ALBANSKI ŠEF DIPLOMATIJE PORUČIO DA ĆE ZVANIČNA TIRANA INSISTIRATI NA RAZGRANIČENjU SA CRNOM GOROM
Albaniji sporna granica kod Ulcinja Za nas je trenutno prioritet da zatvorimo i pitanje granice na moru sa Crnom Gorom i Grčkom - naveo ministar spoljnih poslova Ilir Meta Šef albanske diplomatije Ilir Meta izjavio je da će prioritet za Vladu u Tirani biti rješavanje granice na moru sa Crnom Gorom. On je to kazao na konferenciji za novinare nakon učešća na međunarodnom skupu o budućnosti Avganistana, koji je održan u Londonu. Povod za izjavu albanskog ministra bila je presuda Ustavnog suda Albanije koji je oborio kao neustavnu odluku o grčko-albanskom razgraničenju. - Razjašnjavanje granica na moru, sa Grčkom, ali i sa Crnom Gorom, jeste prioritet za našu Vladu, jer je to korak naprijed ka članstvu u EU, zato što je nerasvijetljeno pitanje sa našim susjedima. Takođe, biće to prilika da na pravi način istražimo naše vode - izjavio je Ilir Meta, koji, osim što je šef diplomatije obavlja i funkciju potpredsjednika Vlade. Ne precizirajući šta konkretno na moru ima da se razjasni kada je granica sa Crnom Gorom u pitanju, Meta je upozorio da će Albanija, sa osjećajem da se proces mora učiniti transparentnim, insistirati na razgraničenju. - Pitanje granice na moru sa Italijom je sada zatvoreno. Za nas je trenutno prioritet da isto tako zatvorimo i pitanje granice na moru sa Crnom Gorom i Grčkom, a te prioritete rješavaćemo sa punom transparentnošću - kazao je Meta. Jedino gdje bi ova granica mogla biti sporna jeste dio kod Ulcinja, na jugu Crne Gore. Prema ranijim navodima iz oficijelnog Brisela, Evropska unija više nikada neće počinjati pristupne pregovore sa bilo kojom državom prije nego što ona riješi bilateralne sporove sa susjedima. Zasad, Crna Gora ima to pitanje razgraničenja na Prevlaci, sa Hrvatskom, koje je aktuelno još od početka 90-ih godina. Ideju da se o tome nakon završenog rada međudržavne komisije za razgraničenje izjasni Međunarodni sud pravde u Hagu EU je pozdravila, ali su opozicione političke snage u Crnoj Gori optužile Vladu da je otvorila put za gubljenje Prevlake kako bi nadomjestila mrlje iz ratne prošlosti rukovodstva Crne Gore, konkretno, premijera i potpredsjednika Vlade Mila Đukanovića i Svetozara Marovića. Osim sa Hrvatskom, a sada i Albanijom, Crna Gora ima probleme sa Kosovom zbog razgraničenja, jer su pojedine strukture na Kosovu izjavljivale da je kod Peći crnogorska strana bespravno otuđila 1.500 hektara zemlje. Svojevremeno je došlo i do demonstracija lokalnog stanovništva zbog stanja na granici, pri čemu je lomljena i tabla sa natpisom Crna Gora. Ministar spoljnih poslova i član predsjedništva DPS-a Milan Roćen, ističući da razgovora o demarkaciji sa Kosovom nije bilo na zvaničnom nivou, demonstracije kod Peći okarakterisao je kao "izolovane incidente zasad nepoznatih lica". Predstavnici kosovskih nevladinih organizacija su više puta upozoravali da ima spornih teritorija, posebno u okolini Peći. Zvanična Priština, je, nakon što je utvrdila granicu sa Makedonijom, najavila da će uskoro početi demarkaciju granice sa Crnom Gorom. M.V. http://www.dan.co.me/index.php?nivo=3&rubrika=Politika&datum=2010-02-03&clanak=217983
