AMERIČKI RADIO: NOVE PACKE SRBIJI IZ EU 

ponedeljak, 20 septembar 2010 23:22 

 

Uz napetost u Sandžaku i Kosovo, Evropska komisija zameriće Beogradu i propuste 
prilikom reforme pravosuđa, slobodu medija, opstrukciju rada Agencije za borbu 
protiv korupcije, saradnju sa Hagom koja nije okončana, te usporeno donošenje 
zakona u Skupštini 

Dok se u Beogradu čeka upitnik Evropske komisije za sticanje statusa kandidata 
za članstvo u Uniji, glavni haški tužilac Serž Bramerc poručuje da vlasti u 
Srbiji po pitanju saradnje sa Hagom "moraju učiniti više", te da nije "nije 
zadovoljan" naporima u pronalaženju i hapšenju Ratka Mladića i Gorana Hadžića. 

Navodeći da nije na njemu da određuje ko će se pridružiti Evropskoj uniji i 
kada, Bramerc je naglasio da je politika uslovljavanja koju je Unija do sada 
vodila prema Srbiji i drugim zemljama bivše Jugoslavije "bila najvredniji alat 
za postizanje hapšenja" optuženih.

Zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić odgovara da srpsko tužilaštvo 
zajedno sa Bramercom nastavlja da radi na ispunjavanju svih obaveza.

“Sve ovo drugo - da Evropska unija treba da vrši pritisak, su politička pitanja 
u koja mi ne možemo da ulazimo. Ali, u svakom slučaju ćemo učiniti sve da 
završimo našu ključnu međunarodnu obavezu", kaže Vekarić.

Uz očigledne zamerke po pitanju Haga, u novembarskom izveštaju Evropske 
komisije naći će se i drugi propusti Beograda. Ovo je za naš program izjavio 
izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin. 

Iako ne spori da je ova godina obeležena pozitivnim pomacima, pre svega 
usaglašenom Rezolucijom o Kosovu, Kacin kaže da će Komisija Beogradu zameriti 
na blokiranju Prištine u svim regionalnim, evropskim i svetskim ekonomskim 
organizacijama.

“Svakako je najbolja poruka i za Srbiju, i za Evropu i za svet predlog 28 
država članica Evropske unije i Srbije, pa i Kosova u vezi zadnje Rezolucije. 
Ali, treba odraditi još koji korak u Srbiji i to na neki način potvrditi”, kaže 
on.

Zvaničnici u Srbiji saglasni su u stavu da priznavanje Kosova nije formalni 
uslov za proces evropskih integracija Srbije, te da je klima za prihvatanje 
kandidature za članstvo poboljšana. 

Ipak, i Milica Delević iz vladine kancelarije za pridruživanje navodi da ne bi 
trebalo sumnjati da EU očekuje rešavanje otvorenih pitanja Beograda i Prištine.

“Unutar EU ne postoji konsenzus o tome da Kosovo jeste država, ali postoji 
čvrst konsenzus da ceo region treba da napreduje ka EU, da bude obuhvaćen ovim 
procesom i da bi trebalo svi da budu uključeni u regionalnu saradnju, a da EU 
ne treba da odustaje od uticaja koji stiče prateći ovaj proces", smatra 
Delević. 

Uoči usaglašavanja stavova sa Briselom po pitanju Kosova, otvoren je i problem 
Sandžaka. Najpre izborima za Nacionalne savete manjina, čiji će se uslovi, 
prema rečima Jelka Kacina, naći među zamerkama Evropske komisije.

“Srbija je ona zemlja koja je po Zakonu o manjinama formirala manjinske 
zajednice. U svim koje su konstituirane bila je dovoljna obična većina, samo za 
muslimansku se traži dvotrećinska većina i tu Srbija svakako ima velikih 
poteškoća da ubedi Evropsku uniju da je pravna država, i da se ona poštuje na 
jednak način u svim predelima Srbije”, objašnjava Kacin.

Iako su uslovi, kada su izbori već bili sprovedeni, izmenjeni, Islamska 
zajednica u Srbiji, na čelu sa muftijom Muamerom Zukorlićem iznosi poslednjih 
nedelja oštre kritike na račun politike Beograda prema Bošnjacima. 

U Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, međutim, nemaju informaciju po 
kojoj će im Evropska komisija zameriti i zbog Sandžaka, kaže za naš program 
ministar Svetozar Čiplić.

“Ako pogledate ono što se inače postavlja kao pitanje ljudskih prava i 
političke stabilnosti, Srbija tamo nije napravila problem. Vi imate na sceni 
bošnjačke lidere, imate jedan politički proces koji je očigledno nametnut, bar 
po mojoj percepciji. Jer odjednom se otvara pitanje, ne samo Nacionalnog 
saveta, već i imovine Islamske zajednice u Srbiji i Islamske zajednice Srbije, 
otvara se i pitanje posebnog ustavnog položaja Bošnjaka, teritorijalnog 
preuređenja Srbije i tako dalje. Ne mogu da verujem da iko sastrane može da 
prihvati da Srbija mora da pristupi nekakvom unutrašnjem preuređenju da se daju 
posebne pozicije i ustavne garancije samo Bošnjacima”, kaže Čiplić.

Iako su pitanja koja otvara muftija Zukorlić za mnoge sporna, rešenja se moraju 
tražiti za pregovaračkim stolom, ne samo zbog Evrope, već zato što su u 
proteklim nedeljama eskalirala i nasiljem u Novom Pazaru.

Uz napetost u Sandžaku i Kosovo, Evropska komisija zameriće Beogradu i propuste 
prilikom reforme pravosuđa, slobodu medija, opstrukciju rada Agencije za borbu 
protiv korupcije, saradnju sa Hagom koja nije okončana, te usporeno donošenje 
zakona u Skupštini. Tako bi povoljnu klimu za prosleđivanje zahteva za članstvo 
mogla pokvariti i sporost Vladine administracije. 

Uprkos javnoj kritici predsednika Srbije, da se evropski zakoni ne donose 
dovoljno brzo, Skupštini još nije stigao zahtev Vlade da održi vanredno 
zasedanje. Premijer Mirko Cvetković i predsednica parlamenta Slavica Đukić 
Dejanović ipak su uvereni da će posao biti završen.

„Činjenica je da ove godine imamo lošije rezultate nego prošle. Ja ću 
insistirati da pojedini ministri, koji su apostrofirani, u što kraćem roku 
odrade posao koji je za njih bio previđen“, kaže Cvetković.

I predsednica parlamenta navodi da je Skupština spremna da obavi svoj deo posla.

„Vlada se trudi i trudiće se da pojedina resorna ministrastva što pre Vladi 
predlože predloge zakona, a kod nas u skupštini neće biti problema da radimo i 
deset i dvanaest sati da ih donesemo“, kaže Đukić Dejanović.

Da i Vlada kasni sa predlaganjem zakona pokazuje izveštaj o sprovođenju 
Nacionalnog programa za integraciju. Od aprila do juna, umesto 10, utvrđeno je 
tek četiri planirana zakona. 

Iako vremena do izveštaja Evropske komisije nema još puno, Jelko Kacin kaže da 
nije kasno da Beograd do 10. novembra načini pozitivne pomake. Pod tim pre 
svega podrazumeva da se ključni potezi ne povlače samo iz kabineta predsednika, 
već da se iz zemlje parlamentarne demokratije očekuju glasovi Vlade i 
Skupštine. 


Autor Iva Martinović
Izvor  
<http://www.slobodnaevropa.org/content/eu_srbija_bramerc_saradnja_napredak/2163241.html>
 RSE, 20. 09. 2010.

http://www.standard.rs/-cvijanovi-vam-preporuuje/5454-ameriki-radio-nove-packe-srbiji-iz-eu.html

_______________________________________________
SIM mailing list
[email protected]
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште