Poklonićemo višak vakcine 

B. RADIVOJEVIĆ, 05.04.2010 21:00:38

Ocena:  
<http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4&status=jedna&vest=175497&title_add=Pokloni%C4%87emo%20vi%C5%A1ak%20vakcine%20&kword_add=tomica%20milosavljevic#vote>
 

 
<http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4&status=jedna&vest=175497&title_add=Pokloni%C4%87emo%20vi%C5%A1ak%20vakcine%20&kword_add=tomica%20milosavljevic#vote>
 1.00 (Glasova: 13)

 
<http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4&status=jedna&vest=175497&title_add=Pokloni%C4%87emo%20vi%C5%A1ak%20vakcine%20&kword_add=tomica%20milosavljevic#vote>
  http://www.novosti.rs/images/basic/vote_on.gif

Komentara: 1  <http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=19&idobj=175497#list> 
http://www.novosti.rs/images/basic/comment_on.gif

 

VAKCINE protiv novog gripa sigurno neće biti bačene. Jedna od mogućnosti je da 
višak poklonimo nekom siromašnijem od nas. Pošto takvog u Evropi nema, 
potražićemo ga u Africi, i na drugim kontinentima. O tome će odlučiti Vlada 
Srbije, jer nijednu odluku do sada nisam doneo sam političkim rezanjem - 
otkriva u razgovoru za „Novosti“ profesor dr Tomica Milosavljević, ministar 
zdravlja.
Prvi čovek našeg zdravstva upozrova „da vakcinacija zvanično još traje“ iako je 
na terenu praktično zamrla: od 850.000 uvezenih doza plaćenih po 799 dinara, 
utrošeno je 154.000. Vakcinisano je svega 2,5 odsto populacije, ali to je pet 
puta veći obuhvat nego u zemljama u okruženju. Epidemiolozi traže da u rezervi 
imamo 300.000 doza.
* Kada će biti odjavljena epidemija novog gripa u Srbiji?
- Stav epidemiologa je da takvu odluku još ne treba donositi.
* Preispituje se rad SZO zbog optužbi da je pod pritiskom farmaceutske 
industrije proglasila pandemiju. Da li i vi planirate da podnesete bilans 
dobrih i loših procena?
- Kompletan epidemiološki izveštaj imaćemo do juna. Kao ministar, Vladi sam već 
podneo izveštaj. On je razmatran i prihvaćen. Odbrana od gripa je veliki posao, 
koji je nedovoljno vrednovan u javnosti.
* Da li ste sumirali troškove, koliko nas je koštala epidemija?
- Mnogo, ali mi nemamo takav informacioni sistem da možemo precizno da pratimo 
svaki dinar. Imaćemo procenu troškova do polovine godine.
* Operacije na srcu, koje trenutno čeka 3.439 pacijenata, mnogo su veći problem 
od epidemije novog gripa.
- Nedopustivo je da toliko ljudi čeka kardiohiruršku intervenciju. Taj problem 
moramo da rešimo u naredne tri godine. Usvojili smo nacionalni program za 
prevenciju i lečenje bolesti srca i krvnih sudova, i u tom planu je nešto na 
čemu već radimo - opremanje, briga za kadrove i proširivanje kapaciteta. 
Operacija pod jednakim uslovima mora da bude dostupna svim pacijentima, što 
sada, bojim se, nije uvek tako.
* U kardiohirurškim centrima kažu da im nedostaje oprema, prvenstveno 
respiratori i monitori?
- Iako kardiohirurzi kukaju, problem sa aparatima pojedinačno ne postoji. Ako 
je nešto zakasnilo i nedostaje, to je onda zajednička odgovornost, ali pre 
svega njihova. Ako budu napisali šta im treba, onda će to i dobiti.
* Nameće se i problem nedostatka kadra?
- Imamo 46 kardiohirurga. U ovoj godini još 16 završava supspecijalizaciju. To 
je dobar kapacitet. Njihova argumentacija da ne mogu svi da operišu ne stoji 
baš na zdravim nogama. To znači da nedovoljno radimo da operišu svi.
* Šta će biti sa „Dedinjem dva“, čiju izgradnju ste najavili još pre četiri-pet 
godina?
- Svođenje problema kardiohirurgije na proširenje kapaciteta jedne ustanove je 
zamena teze. Nije „Dedinje dva“ najveći problem. Građevinski je bilo nemoguće 
širiti kapacitet „Dedinja“. Zgrada je dozidana devedestih bez ikakvih dozvola, 
i to prvo mora građevinski precizno da se reguliše, a onda dolazi u obzir neko 
povećanje kapaciteta. Ali, ne tako lagodno, lako i brzo kao što izgleda 

na prvi pogled. Istovremeno radimo i u Nišu, Kragujevcu, i na beogradskom 
kapacitetu. Povećali smo značajno kapacitete Dečje klinike u Tiršovoj, u 
Institutu za majku i dete...
* Profesor dr Boško Đukanović, direktor „Dedinja“, izjavio je da 10 godina 
upozorava da će doći do epidemije srčanih oboljenja, ali da Ministarstvo 
zdravlja nije reagovalo na pravi način.
- Problem kardiologije i kardiohirurgije od 2002. godine rešava se ubrzano, 
brže nego ikad ranije. Pre toga za 11 godina otvorene su samo dve nove 
angio-sale, a onda je za dve godine kupljeno 11 sala, pa onda još četiri. 
Otvoreno je 15 novih centara za ugradnju stentova. Ako smo sa najmanje novca po 
stanovniku za zdravstvo uspeli da uložimo šest milijardi dinara u kardiologiju 
i kardiohirurgiju, i da smanjimo smrtnost od bolesti srca i krvnih sudova za 
13,6 odsto, da prepolovimo smrtnost u koronarnim jedinicama, neodgovorno je 
reći neko upozorava, a neko ne sluša. Nema razloga ni za pesimizam ni za žuč, 
ni za tvrde crno bele ocene, nego hajde da radimo svako svoj posao i da 
iskoristimo sve što imamo, pa i privatne kapacitete.
* Ali, struka se buni i protiv upućivanja na operacije u privatni 
kliničko-bolnički centar u Beogradu, i u Tursku.
- Lične projekcije moramo da ostavimo po strani. Moramo da imamo javni interes 
kao vodilju: nije poraz srpske kardiohirurgije ako pacijenti budu išli na 
operaciju u Tursku, nego je poraz da se pred listom čekanja sa 3.000 ljudi gura 
glava u pesak. I u jednom, i u drugom slučaju moramo da se rukovodimo pre svega 
bezbednošću pacijenata.
* Da bi se povećao broj operacija biće otkupljen kompletan dopunski rad. 
Očekujete li od kardiohirurga da i ubuduće operišu za 3.300 dinara, koliko su 
do sada plaćani po operaciji?
- RZZO operaciju u dopunskom radu plaća 300.000 dinara. Deo ode za potrošni 
materijal. Od preostalih 270.000 dinara, 130.000 bi trebalo da podeli tim koji 
radi operaciju. Ali ustanove su bile naviknute da taj vanstandardni priliv 
novca troše po nahođenju. Sada će morati da plate ove koji rade.
* Hirurzi kažu da bi bolje radili ako bi bili plaćeni kao piloti.
- Kardiohirurzi su među najvećim žrtvama socijalne demagogije u vezi sa 
platama, i uravnilovke u zdravstvu. Ali, postoje zakonske odredbe i dovijamo se 
da uravnilovku nekako pobedimo. Što pre nam treba vreme u kome nećemo 
razmišljati ko koliku platu prima, nego će ljudi imati individualne ugovore. 
Moramo da shvatimo da je kardiohirurg ono što je Nemanja Vidić u fudbalu. 
Školovanje kardiohirurga traje 15-20 godina. Nismo toliko bogati da svoje 
kardiohirurge poklanjamo drugima. U otvaranju prema Evropi, nažalost, preti nam 
opasnost da najbolje doktore izgubimo jer ih nedovoljno plaćamo.
* Da li ćete poslušati savet kardiohirurga da ne zatvarate vrata bolnica 
pacijentima iz inostranstva, jer to nije dobro za naše zdravstvo?
- Niko nema pravo da po podne operiše pacijenta koji je došao i platio, dok 
naši osiguranici čekaju na listama. Imamo ugovor sa Republikom Srpskom i to je 
u redu, ali ne možemo da remetimo listu na način da onaj ko plati preskoči 
medicinski kriterijum. 

PRED SUDOM
* I VI ste među 11 ministara protiv kojih postoje prekršajne prijave državnog 
revizora. Kako ćete se braniti?
- Argumentima, kad budem pozvan kod sudije za prekršaje. Dobro je što Srbija 
ima revizora, dobro je što postoji nezavisna revizorska institucija, ali se 
nadam da će u budućnosti revizorska institucija biti neselektivna u odabiru kod 
koga dolazi u reviziju, nego će na jednak način razmatrati sve.

FUNKCIONERI G 17 PLUS NE BEŽE
* VIŠE funkcionera ili ljudi bliskih G 17 napustilo je državne položaje. Da li 
se to vaša stranka, možda, povlači iz vlasti?
- Ne. Guverner Radovan Jelašić nije stranački funkcioner, on je profesionalac. 
Aleksandar Jović je kao mlad, ambiciozan čovek procenio da ima drugi stručni 
izazov i podneo je ostavku na mesto direktora Korporacije za osiguranje 
stambenih kredita.

 

http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4&status=jedna&vest=175497&title_add=Pokloni%C4%87emo%20vi%C5%A1ak%20vakcine%20&kword_add=tomica%20milosavljevic

<<image001.gif>>

<<image002.gif>>

_______________________________________________
SIM mailing list
[email protected]
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште