Protiv društva hipohondara
Broj 546 <http://www.novossti.com/category/broj-546/> Datum objave: 03.06.2010. Piše: Dragan Grozdanić, Foto: Jovica Drobnjak Bez kucanja, u liječničku ambulantu ulazi tridesetogodišnji muškarac, odjeven po posljednjoj modi, a u ruci nosi aktovku. - Kako ste? Jeste li se odmorili na godišnjem? – brižno pita rezigniranu liječnicu koja je čas prije iz ordinacije ispratila zabrinutog pacijenta. Ne čekajući njezin odgovor, “uvaljuje” joj set kemijskih olovaka, zlatno nalivpero, papirnate blokove i… - Ovakav sigurno nemate – diskretno se osmjehne i pokaže na žuti kišobran s logom farmaceutske tvrtke koju zastupa. Potom na stol pred liječnicu stavlja prospekte i letke koji reklamiraju nove preparate i lijekove za zaštitu srca i krvnih žila, one protiv osteoporoze i za sniženje krvnog tlaka. S njih zovu slogani: “Izaberi slobodu, uhvati zlatnu ribicu. Snažan, snažniji!” Na drugim lecima, nasmijana lica mahom starijih pacijenata slave vitalnost i dugovječnost. HZZO dopušta propagandu Dio je to strategije, nepoznate većini nas običnih smrtnika, koju navodno u službi zdravlja, a zapravo u svrhu vlastitog profita, promiču farmaceutske kompanije. Otkriva to internistica Lidija Gajski, autorica knjige “Lijekovi ili priča o obmani” u kojoj otvoreno kritizira farmaceutsku industriju, razotkriva njezinu spregu s liječničkom strukom i ukazuje na manipulacije oko ispitivanja lijekova u svrhu povećanja profita farmaceutskih tvrtki. - Farmaceutske tvrtke, a radi se o privatnom biznisu, za svoj cilj imaju samo profit i one će učiniti sve da bi tu zaradu ostvarile. Problem je u zdravstvenom sustavu koji dopušta takav način promidžbe. Svojedobno sam Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje uputila upit o tome na koji je način ta praksa regulirana. Naime, riječ je o izravnoj promidžbi lijekova, a svaka reklama trebala bi biti plaćena. U nesuvislom odgovoru poručili su mi da je to “aktivnost koja se može uklopiti u liječničku pauzu ili u vrijeme preklapanja dviju smjena”. Pa ipak, svjetska znanstvena istraživanja koja su analizirala takve poruke i sadržaje tih posjeta, pokazala su da sadržaj marketinškog materijala koji tumači predstavnik farmaceutske tvrtke daleko preuveličava dobra svojstva lijeka, a umanjuje njegova loša svojstva, dakle da su taj materijal i ta poruka nevjerodostojni. Riječ je o običnoj manipulaciji lijekovima – kaže liječnica Lidija Gajski. Zanima nas kako ta manipulacija izgleda u praksi i jesmo li je svjesni. - Farmaceutske kompanije će, primjerice, prikazati 50 posto manju smrtnost ili 50 posto manje rizika od srčanog infarkta ili moždanih udara uz uzimanje njihovog lijeka u odnosu na dosadašnje najbolje liječenje. No, iza tih 50 posto, kako su pokazala nezavisna istraživanja, krije se vrlo često apsolutna korist od lijeka od svega jedan posto ili manje. Drugim riječima, iza navedenih 50 posto stoji smanjenje šansi za infarkt sa 0,8 na 0,4 posto. To vam je zapravo tih 50 posto. Međutim, ne prikazuje se 0,4 posto, nego 50 posto vrijednosti lijeka. To je jedna od tipičnih farmaceutskih manipulacija – kaže Lidija Gajski. Dodaje da su manipulirani i liječnici, jer oni ne znaju tumačiti znanstvena istraživanja za koja nemaju vremena ili ih ne razumiju. Liječnici su ovisni o tumačenju svojih edukatora, kliničkih profesora, među njima i predstavnika farmaceutskih tvrtki. Oni liječnike pozivaju na kongrese u atraktivnim turističkim mjestima, koji zapravo najvećim dijelom služe za promociju privatnih interesa kompanija. - Priznati zdravstveni stručnjaci i liječnici, ali i udruge pacijenata, postali su zastupnici farmaceutske industrije, premda to ljudima nije lako shvatljivo i prihvatljivo. S druge strane, pacijenti dolaze s upitima i izrescima iz novina u kojima se slave najnoviji lijekovi protiv visokog tlaka, dolaze s papirićima na kojima je naziv novog lijeka za koji su čuli na televiziji. Riječ je o agresivnoj promidžbi lijekova i bolesti, što stvara društvo hipohondara. Povišeni kolesterol nije bolest Moguća štetnost tih lijekova zapravo je vrlo slabo istražena. Problem leži u činjenici da istraživanja većinom financira farmaceutski sektor, odnosno sami proizvođači lijekova. - Kad pustite privatni sektor da radi što hoće, dobijete kronične i novostvorene bolesti. Primjerice, osteoporoza i povišeni kolesterol u najvećoj su mjeri umjetno stvorene, izmišljene bolesti. Za većinu muškaraca i za cijelu populaciju žena kolesterol je nebitan u smislu patologije. Spuštaju se granične vrijednosti kolesterola sa 6,5 na 5 milimola po litri u odrasloj populaciji. Kad su otkrivene supstance koje mogu smanjiti kolesterol u krvi, krenulo se u proizvodnju bolesti i on je proglašen glavnim faktorom rizika za srčani infarkt – kaže Lidija Gajski. Kakva je alternativa i postoji li ona uopće? Kako ne nasjesti propagandi farmaceutske industrije i sačuvati novac i zdravlje? - Ne treba odlaziti liječniku za svaku banalnu tegobu. Svatko od nas ima zdrav razum i zna s čime se može, a s čime ne može nositi. Ako je to tegoba koja je velika, koja traje dosta vremena, koju nismo uspjeli sami riješiti, naravno da treba otići doktoru. No, treba se osloniti na zdrav razum, na intuiciju, na osjećaj. Te su kategorije prognane iz medicine, iako su legitimne, korisne i uskoro će, ako se nastave ovi trendovi, postati spasonosne – zaključuje internistica Lidija Gajski. * Nepovjerenje u zdravstveni sustav - Priča o svinjskoj gripi pokazala je da stvari idu prema apsurdu. Svakome je jasno da svinjska gripa nije teška bolest, niti je cijepljenje bilo potrebno kako su nas uvjeravali. Ljudi su se informirali alternativnim putovima ili su se oslonili na vlastiti zdravi razum i sasvim je razvidno postalo nepovjerenje ljudi u zdravstveni sustav. To je ozbiljan problem, jer što će se desiti ako nam se dogodi stvarna epidemija opasne bolesti? Kome ćemo onda vjerovati? http://www.novossti.com/2010/06/protiv-drustva-hipohondara/
_______________________________________________ SIM mailing list [email protected] http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim
