|
VLADINO SMINKANJE "ZASTAVE" (23. 07. 2001.)
|
|
Dobra strana programa je u tome sto, najzad, izdvaja socijalnu
politiku iz grupe preduzeca "Zastava", a losa sto (istina implicitno)
podgreva nadu da ce sve opet biti po starom, tj. da zahvaljujuci
donacijama i strateskim partnerima "rumena zora" tek sto nije svanula.
Istina je surovija, tvrdi dr Danijel Cvjeticanin
|
| Nekoliko decenija ulaganja u automobilsku industriju u Srbiji nisu
dale ocekivane ekonomske rezultate. Kragujevacka "Zastava" nije postala
clan lige evropskih i svetskih proizvodjaca automobila. Brojni objektivni
razlozi i subjektivne slabosti mogu se navesti kao ubedljiva opravdanja,
ali cinjenice se tim nece promeniti. Susret sa ekonomskom istinom uvek je tezak i lako moze da preraste u zestok sudar. Socijalne napetosti i politikantska preracunavanja itekako uticu na resenja: oni povecavaju strah od trezvenog suocavanja sa istinom i guraju nosioce odluka (Vladu) u mutne vode populisticke ekonomske politike. Dabome, mnogo je komotnije sejati iluzije da ce se, uz minimalna ulaganja, veliki industrijski kompleks i citav region preporoditi, nego se suociti sa mukotrpnim prestrukturiranjem, koje zahteva ne samo finansijska i ekonomska znanja, koja se ne dovode u sumnju, nego, pre svega, potpuno angazovanje u administraciji i organizaciji, za sta, izgleda, niko u Vladi nema vremena. Javnosti mora da postane jasna logicna istina da Vlada ne raspolaze sopstvenim novcem, nego samo rasporedjuje prikupljena sredstva poreskih obveznika. Metalski kompleks, dakle, moze dobiti novac jedino od drugih privrednih grana (npr. tekstilci, poljoprivrednici, elektronska industrija...), ako Vlada smatra da tamo sredstva preticu. Zaposleni u automobilskoj industriji dobro razumeju ovu cinjenicu, iako to ne pokazuju. S druge strane, Vlada pokazuje da joj ova istina nije potpuno jasna. Da nije tako, ne bi, nekonzistentnom politikom dozvola uvoza polovnih automobila potiskivala domace proizvodjace na sopstvenom trzistu. Ne moze se (nije logicno) istovremeno pomagati domacoj industriji automobila, dok joj se, s druge strane, onemogucava da sama ostvari sopstveni prihod, ma koliko on bio mali. Stete koje je "Zastava" pretrpela od posledica lose (populisticke) ekonomske politike (i one i ove vlasti) mogu se porediti sa onima od NATO-bombardovanja. Dobra strana ponudjenog programa je u tome sto, najzad, izdvaja socijalnu politiku iz grupe preduzeca "Zastava", a losa sto (istina implicitno) podgreva nadu da ce sve opet biti po starom, tj. da zahvaljujuci donacijama i strateskim partnerima "rumena zora" tek sto nije svanula. Istina je surovija. Privreda Srbije, cak ni uz inostranu pomoc, ne moze finansijski da podnese visoke troskove dugotrajnog zastoja u automobilskoj industriji, pa mozda ni u vecem delu metalskog kompleksa. www.yumediacenter.comAutor je profesor Ekonomskog fakulteta |
To unsubscribe from this group, send an email to:
[EMAIL PROTECTED]
Your use of Yahoo! Groups is subject to the Yahoo! Terms of Service.
