http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/84606/Jezicke-karikature-u-srpskom-komsiluku

26. 09. 2010. 12:00h | J. Arsenović - Vesti | foto: V. Sekulić
Jezičke karikature u srpskom komšiluku
Komentara 4
| veličina teksta:+-

Skandal sa vaskrsavanjem kovanice "srpskohrvatski jezik" na stranicama 
udžbenika za osmi razred osnovne škole, stručnjak sa savremeni srpski 
jezik i opštu lingvistiku Miloš Kovačević okarakterisao je kao 
najgrublje kršenje Ustava Srbije.

Ali više od ovog pravnog osporavanja, profesor Kovačević objašnjava i 
nenaučno utemeljenje naziva koji je ponovo na volšeban način osvanuo u 
knjigama za srpske osnovce. Osim što se sa autorom udžbenika i 
predstavnicima Nacionalno prosvetnog saveta aktivno uključio u javnu 
polemiku, ugledni profesor Univerziteta u Beogradu u intervjuu za 
"Vesti" objašnjava i zašto su hrvatski, bošnjački ili crnogorski tek 
varijanta srpskog književnog jezika, koju je ustanovio Vuk Stefanović 
Karadžić.

Zašto mislite da je vraćanje naziva "srpskohrvatski jezik" kršenje Ustava?

- Stavljanje imena srpskohrvatski jezik u udžbenik srpskog jezika za 
osnovnu školu predstavlja najgrublji čin kršenja odredbi Ustava Srbije, 
u kome se kao službeni jezik određuje samo srpski jezik. Uz to, u 
udžbeniku srpskog jezika izučava se samo standardni (književni) srpski 
jezik, kome je po ustavu jedini naziv srpski. No, nije samo u tome 
problem. Problem je više u naučnoj neutemeljenosti pojma srpskohrvatski 
jezik. To je samo politički naziv kojim je preimenovan Vukov srpski 
književni jezik.

Marketing važniji od istine

Koliko je srpski jezik izgubio bitku na međunarodnom terenu, pošto na 
nekim fakultetima više nema katedre za srpski, već samo za hrvatski jezik?

- Država Srbija vrlo malo ulaže u međunarodnu promociju srpskog jezika. 
Dok je učena Evropa 19. veka bila oduševljena srpskim jezikom, današnja 
Evropa polako počinje i da zaboravlja šta je to srpski jezik. Hrvati 
ulažu mnogo više da bi dokazali da je hrvatski poseban jezik, da bi se 
za hrvatsko ime jezika više znalo nego za srpsko. A danas je sve 
marketing. Ko vas za istinu pita? Bojim se da će Srbi prekasno to shvatiti!

Da li je vama poznato kako je uopšte došlo do toga da se u srpskom 
udžbeniku izbegne naziv srpski jezik?

- U udžbeniku srpskog jezika za 8. razred Duške Klikovac, u lekciji 
"Mesto srpskog jezika među drugim slovenskim jezicima", na spisku 
južnoslovenskih jezika zajedno sa srpskim jezikom, našli su se i 
hrvatski i bošnjački (bosanski) jezik. Zavod za unapređenje vaspitanja i 
obrazovanja kao stručno telo za konačnu ocenu udžbenika, zatražio je od 
Odbora za standardizaciju srpskog jezika tumačenje statusa "hrvatskog" i 
posebno "bošnjačkog/bosanskog" jezika. Odgovor je bio da to nisu posebni 
jezici, nego varijante istog srpskog jezika, koje se kod Hrvata i 
Bošnjaka tako zovu, i da ne mogu imati ravnopravan status sa srpskim 
književnim jezikom.

Šta se dalje dešavalo?

- Zavod za udžbenike je kao izdavač zatražio od autorke da tekst popravi 
u skladu s datom preporukom Odbora. I šta se dalje desilo, kako je 
autorka dopisala novi tekst u kome je izbacila i srpski, i hrvatski, i 
bošnjački, a stavila samo srpskohrvatski, očito znaju samo članovi 
Nacionalnog prosvetnog saveta, koji su nakon diskusije prihvatili dati 
udžbenik s izbačenim imenom srpskog, a ubačenim imenom srpskohrvatskog 
jezika!

Deca u Sandžaku uče bošnjački, sada se normira crnogorski, koliko ti 
"novi" jezici imaju uporište u lingivistici, a koliko su proizvod politike?

- Bosanski, kako ga muslimani zovu, ili bošnjački kako mu neki Srbi 
tepaju, kao ni crnogorski, ni hrvatski, nisu niti po jednom naučnom 
kriterijumu mogu biti posebni književni jezici. To su samo varijante 
srpskog Vukov(sk)og književnog jezika. Srpski jezik je, dakle, 
policentričan jezik, baš kao nemački, francuski, španski ili engleski, 
na primer. To znači da je prema svim kriterijumima koji jedan jezik čine 
posebnim jezikom (a to je kriterijum razumljivosti, jezičke strukture i 
dijalekatske osnovice) on jedan jezik, koji ima neke specifičnosti u 
upotrebi u različitim državama, ali koje ne ukidaju njegovu 
razumljivost. To je, dakle, jedan jezik sa više centara u kojima se 
veštački normom žele napraviti što veće razlike u njegovoj upotrebi. 
Zato je srpski lingvistički, odnosno jezik koji se može naučno 
potvrditi, dok su bošnjački, hrvatski i crnogorski samo politički 
jezici. To su jezici koji nemaju uporišta u nauci, i svaka nova 
politička garnitura može ih promeniti, baš kako ih je i "ustoličila".

Ako sam vas dobro razumela, smatrate da je sadašnji hrvatski jezik samo 
varijanta srpskog?

Najpopularniji Srbin u Nemačkoj

* Dr Miloš Kovačević (57) je Srbin rodom iz Bosne i Hercegovine 
(Presjedovac kod Uloga).
* Studirao je i doktorirao u Sarajevu, a njegova pedagoška karijera 
odvela ga je u više univerzitetskih gradova gde je predavao na katedri 
za lingvistiku (Sarajevo, Beograd, Niš, Banjaluka, Srpsko Sarajevo, 
Kragujevac, Rurski univerzitet u Bohumu - Nemačka).
* Svojevremeno je izabran za najpopularnijeg Srbina u Nemačkoj, jer 
se aktivno uključio u mirenje četnika i partizana.
* Intenzivno se bavi istorijom i odbranom srpskog jezika o čemu 
svedoče i naslovi: "Srpski jezik i srpski jezici", "Protiv neistina o 
srpskom jeziku", "Srpski kao većinski i manjinski jezik u Srbiji".
* Sa suprugom Dobricom, profesorkom srpskog jezika, ima ćerke 
Oliveru i Danku.

- Poznato je da su svi Srbi štokavci. Vuk je tvrdio da su i svi štokavci 
Srbi, tj. da nema nikoga ko je štokavac a da nije Srbin po jeziku. Zato 
je Vuk sav štokavski smatrao srpskim, dok je čakavski smatrao hrvatskim, 
a kajkavski slovenačkim. No, Hrvati nisu hteli razvijati čakavski kao 
svoj književni jezik, nego su - kako je Ljudevit Gaj, tvorac književnog 
jezika u Hrvata navodio - "prigrlili srpski jezik" i za to bili Srbima 
zahvalni. Istorijski, dakle, Hrvati imaju svoj jezik, to je čakavski. 
Ali današnji jezik koji oni nazivaju "hrvatski" samo je varijanta 
srpskog književnog jezika čiji je tvorac Vuk Karadžić. Prema tome, u 
smislu u kome postoji npr. nemački književni jezik, ili ruski književni 
jezik, ili francuski, ili srpski, zaista ne postoji "hrvatski", niti 
"bošnjački", niti "crnogorski književni jezik".

Vaša koleginica iz Hrvatske Snježana Kordić smatra da su hrvatski i 
srpski jedan jezik, ali tamo nailazi na otpor ne samo šire, već i 
stručne javnosti?

- Nije Snežana Kordić jedina od hrvatskih lingvista što tvrdi da su 
srpski i hrvatski isti jezik. To je, na primer, pre nekoliko godina 
pisao u "Slobodnoj Dalmaciji" i poznati hrvatski lingvist Ivo 
Pranjković, onaj što je sad koautor gramatike crnogorskog jezika. 
Snežana Kordić navodi sve argumente za svoju tvrdnju o nepostojanju 
hrvatskog jezika kao posebnog. Zbog toga je ona u Hrvatskoj postala 
persona non grata! Ona tvrdi da postoji samo srpskohrvatski jezik i da 
bi ga trebalo vratiti u svim državama koje su srpskohrvatski imale kao 
službeni jezik u bivšoj SFRJ. Za to danas nema ne samo političke volje, 
već ni argumenata koji bi osporili srpski jezik. Jer, srpski jezik je 
prethodio srpskohrvatskom, pa je srpskohrvatski, ponavljam, samo 
preimenovani Vukov srpski književni jezik. Dakle, i srpskohrvatski je u 
istoj ravni sa današnjim političkim jezicima - bošnjačkim, hrvatskim i 
crnogorskim.

Da li je uverenje da je jezik glavna identifikacija nacije razlog zašto 
na Balkanu postoji trend da se negira srpski jezik i uporedo s 
osnivanjem nacionalne države radi na stvaranju sopstvenog jezika?

- U vremenu osnivanja većine evropskih nacija jezik je bio jedan od 
osnovnih kriterijuma nacionalnog identiteta. Iako sociologija danas ne 
uzima jezik za glavni kriterijum nacionalnog identiteta, nove nacije 
žele da uzmu kriterijum jezika kao glavni da bi bar po tome nekako bile 
ravnopravne sa starim, davno formiranim. Na delu je, očigledno, 
zakasneli romantizam! A on direktno utiče na to da se srpski jezik 
preimenuje, pri čemu se ne shvata da su takvi, samo imenom jezici, više 
naučne karikature od jezika nego što su jezici u pravom lingvističkom 
smislu.

Šta mislite kako bi odreagovao Njegoš kada bi mu saopštili da je "Gorski 
vijenac" pisao na crnogorskom, a ne na srpskom?

- A šta bi rekao. Verovatno: "U pamet se Crnogorci, ako je još imate!"

__._,_.___

<<~WRD000.jpg>>

_______________________________________________
SIM mailing list
[email protected]
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште