Fridmen: Poljska i Turska postaće svetske sile
Greg Flakus
06/10/2009
U stoleću koje je pred nama, danas prijateljske nacije će voditi ratove u
svemiru. Stanovništvo će se smanjiti i industrijalizovane zemlje će se
nadmetati za imigrantsku radnu snagu. Poljska, Turska, Meksiko i Japan, postaće
velike sile. To su samo neke od zaprepašćujućih prognoza Džordža Fridmena,
osnivača i direktora „Stratfora“, globalne obaveštajne kompanije sa sedištem u
Ostinu u Teksasu. U svojoj novoj knjizi pod naslovom „Sledećih stotinu godina“,
u izdanju kuće „Dabldej“, Fridmen iznosi svoj pogled na promene u svetu u
narednih stotinu godina.
[insert caption here]
"Sledećih stotinu godina"-nova knjiga Džordža Fridmena
Jedna od glavnih tema o kojima se ovih dana razgovara u svetu, jeste problem
ishrane sve većeg broja stanovnika. Međutim, Džordž Fridmen veruje da će u
narednim decenijama taj problem biti potisnut u stranu, zahvaljujući opadanju
stope prirasta kombinovane sa starenjem najvećeg segmenta današnje populacije.
„S jedne strane, svi i dalje pričaju o eksploziji populacije, dok s druge
strane svi znaju da je zajednica sve starija. Posle povećanja broja stanovnika
sa sedom kosom, dolazi umiranje sedih ljudi i činjenica da će zemlje kao što su
Nemačka i Rusija imati 25 – 30 posto manju populaciju.“
Fridmen kaže da će industrijalizovanim zemljama sa sve manje stanovnika biti
potrebni doseljenici iz manje razvijenih zemalja koji će raditi.
„Zbog nestašice radne snage, neko će morati da dođe u te industrijski razvijene
zemlje da bi, pre svega, radio poslove za koje nema radnika. Tako ćemo početi
da se nadmećemo za imigrante.“
Ali ne tako brzo, kažu oni koji se zalažu za programe za smanjenje rasta
stanovništva.
Među onima koji izražavaju određenu sumnju u Fridmenove prognoze je i Elizabet
Lihi Medsen, istraživačica u organizaciji Međunarodna populacijska akcija.
„Prognoze broja stanovnika u budućnosti, koje prave Ujedinjene nacije,
pretpostavljaju da će stope prirasta u svim zemljama da se smanjuju na
jedinstvenom, prilično niskom nivou. Međutim, sadašnji trendovi u zemljama u
razvijenim regionima i onima u razvoju, ne nagoveštavaju da je to smanjenje već
počelo.“
Drugim rečima, kaže ona, do smanjenja stanovništva koje vidi Fridmen neće doći
bez ulaganja velikih napora u unapređenje kontrole rađanja. Ali Džordž Fridmen
se tome ne protivi. On jednostavno kaže da smatra da će taj problem biti rešen
u narednom stoleću. A kada je reč o promeni klime, veoma realnom problemu, on
vidi budućnost sa čistom energijom koju će obezbediti džinovski solarni sistemi
postavljeni u orbite nedaleko od Zemlje.
„U svemiru ima dovoljno prostora za postavljanje solarnih kolektora i jedini
problem je usmeravanje energije ka Zemlji, a za to postoje dva načina: jedan
pomoću kabla i drugi pomoću mikrotalasnog zračenja.“
Fridmenova knjiga sadrži i brojna iznenađujuća politička predviđanja. On kaže
da će Poljska i Turska postati svetske sile i da će do kraja stoleća, Meksiko
ugroziti Sjedinjene Države u dominaciji nad Severnom Amerikom.
„To je velika sila. U komšiluku je, ima stotinu miliona stanovnika i ima
problem sa Sjedinjenim Državama, a Sjedinjene Države imaju problem sa njim.
Veoma je teško zamisliti evoluciju u kojoj će Meksiko da zaostane ili budućnost
u kojoj njegova snaga neće da postane izazov za Sjedinjene Države.“
Fridmen kaže da će se američka nervoza zbog ilegalne imigracije i šverca droge
i meksičko nezadovoljstvo zbog dominacije Sjedinjenih Država, na posletku
pojačati, bez obzira na trgovinske odnose dve zemlje. Fridmen smatra da će se
Sjedinjene Države u narednih deset-dvadeset godina suočiti sa pojedinim
ozbiljnim problemima, ali da neka nova sila, čak ni ekonomska sila kao što je
Kina, neće pomeriti Sjedinjene Države.
„Kada pogledate suštinu, nemoguće je zamisliti da neka druga zemlja u okvirima
ovog stoleća prestigne Sjedinjene Države.“
Džordž Fridman je prvi koji priznaje da nema kristalnu kuglu i da možda i greši
u svojim previđanjima budućih događaja, ali dodaje da će konačni sud o njegovim
prognozama moći da daju tek oni koji budu živeli za stotinu godina.
http://www.voanews.com/serbian/2009-10-06-voa4.cfm?rss=topstories
<<image001.jpg>>
