IZBJEGAVANjEM REFERENDUMA O GRANICI, VLAST DOVELA HRVATSKU NA VRATA BOKE
Prekrajanjem Ustava odustali od Prevlake Prilikom donošenja odluka koje mogu imati uticaj na državne granice treba poštovati normu iz Ustava 1992. godine, koja nalaže da se raspiše referendum, kaže Blagota Mitrić Ustav 2007. godine nema u članu o suverenosti odredbu o referendumu za granice, a dogovor da sud odluči o Prevlaci postignut 2008. godine Crnogorska vlast nije pomogla naporima da se očuva Prevlaka time što u Ustavu iz 2007. godine nema rješenja iz prethodnog, po kome se građani na referendumu moraju izjasniti o izmjeni državnih granica. Naprotyv, to je put da se ona izgubi, smatra prof. dr Blagota Mitrić. On se u izjavi za "Dan" založio da se prilikom donošenja odluka koje mogu imati uticaja na državne granice poštuje norma iz Ustava koji je donijet 1992. godine, odnosno, da se raspiše referendum. Mitrić je izrazio bojazan da Međunarodni sud pravde u Hagu neće donijetu odluku u korist Crne Gore kada bude razmatrao status Prevlake, teritorije oko koje se Hrvatska i Crna Gora spore decenijama. - Mogu reći da je u pitanju loše ustavno rješenje, jedno od nekoliko koje su korak nazad u odnosu na Ustav usvojen 1992. godine. Mada će Skupština imati glasanje o crnogorskim predlozima za sud, mislim da će u konačnom odluka u Hagu biti nenaklonjena Crnoj Gori. Uostalom, u svemu se ruši međunarodni pravni poredak nedavnim savjetodavnim mišljenjem ovog suda o Kosovu - objasnio je Mitrić. Premijer Crne Gore i predsjednik DPS-a Milo Đukanović postigao je dogovor sa hrvatskim zvaničnicima da konačnu riječ o Prevladi da sud u Hagu, svjestan da Ustav za tako važnu odluku ne predviđa organizovanje referenduma. Đukanović je dogovor sa hrvatskom stranom objelodanio početkom 2008. godine, nekoliko mjeseci nakon usvajanja novog Ustava. Na pitanje da li je ovaj pravno-politički manevar, vješto sračunat da se status Prevlake riješi iza zatvorenih vrata zaoblazeći građane, član parlamentarnog Odbora za međunarodne odnose i poslanik Nove srpske demokratije Slaven Radunović je kazao da je Đukanovićeva vlada davno odustala od Prevlake. - Svjesni činjenice da će zbog svog negativnog imidža morati da plate puno skuplju cijenu od uobičajene, oni su preuzeli na sebe ulogu verifikatora kosovske nezavisnosti, promotera NATO budućnosti Crne Gore, kao i "pokajnika" sa dubrovačkog ratišta. Hrvatska diplomatija je osjetila lak plijen i za podršku režimu Đukanovića tražila bezuslovno odustajanje Crne Gore od Prevlake. Da se ne zavaravamo - Prevlaka je već godinama u funkciji hrvatskog turizma. Plaže su zakupili hrvatski preduzetnici, a kafići i restorani uplaćuju porez u hrvatsku državnu kasu. To poluostrvo je u ekonomskom, političkom i svakom drugom smislu dio teritorije Hrvatske, koliko i Šibenik ili Osijek - konstatovao je Radunović za "Dan". On je ocijenio da "Đukanoviću, koji je pravio privatnu državu za sebe i svoje prijatelje, Prevlaka, kao cijena koju treba platiti za podršku važne države iz regiona, nije bila značajna". - Tako je nestala i potreba za referendumom iz novog Ustava. Pragmatičnom Đukanoviću je svaki oblik demokratskog izjašnjavanja samo teret u ispunjavanju sopstvenih ciljeva - zaključio je Radunović. M.V. Krše skupštinske zaključke Iz ugla Radunovića, potpuno je nebitan interes države i građana Crne Gore, kad dođu u koliziju sa interesom Đukanovića i njegovih prijatelja. - Više ne možemo, čak ni da pričamo o zajedničkom interesu vrha DPS-a, jer polako dolazi vrijeme da treba da vršimo diferencijaciju i među njima. Ne gledaju svi blagonaklono Đukanovićeve političke vratolomije, kao i njegov prisan odnos sa raznim sumnjivim ljudima. On je dosad kršio pisana i nepisana pravila, pravne norme i zavjete predaka, pa koga može da iznenadi nepoštovanje zaključka Skupštine Crne Gore 1992. godine - tvrdi Radunović. Po tom zaključku, svi politički subjekti saglasni su da je Prevlaka sasvim neotuđivi dio Crne Gore, i da oko toga ne može biti pregovora. Ne može bez izjašnjavanja građana Dugogodišnji novinar i poznavalac prilika o razgraničenju na Prevlaci Ljubomor Đikanović se pita da li neko ima legitimitet da razgovara na temu granice bez prethodno utvrđene obuhvatne pregovaračke platforme u Skupštini koja bi sadržala argumente u prilog Crne Gore. - Ako je ocjena da je i u drugoj Jugoslaviji Prevlaka bila dio Crne Gore tačna, a činjenice govore da jeste, za legitmitet razgovora o granici bez referenduma građana ne bi mogla ni dvotrećinska većina poslanika. Međutim, za razliku od prethodnog ustava, u novom nema odrednice da se o pitanjima granice moraju izjasniti građani. Da li su takve ustavne "korekcije" bile dio priprema za "razrješenje" pradavnog graničnog spora "oko Prevlake" pokazaće vrijeme i istorija, ko god istoriju bude i za koga pisao - kazao je Đikanović. Sila boga ne moli Profesor Mitrić navodi da se u razmatranju razgraničenja Prevlake mora uzeti u obzir latinska sintagma - institut iz obligacinog prava koji se odnosi na "promijenjene okolnosti". - Smatram da se o najvažnijim držanim pitanjima - status, granica ili priostup NATO-u, moraju izjasniti građani na referendumu. Međutim, moram reći i nešto što možda nije u korist napora da se očuva Prevlaka, ali sve bivše republike SFRJ su u granicama iz bivše zajednice a ta činjenica ne ide u korist Crnoj Gori. Ako stvar zaista dođe pred Međunarodni sud pravde, bojim se da će isto biti kao s ocjenom deklaracije o nezavisnosti Kosova, jer se sud izgleda tada nije ni bavio pravnim aspektima, nego političkim interesima. A poznato je, sila boga ne moli - kaže Mitrić http://www.dan.co.me/index.php?nivo=3&datum=2010-07-30&rubrika=Politika&najdatum=2010-07-27&clanak=240315
_______________________________________________ SIM mailing list [email protected] http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim
