Diplomatski rat za nove pregovore o Kosovu 

Tamara Spaić | 11. 01. 2010. - 00:01h | Foto: AFP | Komentara: 
<http://www.blic.rs/Vesti/Tema-Dana/171815/Diplomatski-rat-za-nove-pregovore-o-Kosovu-/komentari>
  75 

Godina koja je pred nama biće obeležena traženjem rešenja za Kosovo i to će 
biti glavni i najteži problem koji vlasti u Srbiji nameravaju da reše, saznaje 
„Blic” u vrhu Vlade Srbije. Već su preduzeti koraci da se odmah, „bukvalno dan 
po izricanju mišljenja Međunarodnog suda u Hagu, sazove sednica Saveta 
bezbednosti UN” i da se krene u „brz proboj i brz napredak” u pokretanju 
pregovora i pronalaženju rešenja između Beograda i Prištine, kaže za „Blic” 
izvor blizak vlasti i naglašava da bez toga neće biti moguće ostvariti 
strateški cilj Srbije - članstvo u EU. 

 

Vlada Srbije očekuje da se na SB UN odmah pokrene rasprava o mišljenju koje će 
o nezavisnosti Kosova dati Međunarodni sud pravde

 

Otvoreno pitanje Kosova koči napredovanje Srbije ka EU, opterećuje odnose sa 
Amerikom kao najvećom svetskom silom bez koje nema ni političkog ni značajnog 
ekonomskog napretka, otežava i odnose sa najuticajnijim i najbogatijim zemljama 
Evrope i onemogućava Srbiju da ostvari ulogu istinskog lidera u regionu 
Zapadnog Balkana jer je sprečava da uspostavi pune prijateljske odnose sa 
susedima. 
U regionu samo Rumunija i BiH nisu priznali samoproglašenu nezavisnost Kosova, 
a od ostalih samo Crna Gora još nije razmenila ambasadore sa Prištinom. 
Beograd, naravno, na svaki korak saradnje svojih suseda sa Kosovom reaguje 
negativno i pogoršava odnose u regionu. I mada eksperti za spoljnopolitičke 
odnose, poput Ivana Vejvode, direktora Balkanskog fonda za demokratiju, i Ivana 
Vujačića (DS), bivšeg ambasadora Srbije u SAD, ističu za „Blic” da rešenje za 
Kosovo ne može biti ne samo lako nego ni brzo, plan srpskih vlasti je da se 
napravi „brz proboj” u rešavanju glavnog srpskog problema.
- Posmatrano iz ugla globalne svetske politike, region Zapadnog Balkana ima tri 
velika problema i sva tri zavise od Srbije. To su pitanje Kosova, 
funkcionalnost BiH, odnosno status Republike Srpske i „rupa u NATO”, odnosno 
vojna neutralnost Srbije. Ne možemo sva tri problema da rešavamo istovremeno, 
ali možemo aktivno da krenemo u rešavanje najvećeg, a to je Kosovo. Zbog 
globalnih problema, unutrašnjih problema i zamorenosti proširenjem Evropska 
unija bi verovatno htela da pitanje Zapadnog Balkana ostavi po strani i zato je 
naš zadatak da ih animiramo i nateramo da se bave nama i da pomognu da se dođe 
do održivog rešenja za Kosovo kroz dijalog i pregovore - kaže za „Blic” izvor 
iz vrha srpskih vlasti.
Plan za Kosovo ne podrazumeva da srpska strana nudi gotovo rešenje. Plan 
Beograda je da što pre pokrene pregovore, i to tako što će preko SB UN 
zainteresovati EU da se angažuje. Plan već ima podršku mnogih članica EU.
- Strategija će biti slična onoj koja je primenjena prošle godine za 
odmrzavanje prelaznog trgovinskog sporazuma i podnošenje kandidature. Iako niko 
time nije hteo da se bavi, Srbija je agresivnom diplomatskom akcijom uspela da 
natera ministre EU da o tome razgovaraju, nametnula temu i uspela. Sada 
očekujemo da se na SB UN odmah pokrene rasprava o mišljenju koje će o 
nezavisnosti Kosova dati Međunarodni sud pravde. Obzirom na značaj celog 
procesa očekujemo da će sednici prisustvovati veliki broj zemalja posmatrača, 
najmanje 150. I mada zbog razlike u mišljenju članica SB UN ne možemo da 
očekujemo jedinstven zaključak ili neku rezoluciju, postaviće se pitanje šta 
dalje treba raditi. Jedino logično rešenje je da se otvori dijalog između 
Beograda i Prištine i nađe izlaz iz situacije - objašnjava izvor „Blica”.
Teško je zamisliti da Srbija može da reši svoj glavni problem bez podrške i 
pomoći Amerike i EU, ali ako uspe da ga nađe, više joj ništa neće stajati na 
putu evropskih integracija i normalizacije odnosa sa susedima, koja je jedan od 
uslova za priključenje.
Direktor Balkanskog fonda za demokratiju Ivan Vejvoda kaže za „Blic” da, uprkos 
političkim problemima i oštroj dnevnopolitičkoj retorici, odnosi u regionu 
postaju veoma intenzivni u drugim oblastima (energija, transport, obrazovanje, 
narodne biblioteke…) da to pokazuje da smo svesni da jedni bez drugih ne možemo 
i da će to olakšati i bolju političku komunikaciju.
- Jedan irski ministar je nedavno rekao da prepoznaje mnoge elemente situacije 
kakvu su oni imali sa Severnom Irskom. Republika Irska je govorila da očekuje 
da će Severna Irska jednog dana postati njen deo. Time je govorila da mi nismo 
odustali od naših načelnih stavova, ali smo videli da moramo da rešavamo 
konkretna pitanja da bi život ljudi bio olakšan. Rešavali su konkretne stvari, 
a na kraju je došlo pitanje kako će Severna Irska između Ujedinjenog 
Kraljevstva i Republike Irske da nađe svoje mesto. U našem slučaju status 
Kosova će doći na kraju. Kako se svi zajedno budemo približavali EU, tako ćemo 
nalaziti konkretna rešenja za ljude da bi njihova bezbednost bila bolja i da bi 
ekonomski mogli bolje da žive… Ništa se tu preko noći neće dogoditi - kaže za 
„Blic” Ivan Vejvoda. 

  

  


Tri problema pred Srbijom 

  

Pitanje Kosova 
Plan Beograda je da što pre pokrene pregovore, i to tako što će preko Saveta 
bezbednosti UN zainteresovati Evropsku uniju da se angažuje. Ovaj plan, kažu 
izvori iz Vlade, već ima podršku mnogih članica EU.

Funkcionalnost BiH, odnosno status Republike Srpske 
Visoki predstavnik Valentin Incko je protiv referenduma koji je za prvu 
polovinu godine najavila vlast RS o podršci Dejtonskom sporazumu. Vlada RS nema 
nameru da odustane od referenduma.
  

Vojna neutralnost Srbije
Ministar odbrane Dragan Šutanovac izjavio je da u odnosima sa SAD saradnja u 
oblasti odbrane i bezbednosti ima veoma veliki značaj za Srbiju i da to 
angažovanje ni na koji način nije u neskladu sa odlukom Skupštine Srbije o 
vojnoj neutralnosti. 

  

  


Vujačić: Veći stepen regionalne saradnje


http://www.blic.rs/data/images/2010-01-10/3347_0406-ivan-vujacic_t.jpg?ver=1263148510Sve
 zemlje regiona imaju demokratske vlade, sve su na istom putu tranzicije, sve 
su na putu članstva u EU i/ili NATO, sve zbog toga gaje veći stepen regionalne 
saradnje jer se od njih očekuje da budu najbolji susedi. Prvi put u istoriji 
velike svetske sile ne igraju ulogu sukobljavanja u regionu. I EU i SAD i Ruska 
Federacija slažu se da region treba da bude deo EU i to je prvi put tako. To su 
dominantne stvari koje daju glavni ton, bez obzira na brojne probleme koje u 
regionu imamo i koji su pojačani problemom Kosova, kaže Ivan Vujačić, član DS i 
bivši ambasador Srbije u SAD. On navodi da je Kosovo kao važno državno pitanje 
postavljeno između Srbije i SAD, kao i među susedima u regionu.
- Naravno da to izaziva posledice. Rešenje neće biti ni brzo ni lako. Neophodno 
je da se održava saradnja sa EU i Euleksom i da se ona širi u sve sfere života 
ljudi koji dole žive. Uključenje zemalja regiona u EU će dugo trajati, a 
suština posla je da mi uredimo naše dvorište prema evropskim standardima, a sve 
drugo će nekako ići svojim tokom. Prioriteti su da sređujemo stvari kod kuće, a 
ne obrnuto da sređujemo stvari sa susedima, pa da se tek onda pozabavimo sobom 
- zaključuje naš sagovornik.

http://www.blic.rs/Vesti/Tema-Dana/171815/Diplomatski-rat-za-nove-pregovore-o-Kosovu-

<<image001.jpg>>

Одговори путем е-поште