Peripetije pred rasplet
Vidovdansko izru�enje Slobodana Milo�evi�a Tribunalu u Hagu izazvalo je politi�ki potres koji je u protekle dve nedelje produbio podele u DOS-u, sru�io saveznu vladu i SR Jugoslaviju doveo korak bli�e raspadu
AIM, Beograd, 17.7.2001.
Beogradsko leto sve je vrelije, stvarno i politi�ki. Ni sporazum o formiranju nove savezne vlade sigurno ne�e doprineti lak�em disanju, naro�ito sujevernih gra�ana, budu�i da je sklopljen i objavljen u petak, 13. jula. Predsednik SRJ Vojislav Kostunica prihvatio je predlog Socijalisti�ke narodne partije da novi premijer bude Dragi�a Pe�i�, ministar finansija u kabinetu Zorana �i�i�a. Prema prvim, poprili�no �turim izjavama, nova savezna vlada ima�e samo devet ministarstava i potpredsdnika zadu�enog za ekonomske odnose sa inostranstvom. Ukidaju se ministarstva vera, poljoprivrede, sporta i zdravlja, a od postoje�a dva formira se ministarstvo za saobra�aj i veze.
Demokratska opozicija Srbije (DOS) dobi�e pet, a crnogorska koalicija za Jugoslaviju �etiri ministarstva i mesto saveznog premijera. Prema izjavi Predraga Bulatovi�a, predsednika Socijalisti�ke narodne partije (SNP) Crne Gore, novi raspored snaga u saveznoj vladi onemogu�ava preglasavanje izme�u njenog srpskog i crnogorskog dela, �to on smatra bitnom promenom u odnosu na stanje pre 28. juna. Dragoljub Mi�unovi�, jedan od lidera DOS-a i predsednik Ve�a gra�ana savezne skupstine, obavestio je novinare o dogovoru po kom nova vlada nastavlja sa radom na reformama, nastoje�i "da o�uva Jugoslaviju dok se priprema platforma za ustavno preure�enje".
S obzirom na zbivanja koja su prethodila i sledila izru�enju Slobodana Milo�evi�a, �ak i pomenute �krte izjave deluju suvi�e optimisti�ki. Neuspeh u postizanju dogovora izme�u DOS-a i koalicije za Jugoslaviju o usvajanju zakona o saradnji s ha�kim Tribunalom koji bi izglasala savezna skup�tina, na �emu je posebno insistirao predsednik SR Jugoslavije Vojislav Ko�tunica, doveo je do toga da savezna vlada - bez �lanova iz Crne Gore, osim jednog koji je svojim prisustvom i uzdr�ano��u pri glasanju omogu�io dono�enje odluke - saradnju omogu�i dono�enjem uredbe. Na zahtev Milo�evi�evih branilaca, Ustavni sud SRJ - tako�e u nepotpunom, "Milo�evi�evom" sastavu - rutinski je suspendovao primenu uredbe do ocene njene ustavnosti. Vlada Srbije reagovala je istog dana, 28. juna, donose�i odluku o saradnji tj. izru�enju Slobodana Milo�evi�a - pozivaju�i se na odredbe "Milo�evi�evog" ustava Srbije - verovatno kad je on ve� bio u helikopteru za Tuzlu. Na odluku su se potpisali svi �lanovi �in�i�evog kabineta, ali i neki savezni ministri, nekolicina faksom iz inostranstva; potpredsednik Miroljub Labus direktno sa donatorske konferencije koja je SR Jugoslaviji donela 1,28 milijardi dolara. Premijer savezne vlade, Zoran �i�i� (SNP), podneo je ostavku, �to je automatski dovelo do pada kompletne savezne vlade.
Posledice tih doga�aja �e, po svemu sude�i, ostati trajne i nesumnjivo uticati na politi�ke odnose u Crnoj Gori i Srbiji, onoliko Jugoslavije koliko je preostalo, ali i na DOS, koaliciju koja je 5. oktobra pro�le godine sru�ila Slobodana Milo�evi�a sa vlasti. U protekle dve nedelje �estina izjava, optu�bi, protivoptu�bi i obja�njenja koje su dali akteri zbivanja nadma�ila je �ak i standarde radikalskih istupa u Skup�tini Srbije. Oni su, uostalom, i brojniji i glasniji na teku�im protestima i demonstracijama protiv "izdajni�ke" predaje-prodaje: spram njih, Milo�evi�evi socijalisti tek se u�e "srbovanju". Vojislav Ko�tunica je na�in izru�enja Milo�evi�a Hagu nazvao dr�avnim udarom, a svoj polo�aj predsednika savezne dr�ave opisao kao polo�aj taoca me�unarodne zajednice s jedne, i unutra�njih politi�kih snaga, s druge strane. Crnogorska koalicija za Jugoslaviju, opozicija u mati�noj republici, optu�ila je DOS za dvoli�nost - naro�ito potpredsednika vlade Miroljuba Labusa zbog na�ina na koji je "smuvao" dono�enje uredbe - i zapretila raskidanjem koalicije ukoliko se odnos prema SNP kao politi�kom partneru iz nu�de bitno ne promeni.
Premijer srpske vlade, Zoran �in�i�, nastojao je da deluje u skladu sa reputacijom pragmati�nog i odlu�nog politi�ara koja mu se o�igledno dopada, ali iz koje poprili�no �esto "isklizne". Optu�bu da je Milo�evi� ve� bio na putu za Hag dok je vlada o izru�enju tek odlu�ivala demantovao je neuverljivo, o tome da li je Vojislav Ko�tunica bio obave�ten dao je �itavu seriju izjava ("jeste znao", "�utao je, pa je rekao 'da'", "njegov ministar je znao", "obave�ten je", "nije bio obave�ten... ali ni ja nisam sve znao") i dopustio je sebi neukusno, tako�e kontraverzno, samohvalisanje otkrivanjem tehni�kih detalja operacije. �ini se da izru�enje ili bar na�in na koje je izvedeno nije nai�ao na pohvale ni u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ako se �in�i�eva najnovija naprasna odluka o uvo�enju veronauke u prve razrede osnovnih i srednjih �kola ve� od septembra, bez ikakvih priprema, i najava nastavka gradnje hrama sv. Save mogu dovesti u vezu. Kako god bilo, analiti�ar beogradskog nedeljnika "Vreme" taj potez je okvalifikovao kao �in�i�evo ubrzano podizanje crkve pokajnice, aludiraju�i na ubistvo Kara�or�a, slanje glave sultanu i vrlo brzo pokajanje ubice.
Osim te�kih re�i, brze odluke poslednjih dana dovele su i do posledica �iji bi se zna�aj mogao pokazati tek u budu�nosti. Ko�tuni�ina Demokratska stranka Srbije (DSS) donela je odluku da u skup�tinama Srbije i Vojvodine svoje predstavnike izdvoji iz zajedni�kih, poslani�kih klubova DOS-a. Istu odluku donela je i Nova Srbija (NS) Velimira Ili�a, "prvoborca" srpske oktobarske revolucije i samoprogla�enog kandidata za mesto predsednika Srbije, a najavljuje je i Pokret za demokratsku Srbiju biv�eg na�elnika General�taba VJ Mom�ila Peri�i�a. Teorijski bar, 46 poslanika DSS i 8 poslanika NS "ubijaju" dosada�nju komotnu ve�inu DOS-a u Skup�tini, �to pre mo�e zna�iti opreznije ili tegobnije dogovaranje koalicionih partnera u budu�e, nego saradnju sa skup�tinskom opozicijom koju �ine socijalisti, radikali i biv�a Arkanova Stranka srpskog jedinstva(SSJ).
Zahtevi crnogorske koalicije za Jugoslaviju u pregovorima o formiranju nove savezne vlade naveli su potpredsednika u ostavci, Miroljuba Labusa, da pro�le nedelje Vojislavu Ko�tunici, Zoranu �in�i�u i svom biv�em "�efu" Zoranu �i�i�u uputi pismo kojim ih obave�tava da odlazi na zaslu�eni odmor, uz molbu da ga obaveste kad se pregovara�ka farsa zavr�i. Javnosti ina�e nepoznat kao plahovit, u �emu ga nadma�uje samo Vojislav Ko�tunica, Miroljub Labus je kopiju pisma dostavio medijima, tako da su ljubitelji skandala saznali da je u proteklih meseci Labus radio i umesto premijera Zorana �i�i�a. Ovaj je na to odgovorio porukom da, �ta god da je radio - "uglavnom korektno" - Labus je radio za �i�i�a i po njegovom nalogu. �ini se da je razlog za ovo prepucavanje zahtev SNP i koalicije za Jugoslaviju da u novoj saveznoj vladi preuzmu kontrolu nad ministarstvom finansija ili ekonomske saradnje sa inostranstvom. U svakom slu�aju, prevelik zalogaj - ne zbog kvalifikacija i kadrova, ve� zbog �injenice da �ukanovi�eva Crna Gora odavno ne finansira savezni bud�et s jedne, i o�ekivanog priliva sredstava iz inostranstva, s druge strane.
Dr Slobodan Samard�i�, stru�njak za pitanja federalizma i politi�kih zajednica, savetnik Vojislava Ko�tnice, zapa�a da je u prostor nastao sukobima unutar DOS-a i, u ve�oj meri, DOS-a i koalicije za Jugoslaviju, spremno usko�io - Milo �ukanovi�. Proteklih meseci pone�to uti�anja, kampanja za samostalnu Crnu Goru ponovo se rasplamsala. Milo �ukanovi�, crnogorski premijer Filip Vujanovi� i savetnik Miodrag Vukovi� dobacili su ve� razigranim prepucavanjima nove �lagvorte: referendum o samostalnosti najavljen je za mart idu�e godine, razgovore o budu�nosti treba da vode republi�ke, �ukanovi�eva i �in�i�eva vlada, formiranje nove savezne vlade samo "ote�ava posao i odla�e susret s neminovnim" jer je "krpljevina" i "�orav posao"... Odziv na tu vrstu poruka ne bi se mogao nazvati o�ekivanim spram intenziteta unutardosovskih rasprava. Savezna vlada �e biti formirana, a svi u�esnici sla�u se u tome da je njen cilj nastavak uklju�ivanja u me�unarodne institucije i nastavak rada na pripremama zajedni�ke platforme za ustavno preure�enje zajedni�ke dr�ave. Zoran �in�i� je na izjavu kolege premijera Filipa Vujanovi�a da �e (nezakazani) razgovor dve vlade "na sasvim kvalitetan, jasan i prihvatljiv na�in prezentovati potrebu da se me�usobni odnosi reguli�u u smislu saveza nezavisnih i me�unarodno priznatih dr�ava" odgovorio: "Umoran sam vi�e od taktiziranja Crne Gore". Kao uvre�en �in�i�evom porukom da bi, po�to se svi sla�u kako je izja�njavanje o statusu Crne Gore neophodno, ve� jednom trebalo odr�ati taj referendum a ne beskrajno ga najavljivati i odlagati, Milo �ukanovi� je odgovorio da Srbija ne mo�e i ne�e odre�ivati kada �e se Crna Gora izjasniti.
I tako, usred nepodno�ljivo sparnog i vrelog leta, gra�ani Jugoslavije naga�aju �ta �e se slede�e desiti. Dr Slobodan Samar�i� predvi�a dva mogu�na raspleta sada�nje situacije. Oko na�ela federacije s minimalnim funkcijama - ljudska prava, spoljni poslovi, odbrana, osnovi ekonomskog sistema te saobra�aj i veze - sla�u se vladaju�i DOS i koalicija za Jugoslaviju, i sve srpske opozicione stranke. Potpunu samostalnost Crne Gore tra�e Liberalni savez (LS)i Socijaldemokratska partija(SDP), a "razvod pa labavo ven�anje" program je �ukanovi�eve Demokratske partije socijalista (DPS). Drugim re�ima, odluka �e zavisiti od toga da li �e DPS platformu o preure�enju federacije prihvatiti ili odbiti. U drugom slu�aju, te�ko se mo�e govoriti o bilo kakvoj Jugoslaviji. �ak i da SNP odnosno koalicija za Jugoslaviju privu�e ve�inski deo bira�kog tela u narednih nekoliko meseci, to ne�e ukinuti o�iglednu �injenicu politi�ke podeljenosti Crne Gore. U tom slu�aju, po oceni dr Slobodana Samar�i�a, na politi�koj sceni bi se samo promenili akteri.
Sude�i po govoru na praznik 13. jula, dana ustanka Crne Gore, Milo �ukanovi� nastoji da tradicionalni deo bira�kog tela privu�e na svoju stranu. U njegovoj interpretaciji, crnogorski komunisti su 1941. godine obnavljali dr�avnost Crne Gore, izgubljenu pod pritiskom velikosrpskih ambicija 1918. Ovoj reinterpretaciji istorije mo�da ne bi trebalo pridavati odvi�e zna�aja, da ona indirektno ne potvr�uje ocenu politi�kih analiti�ara da je predsednik Crne Gore u proteklim godinama isrpio "svoj" rezervoar u bira�kom telu, te da su dve sestrinske partije, DPS i SNP, "zakovane" za "svoje" delove bira�kog tela. U proteklih deset godina u Crnog Gori nije nastala niti se u senci dva krila biv�ih komunista razvijala autenti�na opozicija. �to se Srbije ti�e, o�igledna je izvesna ravnodu�nost prema pitanju osamostaljivanja Crne Gore. Ve�i interes javnost pokazuje za pitanja sopstvenog svakodnevnog �ivota, u kome se za proteklih osam meseci malo �ta uo�ljivo promenilo na bolje. Tek potom ljudi se mogu zabavljati pitanjem da li �e se, kada i na koje frakcije raspasti DOS. Osnovne �etiri grupacije - �in�i�ev DS sa satelitima, DSS uznet Ko�tuni�inom popularno��u, vojvo�anski "autonoma�i", regionalne,nacionalne partije - jasno su vidljive, kao i nesumnjiva prednost DSS u odnosu na sve druge stranke pojedina�no ili u koalicijama. Otuda, verovatno, i izvesno nestrpljenje vojvo�anskih "autonoma�a" da se pitanje Vojvodine re�i teritorijalno pre nego na nekim eventualnim novim izborima, kao i povremeno neo�ekivano velika �in�i�eva verbalna spremnost na rekonstrukciju republi�ke vlade - bez i�ijih izri�itih zahteva za to.
Pretposlednji �in anti�ke tragedije, peripetije, razre�avao je �esto deus ex machina, bo�ansko uplitanje u zbivanja. U zapletima produ�ene jugoslovenske drame, ni milosrdni an�eli nisu se pokazali dorasli toj ulozi. Otuda, koliko god paradoksalno i neverovatno zvu�alo, u ovom slu�aju mora se osloniti na ograni�eni ljudski razum.
Aleksandar �iri� (AIM)
