http://fokus.ba/vidi.php?rub=2&vijest=24855
Dan & noć
Obnova otomanskog Balkana
Srna | 25.10.2009 19:30
Vodeći srpski islamolog, profesor doktor Darko Tanasković izjavio je da
treba biti zahvalan ministru spoljnih poslova Turske, Ahmetu Davutogluu,
na kako je naglasio, neuobičajenoj otvorenosti, nedvosmislenosti i
jasnoći s kojima je u Sarajevu obznanio i obrazložio neoosmanske
pretenzije spoljne politike Turske.
- Neoosmanizam je, objektivno, uprkos svim mogućim prividima, konstanta
spoljnopolitičkog nastupanja nasljednice Osmanskog carstva, jačao je
paralelno s napuštanjem načela ataturkovske spoljne politike, a sada se
vidimo, i javno zastupa - naglasio je Tanasković, reagujući na izjavu
turskog šefa diplomatije da je cilj turske spoljne politike uspon
otomanskog Balkana, kao centra svjetske politike.
Uvaženi srpski islamolog naglasio je da je riječ o promišljenoj
strategiji koja se dosljedno i samouvjereno, korak po korak sprovodi, a
koju je upravo ministar Davutoglu i teorijski cjelovito uobličio u
svojoj knjizi "Strategijska dubina", izdanje 2001. godine. Ukoliko
Turska, naglasio je Tanasković, stvarno želi da, kao balkanska i
evropska država, svojim nemalim potencijalom konstruktivno doprinese
stabilnosti i napretku našeg regiona, nije preporučljivo polaziti od
predstave o osmanskom periodu kao zlatnom dobu Balkana i uspješnoj priči
koju bi trebalo obnoviti, jer većina balkanskih naroda to razdoblje
sasvim drugačije doživljava.
Izvršni sekretar SNSD, Rajko Vasić, izjavio je da Turska sada, pošto
bezuspješno pokušava da uđe u EU, gdje je klasična zapadna hrišćanska
Evropa ne prihvata, nastoji da tu novu situaciju, kada je i Balkan pod
upitnikom za ulazak u EU, nastoji da iskoristi svoj uticaj da, po drugi
put u istoriji, uvodi islam u Evropu.
- Turska bi, kao nasljednica te zloćudne imperije, trebalo da se izvini
narodima Balkana, nacijama i vjerama, jer je toliko zla nanijela ovdje
da može da se predstavlja samo kao prijatelj i da 100 kilometara nosi
pruženu ruku - rekao je Vasić, reagujući na izjavu ministra spoljnih
poslova Turske, Ahmeta Davutoglua, da je cilj turske spoljne politike
uspon otomanskog Balkana, kao centra svjetske politike, i da je Turska
odgovorna za BiH.
Vasić je rekao da neboluze o njenoj revitalizaciji otomanskog Balkana i
uopšte pominjanje te riječi izaziva zastražujuće asocijacije, jer narodi
na ovim prostorima nisu zaboravili šta je otomanska imperija radila u,
kako je naveo, krvi, pljački i pokoravanju.
Stav Ahmeta Davutoglua samo je jedan dio nastupa Turske prema Evropi,
čime se ogolio njen cilj u EU, a to je gospodaranje nad cijelom
jugoistočnom Evropom, maltene do Beča, ocijenio je u izjavi
vojno-politički analitičar, Gostimir Popović.
- U svemu tome centralno mjesto ima Sarajevo, preko kojeg Turska želi da
ostvari dominantan uticaj na Muslimane Jugoistočne Evrope, da oni budu
vodeći narod u cijelom regionu, a za početak u BiH, kao što je to bilo u
16, 17. i 18. vijeku - rekao je Popović.
On je naglasio da najava renesanse otomanske imperije i otomanske logike
predstavlja veoma veliku opasnost za cijelu Evropu, a da je
najdirektnija opasnost za Srbe i srpski narod u regionu, jer je osnovi
cilj potčiniti ih, staviti u svoju službu ono što ostane, i na taj način
stvoriti platformu za dalji nastup prema Evropi.
- U Sarajevu i Bošnjacima u BiH imaju perfektnog izvršioca, što znači da
je Republici Srpskoj i srpskom narodu potreban veoma visok nivo opreza i
predviđanja događaja, da ne bi bili zatečeni i dovedeni pred svršen čin
- rekao je Popović.
NAGRADIĆ Ovo je ipak 21. vijek
Potpredsjednik Partije demokratskog progresa, Slobodan Nagradić, izjavio
je da za njega nije iznenađujuća izjava Ahmeta Davutouglua da je cilj
turske spoljne politike uspon otomanskog Balkana, Turska unazad nekoliko
godina ne skriva određene političke ambicije, a to je da bude priznata
regionalna sila i da ima uticaj na Balkanu, a ne samo u Aziji. On je
dodao da je ministar Turske zaboravio da je ovo 21. vijek, a ne 15.,
kada je većina balkanskih država padala pred najezdom otomanske imperije.
- Danas postoji jasna svijest o evropskom identitetu većine balkanskih
naroda i država, a on je nešto potpuno drugo od azijskog identiteta kome
Turska pripada i u kojem će ostati, bez obzira koliko se trudila da ga
promijeni - ocijenio je Nagradić.
Bez obzira što je ovo samo najava nekih ambicija da se točak istorije
vrati unazad nekoliko vijekova, rekao je Nagradić, ipak ih ne treba
ignorisati, već uzeti sasvim ozbiljno i tražiti rješenja koja bi takve
projekte u startu osujetila.
Tako je govorio Davutoglu
Ahmet Davutoglu je rekao da u Turskoj ima više Bošnjaka nego u Bosni,
Albanaca više nego u Albaniji, Čečena i Abhaza više nego u Čečeniji i
Abhaziji, zato što je to, kako je rekao, otomansko nasljeđe.
- Mi želimo novi balkanski region utemeljen na političkim vrijednostima,
ekonomskoj međuzavisnosti i saradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio
otomanski Balkan. Mi ćemo obnoviti ovaj Balkan. Otomanski vijekovi
Balkana su uspješna priča, a sada je treba obnoviti - rekao je Davutoglu
prilikom nedavnog boravka u Sarajevu na otvaranju konferencije pod
nazivom "Osmansko nasljeđe i muslimanske zajednice Balkana danas".
Čitani naslovi - Dan & noć ( danas )
Srpska Informativna Mreza
[email protected]
http://www.antic.org/
