http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Od-300_000-Nishlija-radi-svega-43_000.lt.html


Od 300.000 Nišlija radi svega 43.000

Oko 5.000 ljudi zaposleno u proizvodnji, 38.000 prima plate iz budžeta, 
35.000 uzaludno kuca na vrata Nacionalne službe zapošljavanja

Raste broj korisnika „narodne kuhinje“ u Nišu Foto S. Lazarević

Niš – Prema zvaničnim podacima Regionalne privredne komore u Nišu, gradu 
sa oko 300.000 stanovnika, radi 43.000 ljudi. Od tog broja čak 38.000 je 
u republičkim i gradskim organima, javnim preduzećima, zdravstvenim ili 
obrazovnim ustanovama. Prosto rečeno, gro zaposlenih Nišlija plate prima 
iz kase državnog ili gradskog budžeta, a samo pet hiljada uposlenih radi 
u preduzetničkim firmama i dolaze do zarade u nekoj od proizvodnih 
oblasti. Možda se za ovo ne bi ni saznalo da podatke nije izneo Stojan 
Prokopović, sekretar Gradske organizacije Crvenog krsta, govoreći o sve 
većem broju socijalnih slučajeva u gradu i korisnika pomoći „narodne 
kuhinje”.

Poslednjih godina u Nišu uloženo je puno napora mnogo u oživljavanje 
zamrle privrede kako bi grad potražio izlazak iz krize. Promovisano je 
posebno privatno preduzetništvo uz isticanje kreditiranja malih 
preduzeća i firmi kako bi posao dobilo što više Nišlija.

Političari su širili optimizam, ali ih je, nažalost, u svemu demantovala 
zvanična statistika kroz uporedne podatke o broju nezaposlenih i onih 
koji imaju radna mesta i rade.

Tako je, prema najnovijim statističkim pokazateljima Nacionalne službe 
za zapošljavanje, na evidenciji nezaposlenih trenutno oko 35.000 Nišlija.

Zbog skoro neverovatnih podataka Prokopović se osvrnuo i na ne baš davnu 
prošlost:

– Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka, u Nišu 
je živelo oko 180.000 stanovnika. Na platnim spiskovima privrednih 
organizacija, poput Elektronske, Mašinske, Duvanske industrije, 
„Niteksa”, Industrije obojenih metala „Đuro Salaj”, Industrije gumenih 
proizvoda „Vulkan” i drugih preduzeća i banaka, kao i u privatnom 
sektoru i republičkim i opštinskim ustanovama i organima, bilo je oko 
sto hiljada radnika...

Nije samo problem, ističe on, što na jednog zaposlenog dolazi maltene 
jedan nezaposleni. Problem je u računici koja kaže sledeće: ako 43.000 
Nišlija ima posao, a 35.000 ga traži, to je onda manje od 80.000 radno 
sposobnih. A u gradu je oko tri stotine hiljada stanovnika.

Šta je sa više od 200.000 ljudi? Gde oni rade i od čega žive?

Milovan Kocić, predsednik Regionalne privredne komore, potvrđuje ove 
šokantne podatke po kojima na jednog radnika dolazi više od sedam onih 
koji ne rade (penzioneri, đaci, studenti...). On kaže da već nekoliko 
meseci uporno pokušavaju da utvrde šta je sa velikim brojem onih koji 
nisu na spiskovima nezaposlenih i nemaju radnu knjižicu. Pretpostavlja 
se da je mnogo onih koji rade na crno zbog čega je u toku kontrola 
firmi. Posebno će biti „skenirane” uslužne delatnosti – restorani, 
kafići, trgovine, jer se veruje da u njima radi najviše neprijavljenih, 
a zbog čega gube i država i ti radnici koji nemaju ni socijalno ni penziono.

Toma Todorović

[objavljeno: 28/01/2010]
stampanje  posalji prijatelju





                           Srpska Informativna Mreza

                                [email protected]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште