Srce pod pritiskom 

Uterivač 

Mirjana Bobić-Mojsilović 14.02.2010 21:02:18
Ocena: 
4.31 (Glasova: 56)
 
Komentara: 10 

 Nekima se žuri. Nekima se mnogo, mnogo žuri. Kosovo, koje Srbija ne priznaje 
kao nezavisnu državu, ispostavlja se kao ružna bubuljica na uglađenom i 
napuderisanom licu Evrope. Otuda, sva sredstva su u igri. Ucene, uslovljavanja, 
pritisci i snažna propaganda dobijaju na zamahu. Srbija mora da prizna Kosovo, 
milom ili silom, inače - nema Evrope.
U ime te naredbe, mnogi srpski intelektualci reći će ovih dana da je Evropa, u 
stvari - pojam idealnog društva u kome će svi biti jednaki, društva koje neguje 
zdravu konkurenciju i nudi šanse za sve, naročito za one koji tu ideju 
podržavaju.
Obećani evropski raj, koji promovišu naši ideološki zaslepljeni intelektualci, 
govori ne samo o njihovoj gluposti, nego i o nemoći javne scene da im se 
ikakvim racionalnim argumentima suprotstavi. Zapravo, ljubitelji nekadašnje 
SFRJ, danas prononsirani naprednjaci i evropejci, obožavaju Evropu, a ne vide 
ogromne sličnosti između ideoloških koncepata „bratstva i jedinstva na čelu sa 
Savezom komunista“ i „Ujedinjene Evrope na čelu sa Velikim Bratom“. U ime 
obećanog raja u Evropi, oni će bez ikakvog razumevanja suštine Evrope i 
savremenog sveta predlagati da se Srbija odrekne ne samo Kosova, nego da 
prihvati svaku stupidariju „savremenog evropskog života“, kako bi se bolje 
uklopila. 
SimptomatiČno je da je jedan profesor beogradskog univerziteta, inače lingvista 
(!), pre nekoliko meseci u jednoj TV emisiji sa zgražavanjem i žaljenjem 
konstatovao da sve više njegovih studenata piše ćirilicom, iz čega se moglo 
zaključiti da je ta činjenica još jedan tužan dokaz o srpskoj nespremnosti da 
uđe u kuću Velikog Brata.
Kad bi samo čitali strane novine, a ne papagajski ponavljali zadate propagandne 
poruke, mogli bi da vide kako raja nema nigde, a pogotovo ne u Evropi i 
pogotovo ne sada. Evropski san polako postaje noćna mora. Propast grčke 
ekonomije postao je tema broj jedan 
u svetskoj štampi, u kojoj se predviđa ne samo loša sudbina evru, nego i 
fantazmu Ujedinjene Evrope. Takozvani mediteranski blok zemalja, tužni „južni 
sindrom“, načeo je i Španiju, Portugaliju, Italiju.
Na čitalačkim blogovima diljem Evrope sve više je poruka koje kritikuju 
evropsko unijaćenje, i sve je više onih koji su se na svojoj koži uverili kako 
ideja sa centralnim komitetom Evrope, Narodnom bankom Evrope, i JNA Evrope nije 
dobra. Ali, u Srbiji, u kojoj je poslušnost, bezidejnost, strah, 
mediokritetstvo i pisanje istorije na oltaru ideologije - najbolje sredstvo za 
ličnu promociju i naučni i svaki drugi uspeh, o tome niko ne govori. Naprotiv. 
Propaganda Evrope kao ekonomskog, političkog, kulturnog i svakog drugog 
eldorada još je snažnija. Lažna propagandna dilema: napredna Evropa ili nazadna 
Rusija, ovde je postavljena kao ključna odrednica za mnoge sudbine.
U tom smislu - Kosovo je metafora. Kosovo je metafora sa svim što ono 
podrazumeva. Zato je tako lako frljnuti je - „šta će nam Kosovo“ postala je 
krilatica onih koji bi da nas na brzaka predaju u ispovedaonicu Velikom Bratu. 
Poenta je, izgleda, u tome što naši uterivači u Evropu veruju da će oni sedeti, 
sa gazdama, iza kamera, a da ćemo svi mi biti u Kući Velikog Brata, jer smo to 
zaslužili, i jer smo to tražili.
Ali, radi se uvek o istom, bez obzira koji format da su nam pripremili. 
Svejedno je da li će u pitanju biti „Veliki Brat“, „Farma“, „Srbija ima 
talenat“ ili „Trenutak istine“. Učesnici su uvek zloupotrebljeni.
Hor u kome se nadvikuju pevači ovog tužnog srpskog političkog Evrosonga, 
predstavlja u suštini primer za ugled - podrška kolektivnom ropstvu, nedostatak 
ikakve kritičke distance, čežnja za velikim gazdom, sve to zajedno čini 
ovdašnji politički trenutak u Srbiji - trenutkom za pamćenje.
Za neke je to samo buka, a za neke bruka.
www.mirjanabm.com
http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=98&status=jedna&datum=2010-02-17&kolumna=263&title_add=Srce%20pod%20pritiskom%3Cbr/%3EUteriva%C4%8D


                           Srpska Informativna Mreza

                                [email protected]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште