Šta čeka Rome na Kosovu? 

 

 <http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,4802336,00.html> Demonstracije 
Roma u Esenu protiv prisilnog vraćanja

Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Demonstracije 
<http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,4802336,00.html>  Roma u Esenu 
protiv prisilnog vraćanja


Pregovori sa Nemačkom oko postizanja sporazuma o prinudnom vraćanju kosovskih 
izbeglica traju već godinama. Sada se najavljuje povratak 14.000 ljudi, većinom 
Roma. Šta ih čeka na Kosovu?


 

Proterivanje izbeglica iz Nemačke počelo je još 2001. godine - dve godine nakon 
završetka rata na Kosovu. Do sada su tom merom najviše bili pogođeni kosovski 
Albanci. Iz cele Evrope je, od kraja rata, na Kosovo prisilno vraćeno oko 8.000 
izbeglica. Ipak, većina Albanaca se na Kosovo vratila svojevoljno. Njima je, u 
svakom slučaju, bilo jednostavnije da se ponovo uklope u tamošnje društvo jer 
je veliki broj imao porodice koje tamo žive i koje su mogle da im pruže 
neophodnu pomoć.

 

U Nemačkoj je, od kraja rata na Kosovu, ostalo da živi oko 14 hiljada izbeglica 
sa Kosova - uglavnom Roma. U slučaju da zaista budu prinudno vraćeni, tamošnje 
vlasti će se naći pred velikim problemom, jer nisu u stanju da za tako veliki 
broj izbeglica obezbede stanove i posao.

 

Prvo utvrditi državljanstvo, ali kako?

 

Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  
<http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,4802336_ind_1,00.html>  Romsko 
naselje u Kosovskoj Mitrovici

Artan Duraku, politički savetnik u ministarstvu unutrašnjih poslova Kosova, 
objašnjava da je neophodno utvrditi državljanstvo izbeglica, što nije uvek 
jednostavno. Upravo kada je reč o Romima iz bivše Jugoslavije, vrlo često 
nedostaju neophodni dokumenti i to ne samo zbog toga što su nestali u ratnom 
vihoru nego i zbog činjenice da ih mnogi Romi nikada nisu ni imali.

 

„Najvažnija tačka sporazuma o vraćanju izbeglica jeste upravo utvrđivanje 
državljanstva onih lica koja će ponovo dobiti staro državljanstvo ili osoba 
koje nisu ni imale državljanstvo zemlje u kojoj su živele.“

 

Duraku kaže da osobe koje su se dobrovoljno vratile imaju olakšice koje im 
omogućavaju dobijanje pomoći. To ne važi za one koji su na Kosovo prisilno 
vraćeni:

 

„U slučaju dobrovoljnog povratka te osobe mogu da dobiju potvrdu koja im 
omogućava da dobiju pomoć. Sa druge strane oni koji budu prisilno deportovani 
ostaju bez bilo kakve pomoći.“

 

Za osobe koje su prisilno vraćene na Kosovo nadležna su Ministarstva za rad i 
socijalna pitanja koja nemaju finansijske mogućnosti da im pomognu.

 

Autori: Fabijan Šmit / Željka Bašić-Savić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković

http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4802336,00.html?maca=ser-Blic%20Online-2569-xml-mrss

<<image001.jpg>>

Одговори путем е-поште