PREMIJER RS MILORAD DODIK U EKSKLUZIVNOM INTERVJUU ZA "DAN" UPOZORIO
Za Srbe je poniženje da budu manjina Premijer Republike Srpske Milorad Dodik kazao je da Srbi u Crnoj Gori nikako ne mogu biti nacionalna manjina, najavljujući da će Vladi u Podgorici uskoro stići predlog o uspostavljanju specijalnih veza sa RS. U ekskluzivnom intervjuu za "Dan", Dodik govori o referendumu u RS, stanju u Crnoj Gori, Kosovu, rezoluciji o Srebrenici, ali i ekonomskim vezama Crne Gore i BiH. - Moje je mišljenje da Srbe ne treba dodatno ponižavati, pogotovo ne u Crnoj Gori. To rade oni koji ih pretvaraju u manjinu. Normalno bi bilo da se svi zalažu da Srbi budu konstitutivan narod - kaže Dodik. ~Pitanje referenduma je spor vlasti i Vas personalno sa ostatkom vlasti u Federaciji i pojedinim predstavnicima međunarodne zajednice. Kako sada stvari stoje u vezi sa zakonskim i ostalim pitanjima? - Prvo, to je izvorno pravo entiteta u BiH, koje je dugo vremena zabranjena, tabu tema. Gotovo da niko to nije pominjao a posljednjih godina pokušavamo da legalizujemo nesporno ustavno pravo. Naravno, pojedinci iz međunarodne zajednice su, prvenstveno iz političkih razloga, to vidjeli kao definitivni korak otcjepljenja RS, putem uhodanog sistema stereotipa o Srbima kao o lošim momcima. Stoga i nije bilo teško jednog Dodika upakovati u plejadu negativnih srpskih likova u novijoj političkoj istoriji. Dakle, vršeni su ogromni pritisci i zahtjevi. Ipak, odlučili smo da taj zakon donesemo, ali zbog sistema odlučivanja Muslimani, odnosno Bošnjaci imaju pravo veta i u skladu sa Ustavom, do konačne odluke Ustavnog suda, mogu da blokiraju svako donošenje zakona. Međutim, mi smo uvjereni da je on ustavan i da je to naše pravo. Vidjećemo nakon toga, imajući u vidu ogromne probleme u pogledu pravnog nasilja međunarodne zajednice, a prije svega visokog predstavnika, koji je sebi dao za pravo da nameće zakone, smjenjuje pojedine političare, pa tako mijenja i politički sistem u BiH, onu ravnotežu i balans koji su uspostavljeni Dejtonom. Pošto je visoki predstavnik uhvaćen ko "dijete u pekmezu", jer je rušio i donosio zakone, sada je najlakše spekulasati da se radi o antidejtonskoj aktivnosti. Visoki predstavnik je pokušao da to upakuje, međutim, činjenice govore drugačije. Kao političar i čovjek ne želim da isključim naše pravo da jednog dana, ukoliko se steknu uslovi, imamo referendum o statusu. ~Znači, možemo da konstatujemo da se sada vodi bitka za pravnu formulaciju mogućnosti da se jednog dana u RS raspiše referendum, ali da ova vlast na čelu sa Vama nema planova za to? - Ako se u toku mog mandata stvore uslovi za tako nešto, onda to neće biti isključeno, ali mi nijesmo avanturisti i znamo šta to znači. Trenutno na sceni imamo regionalni problem gdje Srbija, koja ne priznaje samostalnost Kosova, brani svoj teritorijalni integritet. To znači da je sasvim logično da bi se ako bismo mi nešto ovdje preduzeli branio integritet u regionu, što opet znači da nas Srbija ne bi u tome podržala. S druge strane, naša je dejtonska obaveza da budemo "unutra" i mi ćemo tu biti sve dok "Dejton" bude održiv i dok je god RS vidljiva i nijesu ugrožene naše nadležnosti. Ako svako jutro iz Sarajeva čujemo kako smo genocidni i treba nas ukinuti, zloupotrebljavaju se sud i tužilaštvo i vrše progoni po RS, neko će jednog dana reći - dosta. I želimo da to bude legitimno, demokratski i narod o tome odluči, a ne volja političara bez obzira ko on bio. ~ Kada ste krenuli u pravnu realizaciju priče o refrerendumu, da ste razmišljali o tome da bi visoki predstavnik mogao ponovo posegnuti za tim metodama, kakvi bi bili odgovori RS? - Metodologija međunarodne zajednice je takva da su uvijek ovdje držali ljude koje su zbog nečega imali u šaci. Ranija garnitura SDS-a je bila partija Radovana Karadžića iz rata. Mnogi članovi su bili vezani za ratne događaje i, da su imali slobodu da odlučuju bez opterećenja, vjerovatno ne bi činili ustupke. Što se mene lično tiče pokušavam ovdje da se ozbiljno bavim politikom. Nijesam došao da bih tu proveo jedno vrijeme, da bi mi bilo ugodno ili da bih to vrijeme kupovao raznim spekulacijama ili podaništvom. Da se ne bi ugasila na kraju tog već izvjesnog puta i postala prazna ljuštura bez ikakvog sadržaja, RS je jednog dana morala da kaže - dosta. I nije važno da li je cijena toga moja politička sudbina. Kazao sam: "Probaj da uradiš", jer neću se kao ovi iz SDS-a povući i reći: "Dobro, važno je da ne idem u zatvor". Ja ću reći: "Ovo ne prihvatam i šta onda", a podržava me 70 odsto ljudi. Šta ako dođem pred zgradu Vlade, vi postavite borbena vozila i ne date mi da uđem u zgradu gdje sam ja predsjednik. Mislite li da se neću pobiti sa vašim čuvarem, mislite li da mene može da impresionira bilo koji poziv koji će reći - ja podržavam visokog predstavnika. Prema tome ukoliko to učinite, ja ću pozvati Vladu izvan zgrade, proglasiti vas okupatorima raspisati referendum o samostalnosti a vi objašnjavajte narodu šta hoćete, pa da vidimo ko koga podržava, tebe ili mene. Međutim, oni su izabrali drugi način, shvatili su realnost i spoznali da to više ne mogu da urade i da je naišla ekipa ljudi koja je rekla - ne može više tako, jer ćete imati problem. Nećemo ćutati kao ovi do sada. Ovdje ljudi slave što je napravljena zgrada Vlade, a u Sarajevu su kivni na to i pokrenuli su neke istrage. Te istrage traju već 16 mjeseci i niti je mene ko šta pitao, niti me zvao, niti je protiv mene podigao optužnicu već se samo "vodi istraga". Protiv svih se vodi neka istraga, vjerovatno pokušavaju da na taj način ljudima pošalju poruku da je ovdje na sceni kriminal. Međutim, ni to ne prolazi jer je to probano već više puta do sada. ~Koliko tu istragu koju vodi SIPA doživljavate opasnom po sebe? - Mislim da je ovdje svima jasno da je čista politička motivacija dovela do svega ovoga. Ovi iz Sarajeva uporno žele da se petljaju u naše poslove . Mene ne interesuje šta oni rade u Sarajevu, jer tamo mogu da rade šta god hoće. To je njihova nadležnost, njihovo pravo. Nećemo više da molimo, imamo svoje fondove, svoju republiku, nijesmo nasilni, neka nas puste na miru, radimo po zakonu. U SIPI postoji izvjesni inspektor, Bošnjak, koji je od svojih političkih vođa dobio zadatak da kroz iskonstruisani postupak pokuša da procesuira Dodika. Naravno, on pokušava da me uhvati, ali ne ide. ~Mislite li da bi bilo logičnije da rezoluciju o Srebrenici, koja treba da se izglasa u Skupštini Srbije, trebalo da donese parlament Republike Srpske a ne Srbije? - Rezolucija kojom bi se termin zločin zamijenio i okarakterisao genocidom je neprihvatljiva za nas, i ne treba da se donosi. Neke druge koje bi bile napisane o tome, možda su nepotrebne, ali već je učinjeno. I sam predsjednik Tadić je bio u Srebrenici i u ime Srbije se izvinio žrtvama, odnosno porodicama, pa i čitavom muslimanskom narodu. Ovdje se prosto javlja patološka potreba da se neko svake godine iznova izvinjava. Niko se ovdje nije izvinio Srbima. Nesumnjivo je da se u Srebrenici desio nečuven zločin i da je sud u Hagu taj zločin okarakterisao kao lokalni genocid koga su počinili dijelovi vojske i policije RS - ključna riječ je ovdje dijelovi, a ne institucije, što u Sarajevu žele da nam imputiraju. Beograd ima određene razloge za to i vjerovatno su vezani za evropski put Srbije. Ali ne možete reći da će se Evropa sjećati samo Srebrenice - šta je sa ostalih 100.000 žrtava. U Sarajevu je poginulo više ljudi nego u samoj Srebrenici. Nije Evropa bezgrešna iako mnogi, koji se priključuju toj Evropi, smatraju da je ona cilj koji je bezgrešan. Na ovom prostoru Evropa je mnogo puta "isprljala ruke". Sad nam predavanje drži Jelko Kacin koji je razbio SFRJ. Zašto bih mu ja vjerovao? ~ Kako gledate na odluku Crne Gore da prizna Kosovo i uspostavi diplomatske odnose sa Prištinom? - Nijesmo priznali Kosovo. Uticali smo da BiH ne prizna Kosovo i ona ga nije ni priznala. Iz tog razloga nam nije godilo kada je Crna Gora priznala nezavisno Kosovo. Nijesam ulazio u razloge zbog čega je Crna Gora to uradila, ali smatram da je što se tiče Kosova Srbija ponižena. Bezočno je od nje oteti dio zemlje i to niko ne bi dozvolio bez obzira na veličinu i značaj te zemlje. Iz tih razloga mogu da kažem da sam emotivno reagovao na poziciju vlasti iz Crne Gore, čak nijesam tražio ni objašnjenje niti želim da se miješam u unutrašnje odluke Crne Gore, ali kao čovjeku nijesu mi godile te stvari. I nijesam tih dana, kada sam sve to čuo, bio srećan. ~Da li biste podjelu Kosova prihvatili kao realnu? - Mislim da je to jedino realno. Većina albanskog rukovodstva bila bi za za to da Srbiji ponudi sjever Kosova i da dođe do međusobnog priznanja. To je jedino dugoročno i trajno rješenje koje je dobro i za Albance. Objektivno, veoma će teško vladati sjeverom, ili će tu uvijek na sceni biti nasilje i nikada neće biti demokratije. Naravno, i Srbiji treba dati satisfakciju kako bi mogla da kaže: "Evo, priznajemo". Znam da crkva i mnogi ljudi u Srbiji ne misle tako, ali Srbija ne smije da dozvoli da zbog Kosova bude zarobljena još 50 godina. Kosovski mit je, inače, vjekovima zarobio političku svijest Srba. ~Da li mislite da u Srbiji postoji politička volja za ovakvo rješenje? - Volja se uvijek stvori. Ide za rješenjima. Danas to niko ne pominje, pa ne znate ima li volje ili ne. Sada je sve emocija i u duhu parole "Ne damo Kosovo", a nijeste na Kosovu. U svakom slučaju, kad bih bio u poziciji nekih albanskih rukovodioca, ja bih sjever Kosova ponudio za trajni mir i razgraničenje sa Srbijom. ~Nedavno je Milo Đukanović bio u posjeti SAD i tom prilikom susreo se sa državnim sekretarom, Hilari Klinton. Spekulisalo da je od njega traženo da utiče na Vas? Da li ste se tim povodom čuli sa crnogorskim premijerom i je li to uopšte tačno? - Tih dana je to bila apsolutno bila vruća tema, na način kako je neko spekulisao. Samo sam se jednom kratko čuo telefonom sa njim i on je rekao da je bilo priče o Bosni jer Amerika još uvijek ovdje drži određenu pažnju i sigurno je da kad govori sa Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom potegne pitanje o tome šta ljudi iz okruženja misle o BiH. Znam da je Đukanović izrazio potpuno podršku Dejtonskom sporazumu. Po tom pitanju smo zajedno. I mi smo za Dejtonski sporazum, ali nijesmo za tumačenje Dejtona, jer nam se tako guše izvorna prava. ~Kako gledate na ideju da se Srbi u Crnoj Gori proglase za nacionalnu manjinu? - Bez obzira na to šta ko o tome mislio, ja se protivim bilo kakvoj marginalizaciji Srba bilo gdje. Neću da pravim paralelu, ali znam da degradacija datira još iz Slovenije, pa izbacivanjem i pravljenjem manjine od Srba u Hrvatskoj i nije to paralela sa Crnom Gorom. Ali kad god budem u poziciji da se tome suprotstavim, to ću i uraditi. Srbi u Crnoj Gori, kao i Crnogorci, imaju pravo na sve ono što Crna Gora kao država daje i ne mogu da se budu svrstani u manjinu. Bilo bi dobro, zbog odnosa Srbije i Crne Gore koji jednog dana treba da se normalizuje na pravi način, da se prema Srbima u Crnoj Gori odnose kao prema konstitutivnom narodu i da se na taj način izgradi poluga za budućnost koja neminovno mora da ide kroz saradnju Srbije i Crne Gore. Srbe ne treba dodatno ponižavati, pogotovo ne u Crnoj Gori i treba obezbijediti da budu konstitutivan narod a ne manjina. ~Šta je od silnih najava zajedničkih projekata i sporazuma RS i Crne Gore, koji bi olakšali život građanima povezanim sa obje države, do sada urađeno? - Željeli bismo da sa Crnom Gorom sklopimo sporazum o specijalnim odnosima jer nam to dozvoljava Ustav i narednih mjeseci pokušaću da za to dobijem saglasnost Crne Gore. To ćemo zvanično i zatražiti, i mislim da nikoga time ne ugrožavamo, već samo možemo da poboljšamo odnose. To očekujemo i od Hrvatske. Mi smo uvijek gajili dobre odnose sa Crnom Gorom, ne miješajući se u njihove unutrašnje stvari. Međutim, bilo je stvari koje nam se nijesu svidjele, ali to su njihovi problemi i ne očekujemo ni da se Crna Gora miješa u naše odnose ovdje. Pozivam sve ljude u Crnoj Gori, koji će pročitati ove moje riječi, da mi pomognu da uspostavim specijalne odnose, jer bi time mogli riješiti i ovo pitanje. Želimo da sa Crnom Gorom potpišemo Sporazum o specijalnim vezama, isti kakav imamo sa Srbijom. Sporazum koji imamo sa Srbijom je omogućio da naši građani koji idu na VMA, da se liječe, plaćaju liječenje onoliko koliko i građani Srbije, dok su prije potpisivanja sporazuma četiri puta više plaćali. Što se tiče drugih projekata, ranije smo radili na komunikacijskoj povezanosti i drago mi je što je završen put od Trebinja do Herceg Novog jer je to veoma važno i za samu Crnu Goru a pogotovo za ogroman broj naših ljudi koji naročito ljeti borave u Crnoj Gori. Naravno, ponekad su iritirani raznim rampama i carinskim kontrolama jer je to druga država a ljudi to emotivno doživljavaju. Ipak, nadam se da će vlast učiniti da u narednim godinama te ljude ne odbijaju jer su najbolji turisti u Crnoj Gori. Što se tiče drugih projekata, pouzdano znam - sa Crnoj Gorom nemamo problema i mislim da će se brzo potpisati sporazum o graničnoj liniji mada postoje određeni dokumenti - dokazi o tome da je dio koji je neposredno vezan za Herceg Novi komunističkom unitarizmom dodijeljen Crnoj Gori a da je ranije pripadao, i bio čak u federalnoj raspodjeli granica, ovamo, u RS. Ali treba biti realan. Veoma je teško ući u tu priču da se dio Herceg Novog odvoji i pripadne nama. RAZGOVARALI: MLADEN MILUTINOVIĆ I NIKOLA MARKOVIĆ,FOTO: IVAN PETROVIĆ Raspoloženi za prugu Nikšić-Bileća - Problem lošeg puta Šćepan Polje - Foča je nedefinisano stanje vezano za veliki megaobjekat, koji je trebalo da se gradi - hidroelektrana Buk Bijela. Prije desetak godina taj put smo rekonstruisali i vidjećemo da to bude jedna od tema međusobnih razgovora i na koji način to pitanje zajedno da riješimo. Takođe, zainteresovani smo za prugu koja bi od Čapljine preko Bileće išla prema Nikšiću. Ona bi prolazila 70 km preko prostora RS i u tom pogledu ćemo izvršiti sve neophodne aktivnosti. Riječ je o pokušaju da se to ugradi u mrežu evropskih pruga, koje bi na taj način trebalo da obezbijede sredstva za finansiranje pruge. Zainteresovani smo za izgradnju te pruge, kao i Crna Gora, a mislim da ni drugi nemaju ništa protiv jer bi to bio još jedan pružni pravac koji bi bukvalno Crnoj Gori omogućio još jednu alterantivu. I u nizu drugih eventualnih projekata stojimo na raspolaganju biznismenima iz Crne Gore koji žele da ulažu u RS. Ovdje su dobrodošli - rekao je Milorad Dodik. Prvi korak ka referendumu - Referendum je politički problematičan sa stanovišta drugih u BiH i nekih međunarodnih organizacija koje isključivo vide prvi i definitivni korak otcjepljenja RS. Naravno, to nije na dnevnom redu ovog puta. Ali to nije isključeno i suština je u dogovoru da se oblast referenduma zakonski uredi, propišu procedure i način zakazivanja i donošenja odluke, ali i procedure koje treba sprovesti. To do sada nijesmo imali i zato je donošenje zakona, koji je u suštini akt koji određuje ove stvari, izazvalo mnogobrojne spekulacije kako se zapravo radi o prvom koraku ka referendumu - tvrdi premijer Dodik. http://www.dan.co.me/index.php?nivo=3&rubrika=Vijest%20dana&clanak=223317&datum=2010-03-13
