http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=09&dd=26&nav_category=11&nav_id=383497


Dačić o rehabilitaciji Cvetkovića
26. septembar 2009. | 14:23 | Izvor: Beta

Beograd -- Lider SPS-a Ivica Dačić osudio je odluku suda u Nišu da 
rehabilituje nekadašnjeg predsednika Vlade Kraljevine Jugoslavije 
Dragišu Cvetkovića.


"Apsloutno je pogrešna odluka da se rehabilituje neko ko je potpisao 
Trojni pakt sa Hitlerom", rekao je ministar policije Ivica Dačić u 
Beogradu agenciji Beta i ocenio da "Srbija i Srbi polako postaju narod 
koji se stidi svoje borbe protiv fašista". Dačić je naveo i da je ta 
odluka "izuzetno loša poruka za mlade generacije" u Srbiji.

"Ovo je odluka koju siguran sam pozdravljaju sve desničarske 
organizacije koje tužilac traži da se zabrane, a javnost da ih policija 
pohapsi", rekao je Dačić.

Predsednik SPS-a je rekao da "takve odluke postavljaju pred sve nas 
pitanje kako će onda policija na ulici da reaguje kad najviši državni 
organi i političari zamenjuju teze i revidiraju istoriju".

"Postaviću to pitanje svojim koalicionim partnerima sa kojima imamo 
sporazum da negujemo antifašizam", rekao je Dačić, koji je i ministar 
unutrašnjih poslova Srbije.

Sud u Nišu je juče poništio raniju odluku državne komisije kojom je 
Cvetković proglašen za državnog neprijatelja, kao i sve posledice koje 
su proistekle.

Cvetković je 25. marta 1941. godine, po odluci Krunskog saveta, sa 
nemačkim ministrom inostranih poslova fon Ribentropom u dvorcu Belvedere 
u Beču potpisao protokol o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu sila 
osovina.

Dva dana kasnije, 27. marta, grupa oficira je izvela vojni udar, zbacila 
Vladu i namesništvo, uhapsila Cvetkovića i ministre, a kralja Petra II 
proglasila za punoletnog i predala mu vlast.

Cvetković je ubrzo pušten iz zatvora, a po ulasku Nemaca u Beograd odbio 
je da sarađuje sa njima i povukao se u Nišku Banju.

Prema dostupnim podacima, u niškom kraju pomagao je pokretu Dragoljuba 
Mihailovića.

Tokom rata nekoliko meseci je proveo kao zatvorenik u banjičkom logoru, 
a 4. septembra 1944. godine je pobegao iz zemlje i živeo u Parizu do 
smrti 1969. godine.

Državna komisija posle rata ga je proglasila za narodnog neprijatelja i 
ratnog zločinca, ali mu nikada nije suđeno.

Sahranjen je na srpskom delu vojničkog groblja u Tijeu kod Pariza.




                           Srpska Informativna Mreza

                                [email protected]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште