Tužilaštvo amnestira ratni zločin 

        

 


Tužilaštvo BiH obustavilo je istragu u predmetu „tuzlanska kolona“ protiv 
ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih zbog napada na kolonu JNA 
u Tuzli u maju 1992. godine, kada ubijeno najmanje 50 vojnika. Savez logoraša 
RS i Boračka organizacija RS najoštrije su osudili odluku Tužilaštva BiH, 
ocjenjujući je kao „neprihvatljivu“ i „selektivnu“. Da li će slučaj „tuzlanska 
kolona“ preuzeti Tužilaštvo za ratne zločine Srbije? 



Međunarodni tužilac Dejvid Švendimen saglasio se sa odlukom Kolegijuma tužilaca 
Posebnog odeljenja za ratne zločine Tužilaštva BiH da istraga u predmetu 
„tuzlanska kolona“ bude  obustavljena,  jer je saglasan sa ocjenom da 
prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe. 

Švendimen smatra da je istraga u ovom predmetu sprovedena u skladu sa zakonom i 
kao rukovodilac  Posebnog odjeljenja za ratne zločine saglasan je da 
prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe protiv ijednog imenovanog 
osumnjičenog za zločine počinjene u Tuzli 15. maja 1992. godine, navodi se u 
saopštenju Tužilaštva BiH. 

Švendimen, inače, uskoro napušta BiH i odlazi na novu dužnost u SAD.

„Nakon istrage i saslušanja učesnika  događaja na obe strane, te  analize 
prikupljene dokumentacije i drugih dokaza u vezi sa   tim događajem, nisu 
nađeni dokazi koji bi potkrepili zaključak da ijedan od imenovanih osumnjičenih 
snosi direktnu  odgovornost za ratne zločine počinjene na 15. maja 1992. 
godine“, navodi se u saopštenju.

Tužilaštvo BiH navodi da ne postoje dokazi koji ispunjavaju standarde dovoljne 
da bi osobe koje su označene kao osumnjičeni mogle biti optužene za zločin.
U skladu sa zakonom, podnosioci prijava i oštećeni, čiji se identitet bude 
mogao utvrditi, biće obaviješteni i poučeni o pravnom leku, odnosno mogućnosti 
prigovora na ovakvu odluku, obrazložilo je Tužilaštvo.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je da je odustajanje 
Tužilaštva BiH od istrage u predmetu "tuzlanska kolona" primjer selektivnog 
pristupa pravdi i jedna vrsta osvete RS i srpskom narodu, jer nisu podržali 
produžetak mandata stranim sudijama i tužiocima.

Premijer Srpske je naglasio da međunarodni tužioci sistematski prikrivaju 
zločine nad Srbima i godinama nisu htjeli da urade ništa u predmetu "tuzlanska 
kolona", već su ga samo zataškavali. 

"Moj stav je da je potrebno utvrditi krivicu svih, pa tako i Srba u proteklom 
ratu, ali je zaista degutantno da dođemo u situaciju da se gotovo svaki zločin 
nad Srbima sistematski prikriva, evo sada i od međunarodnih tužilaca, koji 
godinama nisu htjeli ništa da učine, nego su zataškavali ovaj slučaj", ocijenio 
je premijer Dodik za Radio-televiziju Srbije . 

Podsjetivši da je Tužilaštvo u Bijeljini ranije pokrenulo ovo pitanje, a 
Tužilaštvo u Sarajevu izuzelo predmet i na taj način spriječilo Tužilaštvo u 
Bijeljini, odnosno u RS, da provede istragu o ovom zločinu, Dodik je istakao da 
je potpuno uvjeren da i ove činjenice govore da je riječ o sistematskom 
opstruisanju dokaza zločina nad Srbima.

"Kao da je 29 000 Srba u BiH samo sebe pobilo ili su to učinile neke 
humanitarne organizacije, pa zato niko ne bi trebalo da snosi odgovornost", 
rekao je Dodik i dodao da je "veoma jasno utvrđeno da za zločine postoji 
takozvana komandna odgovornost".

Savez logoraša RS je ocijenio da je ovakva odluka „još jedan pokazatelj 
antisrpskog djelovanja pravosuđa BiH“. „Ovo je pokazatelj da je pravosuđe BiH 
selektivno i antisrpsko. Zbog toga će Savez logoraša RS tražiti da Tužilaštvo 
za ratne zločine Srbije preuzme u procesuiranje ove predmete“, rekao je 
Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša.

- Ovakav postupak Švendimena još jednom potvrđuje da je on, obavljajući 
funkciju zamjenika glavnog tužioca, sve vrijeme opstruirao procesuiranje ratnih 
zločina počinjenih nad Srbima i rješavanje slučajeva kao što su „Dobrovoljačka 
ulica“, „tuzlanska kolona“, te one koji se odnose na zločine 5. korpusa Armije 
BiH i Atifa Dudakovića, dok je na drugoj strani isključivo radio na 
procesuiranju zločina počinjenih nad Bošnjacima da bi se oni prikazali kao 
jedine žrtve rata u BiH - rekao je Dukić.

Pantelija Ćurguz, predsjednik BORS osudio je odluka Tužilaštva BiH o 
obustavljanju istraga u slučaju „tuzlanska kolona“. „Tužilaštvo BiH i pojedinci 
u Sudu BiH, kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina nad srpskim narodom, 
rade po smišljenom projektu čiji je cilj da se srpski narod i RS predstave kao 
agresori a drugi braniocima BiH“, izjavio je Ćurguz. On smatra da je jedina 
alternativa da nadležne institucije iz RS zatraže od Tužilaštva za ratne 
zločine Srbije da preuzme da procesuira ove ali i druge slučajeve.

Slučaj „tuzlanska kolona“ u BiH pokrenuli su preživjeli 1999. Oni su preko 
Saveza logoraša RS predali dokumentaciju Haškom tribunalu. U napadu na kolonu 
bivše JNA, koja se povlačila iz kasarne „Husinska buna“ u Tuzli ubijeno je 
najmanje 50 vojnika, a 44 su ranjena.

Tužilaštvo je istovremeno obustavilo i istragu protiv Vahida Alagića, Faika 
Špage i Zije Landže za zločine počinjene nad 48 srpskih civila u selima Bradina 
i Glavatičevo na području Konjica 25. maja 1992. Tada su pripadnici TO, Zelenih 
beretki, policije i drugih muslimansko-hrvatskih paravojnih formacija upali u 
najveće srpsko selo u konjičkoj opštini i u tri dana pobili civile i spalili 
sve kuće. Većinom žene, djeca i starci ubijani su u svojim kućama, a njih 26 
sahranjeno je u masovnoj grobnici u porti pravoslavnog hrama u Bradini.

Izvor: Blic, RTRS, agencije 

http://www.banjalukalive.com/content/view/13254/204/

Одговори путем е-поште