Milo�evi�, junak Dosijea X
Tokom mirovnih pregovora u Dejtonu ameri�ki stru�njaci za kontrolu uma iz vojne baze „Rajt-Paterson“ danima su pratili pona�anje Slobodana Milo�evi�a izradiv�i njegov psiholo�ki profil, a svoja saznanja �e sigurno iskoristiti i na su�enju u Hagu - tvrdi za „Blic News“ Harlan D�irard, direktor Me�unarodnog komiteta za za�titu od agresivnog mikrotalasnog oru�ja iz SAD
Autor: Milorad Ivanovi�
Dobro skrivena u gustom rastinju ogromnog parka usred vojne baze
„Rajt-Paterson“ u Dejtonu, Ohajo, sme�tena je neugledna zgrada bez prozora.
Unutra, pod izuzetno jakim obezbe�enjem, grupa vrhunskih nau�nika radi na
usavr�avanju ure�aja naoko obi�nog izgleda. Jedan je u obliku kupe veli�ine
uli�nog hidranta, dok se drugi mo�e opisati kao metar duga�ka, �uplja metalna
cev postavljena na trono�ac. Te sprave, koje izgledaju kao da ne slu�e ni�emu,
predstavljaju zapravo jedno od najmo�nijih oru�ja budu�nosti - kontrolor
�ove�jeg uma.
- �im
sam �uo da �e se mirovni pregovori izme�u zara�enih strana u Bosni odr�ati u
vojnoj bazi u Dejtonu, odmah mi je sve bilo jasno. Ko jo� organizuje mirovne
pregovore na tako negostoljubivom mestu. Normalno je o�ekivati da se mirovni
pregovori vode u �enevi ili u Va�ingtonu. Dejton je mesto koje bi trebalo da se
na�e poslednje na spisku mogu�ih lokacija. Tamo nema ni restorana ni prodavnica,
ljudi su primorani da danima ostanu izolovani izme�u �etiri zida. Ali je zato
ovo mesto idealno za sprovo�enje eksperimenata, jer su zamor�i�i 24 �asa dnevno
na oku nau�nika. Tvrdim da su svi u�esnici ovih pregovora, a posebno Slobodan
Milo�evi�, bili podrvgrnuti opse�nim istra�ivanjima - ka�e u razgovoru za „Blic
News“ Harlan D�irard, direktor Me�unarodnog komiteta za za�titu od agresivnog
mikrotalasnog oru�ja (ICCAOMW) iz Filadelfije.
D�irard
ka�e da poseduje dokaze da je tim ameri�kih stru�njaka uradio psiholo�ki profil
Milo�evi�a i ostalih u�esnika i da su ta saznanja kasnije obilato koristila,
mada sa promenljivim uspehom. Naime, rezultati stru�njaka su govorili da �e
Milo�evi� posle nekoliko dana bombardovanja polo�iti oru�je, ali se kasnije
ispostavilo da je procena bila pogre�na.
-
Stru�njaci su merili elektromagnetne talase Milo�evi�evog mozga, pratili na koji
na�in govori, kako hoda, kakvo mu je telesno dr�anje. Nije nikakva tajna da su
u�esnici pregovora namerno iscrpljivani, da im nije dato dovoljno vremena da
spavaju, da su mereni njihovi nivoi panike i straha. Na stotine hiljada
informacija o Milo�evi�evom pona�anju pohranjeno je u ameri�ke komjutere.
Siguran sam da �e oni ta svoja znanja koristiti i na su�enju u Hagu, i zato
Milo�evi�u �elim sve najbolje i neka ga bog �uva - ka�e D�irard.
On
dodaje da Milo�evi� nije jedini svetski politi�ar sa kojim su se Amerikanci
poigrali. Pre njega ekperiment je izvr�en na biv�em lideru Sovjetskog Saveza
Mihailu Gorba�ovu. Prilikom svog boravka u SAD 1987. godine, Gorba�ov nije odseo
u sovjetskoj ambasadi, kao �to je to bilo uobi�ajeno, ve� u jednom hotelu u
Va�ingtonu. Kako je tada pisao „Va�ington post“, FBI i CIA su tokom boravka
sovjetskog lidera nakratko smenili sve zaposlene i na mesto kelnera, sobarica i
recepcionara postavili svoje ljude. Gorba�ov je pra�en, merene su njegove
mo�dane funkcije.... Nakon �to mu je ura�en psiholo�ki profil, nije vi�e bilo
te�ko upravljati njegovim pona�anjem.
D�irard
tvrdi da je baza u Dejtonu bila steci�te nacisti�kih nau�nika koji su posle
Drugog svetskog rata spas na�li u SAD. Svoje gre�ke iskupljivali su radom na
programu kontrole uma poznatom pod nazivom MK-ULTRA. U ameri�kom listu „Hjuston
kronikle“ u tekstu „Snaga mozga“ objavljenom februara 1995. godine ka�e se da se
u Dejtonu rade eksperimenti kojima poku�ava da se pomogne pilotima da savladaju
�to je mogu�e ve�i broj informacija tokom upravljanja avionom. U istom tekstu
Grant Makmilan iz biokiberneti�ke firme „Peterson“ izjavio je da se planira da
jednog dana piloti upravljaju avionima samo svojim mislima i da nau�nici iz
Dejtona rade na postizanju tog cilja.
Stotinama godina pisci nau�ne fantastike ma�tali su o ure�ajima koji bi
na daljinu, putem elektromagnetskih ili radio talasa, mogli na kolena da obore i
potpuno onesposobe neprijatelja, a da ga pri tom ne ubiju. Ova tehnologija
tretira mozak kao svojevrstan kompjuter koji osloba�a elektromagnetne talase,
�ijom bi se promenom du�ine, intenziteta i snage moglo uticati na ljudsku psihu.
Punih 40 godina vojska SAD je u potpunoj tajnosti tragala za oru�jem ove vrste .
Ve�i deo istra�ivanja i dalje se dr�i u tajnosti.
Harlan
D�irard ka�e da su istra�ivanja u oblasti kontrole ljudskog uma po�ela simultano
da se vr�e u nekoliko centara u Americi.
- Glavni centar nalazio se u
Filadelfiji, gde je osnovana Fondacija za sindrom pogre�ne memorije, �iji su
direktori regrutovani iz sastava CIA. Sedi�te fondacije nalazilo se na
Univerzitetu Pensilvanija na Odseku za neurologiju - ka�e D�irard, nagla�avaju�i
da su se istra�ivanja intenzivirala 1992. i 1993. godine kada se krenulo sa
„programom usa�ivanja pogre�nog pam�enja“. Teorijska znanja ste�ena na
Univerzitetu Pensilvanija proveravana su u Dejtonu. Kao najve�i dosada�nji uspeh
stru�njaka iz Dejtona navodi se kostrukcija superradara HAARP.
- Putem
ovog radara oni mogu da uti�u na ljudsku psihu, izme�u ostalog i stvaranjem
halucinacija, tako da ljudi, mogu, recimo, da vide kako Hrist silazi na zemlju
na zlatnim stepenicama ili lik Bogorodice Marije, �to je bio slu�aj u Me�ugorju
- ka�e D�irard, nagla�avaju�i da su glavne mete napada emocije ljudi. Po
njegovim re�ima, kori��enjem nove tehnologije mogu�e je uspani�iti �itave
nacije, kao �to je to poku�ano u Iraku. D�irard ka�e da ga ne bi iznenadilo kada
bi se jednog dana ustanovilo da je program zapadnih zemalja pod nazivom „Prsten
oko Srbije“, a koji je imao za cilj izgradnju brojnih radio-transmitera oko
Srbije pre bombardovanja, upravo trebalo da radio ili elektromagnetnim talasima
�iri ose�anje nezadovoljstva, panike, straha.
- Radi
se o najve�em zlo�inu posle raspe�a Hrista. Amerikanci su najnaivnija nacija na
svetu i oni ne mogu da veruju da njihov predsednik radi ne�to lo�e, tako da �e
biti potrebno dosta vremena dok istina ne ispliva na svetlost dana - obja�njava
D�irard.
Koja je
svrha igranja sa ljudskim mozgom? Biv�i zamor�i�i veruju da je CIA od njih
stvarala jedno od najopasnijih oru�ja koje �e neprijateljima, pre svega Rusima,
doslovno pomutiti razum. Me�utim, ni Rusi nisu ostali bezgre�ni, tako da se
veruje da su 1977. godine izvr�ili prvi napad mikrotalasima na osoblje ameri�ke
ambasade u Moskvi.
- Sada
kada je hladni rat iza nas i kada su SAD na sebe preuzele ulogu najhumanijeg
mirotvorca, potraga za ovakom vrstom oru�ja koja bi od najobi�nijih ljudi mogla
na na�ini superagente znatno je intenzivirana - ka�e u razgovoru za „Blic News“
�eril Vel�, predsednica Udru�enja gra�ana za za�titu od zloupotrebe ljudskih
prava upotrebom elektromagnetnog i neurolo�kog oru�ja, ina�e i sama �rtva
eksperimenta. Vel� ka�e da je od 1993. godine razgovarala sa hiljadu �rtava
eksperimenata. Na na�e putanje zbog �ega je CIA izabrala ba� nju za zamor�e,
Vel� ka�e da se jednostavno „u pogre�no vreme na�la na pogre�nom mestu“,
preciznije u blizini laboratorije u Dejvisu, gde je profesor Ron Mengun radio
eksperimente iz elekrofiziologije.
- Oni ga�aju na� um izazivaju�i psiholo�ke probleme i bolesti, tako da kada govorite o tome vi zvu�ite kao mentalno poreme�ena osoba - ka�e Vel�. Ona ka�e da nisu retki slu�ajevi da �rtve eksperimenata izvr�e samoubistvo ili umiru pod misterioznim okolnostima ne uspev�i da se suo�e sa onim �to im se de�ava ili da potra�e pomo� stru�njaka, jer ih naj�e��e unapred proglase potpuno ludim.
|
Prvi slu�aj |
Prvi
slu�aj kori��enja kontrole uma vezuje se za su�enje katoli�kom nadbiskupu
Mindsentiju u Ma�arskoj 1949. godine.
- Katoli�ka zajednica u Americi bila je �okirana su�enjem kardinalu, jer je on u sudnici priznao sve zlo�ine za koje su ga teretile komunisti�ke ruske vlasti. Jedino obja�njenje koje je CIA imala jeste da je on bio �rtva kontrole uma. CIA se zainteresovala za slu�aj i nekoliko godina kasnije kardinala Mindsentija prvo prebacila u ameri�ku ambasadu u Budimpe�ti, a potom u Ameriku, gde im je on otkrio na koji na�in su radili ruski istra�itelji. Bio je to po�etak projekta MK-ULTRA u SAD - ka�e Harlan D�irard.
|
Spr�ena ko�a |
- Po�etkom maja ove godine „Njujork tajms“ je objavio tekst u kome stoji da je ameri�ka vojska predstavila novo oru�je pod nazivom „tehnologija aktivnog odvra�anja“. Specijalni ure�aji koriste tehnologiju koja se koristi i za kontrolu uma. Aparati �alju radio-signale koji kod ljudi na udaljenosti od 700 metara stvaraju ose�aj da im je ko�a potpuno izgorela iako im je sa ko�om, zapravo, sve u najboljem redu. Bio je to vekovni san svih mu�itelja - da svom neprijatelju nanesu veliku bol, ali da ga ostave u �ivotu. Amerikanci su priznali da su dostigli taj stepen - ka�e D�irard.
|
Tesla |
Harlan D�irard tvrdi da je tehnologija kontrole uma zasnovana na otkri�ima do kojih je do�ao Nikola Tesla. Tu se posebno misli da njegov legendarni „Filadelfija eksperiment“, kada je jedan brod nestao, da bi se posle pojavio tek po�to su bili uga�eni generatori specijalne Tesline ma�ine. Nekoliko �lanova posade broda bilo je povre�eno. D�irard ka�e da postoje tvrdnje da Teslini generatori i transmiteri nisu uni�teni posle eksperimenta, kao �to je bilo navedeno, ve� da su sklonjeni u Dejton.
To unsubscribe from this group, send an email to:
[EMAIL PROTECTED]
Your use of Yahoo! Groups is subject to the Yahoo! Terms of Service.
