Povećan broj milionera u Srbiji

Najbogatiji ne plaćaju porez 


Jelena Aleksić | 26. 03. 2010. - 00:02h | Foto: O. Bunić | Komentara: 15 
<http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/182425/Najbogatiji-ne-placaju-porez/komentari>
  

Broj milionera u Srbiji povećan je za više od 2.500 u doba najveće krize, a 
ukupan broj onih koji su podneli prijavu za godišnji porez na dohodak građana 
je oko 20.300, saznaje „Blic“. To su oni koji su lani prihodovali više od 1,58 
miliona dinara, a najviše je zaradio generalni direktor iz Beograda sa 
prijavljenih 84,5 miliona dinara. Kolega milioner koji je lani bio prvi na 
spisku zaradio je 10 miliona više. 

 

Više od 20.300 građana lani je prihodovalo više od 1,58 miliona dinara

To, nažalost, ništa ne govori o moćnicima u Srbiji jer najbogatiji u Srbiji 
nikada nisu plaćali ovaj porez, a neće ni ubuduće sa ovakvim zakonom. Prosto, 
prihodi od kapitala ne računaju se u osnovicu. Uz to, porez plaćaju isključivo 
fizička lica pa je vlasnicima korporacija legalno moguće da svaki dinar knjiže 
kao prihod firme. Milioni nisu uplaćeni na njihovo ime, nego na ime firme zbog 
čega se iz evidencije u to koliko je navodnih milionera podnelo prijavu ne može 
apsolutno ništa saznati o stvarnim prihodima najbogatijih pojedinaca. A baš tu 
bi evidenciju trebalo da pruži ovaj zakon. 


Limit od 1,58 miliona dinara od koga počinje da se naplaćuje porez postavljen 
je tako da štiti srednji sloj i udara na buržuje. Međutim, takvima je najlakše 
da iskoriste sve rupe ovog zakona, a mnogo ih je. 
Oni koji nemaju firmu uvek mogu novac da uzmu na ruke ili ga provuku kroz račun 
„kumove firme“. Savetnici, konsultanti, programeri i slično mogu ga provući i 
kroz ugovor o delu, odnosno autorskom honoraru i istina platiti ovaj namet, ali 
višestruko manje nego što bi trebalo. 


Nikola Altipamarkov potvrđuje ono na šta nekolicina ekonomista već godinama 
upozorava:
- Najbogatiji ne plaćaju ovaj porez. On kači samo jedan odsto poreskih 
obveznika i to one koji imaju visoke prihode od rada. A zna se da se najviše 
novca zarađuje od kapitala koji ne ulazi u obračun za ovaj porez. 


Pod kapitalom se podrazumevaju udeli u preduzećima, odnosno prihod od udela, 
dividende, kamate i slično. 
Nijedan od biznismena koji ima nekoliko povezanih firmi i slično ne mora da 
strahuje da će ga država na kraju godine sačekati da plati godišnji porez na 
dohodak. Još je poraznije što je to jedini zakon koji bi trebalo da skladno 
osnovnom poreskom pravilu pravičnosti omogući da oni „koji najviše zarađuju, 
najviše i plate“. Legalno izbegavanje plaćanja poreza u biznisu se zove 
„poresko planiranje“, a nikako utaja. 


Biznismeni istina plaćaju porez na dobit preduzeća po stvarnoj stopi od pet 
odsto, što je najniže u Evropi i uprkos tome domaći kapitalisti u 90 odsto 
slučajeva firme osnivaju na nekim od poreskih rajeva. A ukupni efekti poreza na 
dobit su takvi da je prošle godine naplaćeno 29 milijardi dinara, a oprošteno 
na ime kredita, oslobođenja i slično 27,7 milijardi dinara. 

  


 Deset najvećih prijava poreza na dohodak građana


 Zanimanje

 Mesto

 Porez


 1. Generalni direktor

 BG Savski venac

 12 miliona


 2. Nije naveo

 Kruševac

 8,1 milion


 3. Diplomirani pravnik

 BG Savski venac

 7,2 miliona


 4. Menadžer

 BG Savski venac

 5,9 miliona


 5. Preduzetnik

 Sremska Mitrovica

 5,4 miliona


 6. Predsednik IO

 BG Savski venac

 5 miliona


 7. Preduzetnik

 Sremska Mitrovica

 4,5 miliona


 8. Komercijalista

 Zrenjanin

 4,3 miliona


 9. Preduzetnik

 Golubac

 4,2 miliona


 10. Generalni direktor

 Paraćin

 4,1 milion

Napomena: Prvi sa spiska koji će platiti oko 12 miliona poreza
prijavio je osnovicu od 84,5 miliona dinara 

  


Porez na imovinu
Gledajući efekte naplate poreza na imovinu može se zaključiti da Srbija nema 
luksuzne vile niti bogataši imaju bilo šta u vlasništvu sem prosečnih stančića 
koji ne vrede više od 60.000 evra. Kako? Tako što je u 2006. godini na primer, 
99,7 odsto građana platilo ovaj porez po najnižoj stopi od 0,4 odsto koja 
sleduje za nekretninu vrednu šest miliona dinara, odnosno 60.000 evra. Sreća u 
nesreći je to što se radi na izmenama ovog zakona i to duže nego što je bilo 
predviđeno, a sve s ciljem da se napravi što pravičnije oporezivanje. 

http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/182425/Najbogatiji-ne-placaju-porez

_______________________________________________
SIM mailing list
[email protected]
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште