http://www.kurir-info.rs/clanak/vesti/kurir-30-03-2010/sramota

Sramota

To što se u Srbiji prodaju slikovnice za decu na hrvatskom jeziku, nikog 
u državi ne interesuje. Stručnjaci kažu da je to nedopustivo

BEOGRAD - Državu Srbiju ne interesuje to što njeni predškolci uče svoje 
prve reči na čistom hrvatskom jeziku!
Dok se usred Beograda prodaju slikovnice na hrvatskom jeziku namenjene 
najmlađim, predstavnici državnih institucija, od Ministarstva trgovine i 
usluga do Ministarstva prosvete, uporno negiraju da su zaduženi za 
sadržaj knjiga poput bajki koje se nalaze u slobodnoj prodaji.

Iako se stručnjaci iz oblasti pedagogije, metodike nastave i socijalne 
psihologije slažu u oceni da je prodaja slikovnica i bajki na hrvatskom 
jeziku nedopustiva, pošto se upravo kroz tu vrstu literature i upravo u 
tom uzrastu stvara jezički identitet kod dece, u Ministarstvu prosvete 
smatraju da to nije njihov problem. Oni su, kažu, zaduženi isključivo za 
udžbenike i ostala nastavna sredstva koja se koriste u predškolskom i 
školskom nastavnom programu?!

- Ministarstvo nema nadležnosti kad je u pitanju prodaja igračaka i 
slikovnica na tržištu. Prema Zakonu o udžbenicima i drugim nastavnim 
sredstvima, naša institucija zadužena je za pripremanje, odobravanje i 
izdavanje nastavnih i didaktičkih sredstava u predškolskim ustanovama, 
kao i njihovo praćenje i vrednovanje tokom korišćenja u nastavi - kažu u 
ministarstvu.

S druge strane, profesori srpskog jezika ističu da cela stvar ni izbliza 
nije toliko naivna jer deca uče osnove jezika upravo pre nego što uđu u 
nastavne institucije. Bajke i slikovnice su, kako kažu, temelj koji 
čovek nosi ceo život. Upravo zbog toga bi, smatraju sagovornici Kurira, 
trebalo da se prilagodi uzrastu svako izdanje na tržištu, kako 
kvalitetom, tako i sadržajem.

Sa ovom ocenom slaže se Bora Kuzmanović, član Nacionalnog prosvetnog 
saveta i profesor socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu, koji 
navodi da je u predškolskom uzrastu čuvanje jezika uz dobar prevod od 
izuzetnog značaja za kasniji razvoj jezičkog identiteta deteta.

- Kao član Nacionalnog prosvetnog saveta, mogu samo da kažem da se mi 
bavimo udžbenicima, a da ovaj problem i spada i ne spada u našu obavezu. 
Sa psihološkog stanovišta smatram da ne bi smelo da se dozvoli da deca u 
tom uzrastu uče iz hrvatskih slikovnica, pošto prva saznanja koja se 
stiču u životu ostaju za ceo život - kaže Kuzmanović.

On smatra da Ministarstvo prosvete mora da se bavi ovim problemom ili da 
ga bar na neki način kontroliše.
- Potrošač treba da zna kako „puhati“ i „trokut“ glase na srpskom 
jeziku. Mora da postoji objašnjenje uz stranu reč. To je na kraju jedini 
način da se sačuva identitet naroda - navodi Kuzmanović, dodajući da 
iznošenje ovog problema u javnost ne sme da se tretira kao 
nacionalistički ili neprijateljski čin već kao način da se zaštiti 
kulturni i nacionalni identitet.

Nodija prekrstili u Zvonka
Koliko, s druge strane, naše komšije iz „lijep njihove“ vode računa o 
najmlađoj populaciji Hrvata najbolje svedoči činjenica da oni čak 
menjaju i imena glavnih junaka crtanih filmova, koji se inače svuda u 
svetu, pa i kod nas, zovu isto. Takav je slučaj, primera radi, i sa 
megapopularnim Nodijem, koji već 75 godina nosi isto ime širom sveta. 
Međutim, taj crtani lik u Hrvatskoj zove se Zvonko!




_______________________________________________
SIM mailing list
[email protected]
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште