Propast evra? 

 

 

 <http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,5164285,00.html> Großansicht des 
Bildes mit der Bildunterschrift: Rade mu o glavi: Novčanice evra

Evropska komisija zvoni na uzbunu: zbog ogromnih budžetskih deficita zabrinuta 
je za evro. Zato pre svega od najzaduženijih članica kao što su Španija, Grčka 
i Irska zahteva stroge mere štednje. 

 

Evropska komisija zabrinuta je za opstanak monetarne unije. Velike razlike u 
konkurentnosti pojedinih članica i neravnoteža koja proističe iz toga „pružaju 
osnove za ozbiljnu zabrinutost za evrozonu u celini“, navodi se u dokumentu 
Generalne direkcije privreda i finansije koji je pripremljen za ministre 
finansija evrogrupe, saznaje „Špigel onlajn“.

 

Stručnjaci strahuju da razlike između pojedinih zemalja koje su uvele evro 
„slabe poverenje u zajedničku valutu i ugrožavaju opstanak monetarne unije“.

 

Katastrofalni budžetski deficiti

 

Bildunterschrift:  
<http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,5164285_ind_1,00.html> Großansicht 
des Bildes mit der Bildunterschrift:  Da li će biti još žešće?: Demonstracije u 
Atini zbog mera štednje

Vlasti u Briselu posebno zabrinjava situacija u zemljama koje su proteklih 
godina napravile ogromne budžetske deficite. Zahvaljujući niskim kamatama te 
članice godinama su živele od kredita. Sada te zemlje – pre svega Španija, 
Irska i Grčka – ne znaju kako da izađu na kraj sa ogromnim manjkom u budžetima. 
„Kombinacija sve manje konkurentnosti i sve većih državnih dugova izaziva 
uznemirenost“, kaže se u ekspertizi.

 

Kao izlaz stručnjaci EU predlažu sanaciju budžeta i hitne reforme. Visina 
zarada mora se dovesti u sklad sa smanjenom produktivnošću i manjom 
konkurentnošću. Svakome razumljivim jezikom rečeno: zaposleni moraju da se 
pomire sa manjim platama.

 

Više nezaposlenih

 

U dokumentu se upozorava i da se zbog mera štednje i reformi mora računati i na 
značajan porast nezaposlenosti. Na neki način, stručnjaci Komisije predlažu 
strategiju zahvaljujući kojoj je proteklih godina Nemačka podstakla privredni 
rast.

 

Međutim, uprkos tome i ona se pominje u ovom dokumentu. Od Nemačke i drugih 
relativno uspešnih zemalja kao što su Holandija i Austrija zahteva se da 
podstaknu potražnju na domaćim tržištima. U tom cilju Brisel predlaže veću 
konkurenciju u sektoru usluga, poreske reforme i bolju kreditnu politiku.

 

Osim toga, stručnjaci upozoravaju da se sve mere moraju preduzeti što pre, jer 
što se više bude kasnilo biće veća socijalna cena. Prema mišljenju stručnjaka 
Evropske komisije članice evrozone nemaju alternativu: „Reforme su od životnog 
značaja za dugoročno funkcionisanje monetarne unije“, kaže se – kako piše 
„Špigel onlajn“ - u njihovoj analizi.

 

nb/idj/son

http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5164285,00.html?maca=ser-Blic%20Online-2569-xml-mrss

Одговори путем е-поште