Prijeti li Kosovu socijalni kolaps?
Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Veselje je bilo veliko, no čini se kako neovisnost Kosovu nije donijela željene rezultate <http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,5254930,00.html> Teška ekonomska situacija prijeti stabilnosti Kosova. Mnogi su nakon proglašenja neovisnosti prije dvije godine smatrali da će to imati pozitivan utjecaj, no zemlji sada prijeti mogućnost izbijanja socijalnih nemira. Prema podacima Svjetske banke, 45 posto stanovništva Kosova je siromašno, a od toga 15 posto njih živi u najvećoj bijed. Gotovo polovica stanovništa je nezaposlena, dok je prosječna plaća zaposlenih 230 eura. Fehmi Krasnići, radnik iz Prištine, s plaćom od 185 eura jedva spaja kraj s krajem: “Veoma je teško u ovoj krizi uzdržavati peteročlanu obitelj s takvom plaćom. Plaće su male, a cijene veoma visoke.” “Kada se i policija buni, to je onda loš znak“ Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: <http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,5254930_ind_1,00.html> Ljudi se snalaze kako god mogu Arbnor Kastrati na ulicama prodaje knjige te ističe kako mu je zarada nestabilna i da je prinuđen snalaziti se na razne načine: “Prije rata bio si u stanju samo s jednom plaćom uzdržavati deseteročlanu obitelj, dok danas sedam članova mora raditi kako bi se prehranila ista ta obitelj. Naš standard veoma je nizak.” Ekonomski analitičar Ibrahim Redžepi smatra kako je bilo pogrešno očekivati da se proglašenjem neovisnosti sve samo od sebe regulira: “Bilo je jasno da su tek tada počeli unutarnji problemi, ekonomski i socijalni. Bez obzira što podaci govore da je došlo do ekonomskog rasta, on je usporen zbog nasljeđene nerazvijenosti i to se odrazilo kroz nezaposlenost i porast ekstremnog siromaštva.” Safet Grđaljiu, potpredsednik Privredne komore Kosova (PKK) upozorava kako bez ekonomske stabilnosti nema ni političke: “Kosovo danas živi prema europskim standardima, no mjesečna su primanja na nivou Afrike. Prema tome, to nije dobar znak i sve to Kosovo predstavlja kao bure baruta, koje jednog dana može eksplodirati. Svakog dana dolazi do nezadovoljstva od strane određenih sektora zdravstva, sudstva, policije. A kada se u jednoj državi i policija buni i nije zadovoljna, onda je to sigurno jedan najgori i najnegativniji znak za vladu.“ 92 posto robe je uvezeno Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: <http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,5254930_ind_2,00.html> Više se uvozi nego izvozi Na Kosovu gotovo nema nikakve proizvodnje i izvozi se gotov novac, dodaje Grđaljiu: “Samim time što je 92 posto robe u trgovinama u Kosova uvezeno, dokaz je kako mi izvozimo gotov novac i na takav način ne možemo imati nikakav ekonomski prosperitet. Moramo sa gorčinom priznati kako Kosovo na taj način financira ekonomski razvoj Srbije, Crne Gore, Makedonije i Albanije.“ U zadnje dvije godine zabilježen je trend pada stranih investicija. Stručnjaci to obrazlažu nepovoljnom investicijskom klimom i korupcijom. Ibrahim Redžepi kaže: “Imamo nedostatak zakonskog spektra, institucije ne djeluju, skupština nema pun nadzor nad kosovskom vladom, a o korupciji bolje da i ne pričamo.” Safet Grđaljiu se također slaže da na Kosovu ima mnogo korupcije u koju su uključeni i sami vladini članovi. Zato će, kaže, borba za red i zakon biti teška, ali je ipak mora biti: “Ako se ne podigne veći stupanj odgovornosti, ako se ne borimo protiv korupcije, kriminala i monopola, koji su nažalost ovjde stvoreni, onda ćemo izgubiti bitku za budućnost.” Autorka: Zulfija Jakupi Odg. urednica: Marijana Ljubiči http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5254930,00.html
