Title: Message

                                                                Beograd 27.03.1997     


EKSLUZIVNO ZA ANTIC.org



NOVI SVETSKI POREDAK KAO SAVREMENI NA�IN POROBLJAVANJA DR�AVA


Postoje �etiri osnovne poluge u scenariju strategije sprovodjenja “Novog Svetskog Poretka” od strane Amerike i njenih saveznika. Poluge �u poredjati po zna�aju i snazi koje imaju a poku�a�u i da za svaku od njih dam kratkao tuma�enje kao i opis delovanja. Takodje �u objasniti i redosled njihovih primena kao i efekte koje mogu posti�i.

•      
Monetarna i ekonomska blokada dr�ave.    
•       Prisilna privatizacija i kriminalizacija dr�ave.
•       Medijski rat.
•       Vojne pretnje NATO pakta u odnosu na odredjenu dr�avu.

Kombinacijom ove �etiri poluge svaka pa i najmo�nija zemlja mo�e da se razbije i dovede u potpuno rasulo da bi se kasnije stavila pod potpunu kontrolu od strane Amerike i njenih saveznika.
       
Kad bi ove �etiri poluge poredjali po redu izvodjenja onda bi to igledalo ovako. Prvo ide Medijski rat, vodjen vi�e iznutra nego spolja iako to na prvi pogled ne izgleda tako. Pridobijaju se novinari i osvajaju mediji odredjene dr�ave, naro�ito elektronski jer su najefikasniji. U kasnijim fazama razbijanja zemlje narod naglo siroma�i i sve manje kupuje novine pa sve vi�e gleda televiziju te mu ona postaje jedini izvor informacija i jeftine zabave. Ta spirala se uve�ava tako Elektronski mediji postaju jo� ubita�niji jer su jedini izvor ali sada indoktriniraju�eg informisanja. Takvo zauzimanje medija izvodi se pod �ifrom “demokratizacije i slobode medija” na koju vas stalno primoravaju. U medijski prostor te zemlje ulaze mo�ne mediske ku�e SNN, SKAY, BBC.....i jakom i smi�ljenom popagandom ru�e dotada�nje moralne vrednosti kao i patriotski duh naroda. U tu medijsku sliku ubacuje se nezaobilazni Soro� i   razne ”nevladine organizacije”. Soro� se uklju�uje u finansiranje doma�ih ”demokratski usmerenih” medija i edukaciju kadrova. Medijski rat vodjen spolja vode iste mediske ku�e ali je on potpuno druga�ije dizajniran. Usmeren je uglavnom na pripremanje svog javnog mnjenja za kasnija direktna uplitanja u unutra�nje stvari te zemlje, pod �ifrom “za�tite ljudskih prava i sloboda”. Spoljni medijski rat ujedno ima za zadatak da odredjenu zemlju svojim biznismenima prika�e kao nesigurnu za bilo kakva ulaganja ili investirana. Tako po�inje da se ostvaruje i uvodi druga ta�ka, odnosno Monetarna blokada a kasnije i sve �vr��a Ekonomska blokada.

Monetarna Blokada se sprovodi uz pomo� MMF-a (Medjunarodnog Monetarnog Fonda), ostalih ve�ih kreditora a naro�ito Svetske Banke. Ova blokada po�inje postupno. Prvo otezanjem i odugovla�enjem pri dodeli kredita, poo�travanjem uslova i visokim kamatnim stopama. Ne priznaju se banke i garancije banaka iz krizne zemlje, tra�e se supgarancije velikih svetskih banaka koje se te�ko dobijaju a i ako se dobiju one dodatno poskupljuju posao ili ga �ine neisplativim, sve do potpunog obustavljanja kredita. U zadnjoj fazi Monetarne blokade dolazi do potpune obustave kredita, blokade ra�una i prekida platnog prometa sa kriznom zemljom. Po�to su bizsmeni upla�eni rezultatima koje je dao medijski rat, prestaju da ula�u novac u odredjene projekte pa i da posluju sa takvom zemljom, tako po�inje tiha Ekonomska blokada. Ona se kasnije sve vi�e poja�ava ukidanjem raznih izvoznih kvota na �vrsto za�ti�ena tr�i�ta Evropske Zajednice, Amerike.... Pod obrazlo�enjem “da ta zemlja nije demokratska, da gu�i ljudska prava, slobodu medija” i ostalo. Slede zatim zahtevi za promenom vlasti i sve �e��i ultimatumi pa ako sve to za svetske mo�nike ne da povoljne rezultate uz pomo� UN (Ujedinjenih Nacija) i ostalih svetskih foruma uvode se i zvani�no sankcije.

Dr�ave odnosno rukovodstva tih dr�ava u tranziciji kako ih naj�e��e nazivaju koja na vreme prihvate dirigovane uslove mogu za kratko vreme izbe�i drasti�ne mere. Ali dugoro�no gledano rezultat je potpuno isti one ve� tada prihvataju novi oblik porobljavanja. Narod zbog jake propagande mo�nih svetskih medija kojima se sada priklju�uju i pripremljeni ”doma�i mediji”, ostaje zbunjen i krivicu uglavnom svaljuje na rukovodstvo svoje zemlje. Svi patriotski stavovi ili poku�aji o�uvanja suvereniteta i interesa zemlje progla�avaju se �tetni jer ote�avaju ili blokiraju ”saradnju” sa zapadom. Mediji se tada trude da gradjanima objasne kako upravo tu le�e glavni uzroci krize u zemlji jer je njihovo rukovodstvo nekooperativno i nedovoljno fleksibilno u kontaktima sa zapadom. Ne shvataju�i �ta se stvarno dogadja narod uglavnom zahteva uvodjenje te kvazi demokratije i zahteva promene. Pod pritiskom narodnog nezadovoljstva te promene se �esto dogadjaju i odvijaju veoma burno uz obilno uplitanje sa zapada i zavr�avaju se postavljanjem marionetskih vlada.

Marionetske vlade tako postavljene, pod vidom privatizacije, imaju za zadatak da u bescenje rasprodaju najbolje delove svoje privrede, i fakti�ki zemlju uvedu u kolonijalizaciju. Razumljivo je da u biv�im socijalisti�kim zemljama niko nije mogao da ima toliko para, da bi ravnopravno sa multinacionalnim kompanijama, u�estvovao na ”tenderima” pri kupovini atraktivnih firmi. Ostale manje atraktivne ili konkurentske fabrike su kupovane i zatvarane pa je tako zemlja izvoznik, postajala uvoznik a zapadne firme su time dobijale nova tr�i�ta. Slede�a etapa je potpuno ovladavanje monetarnim prostorom te zemlje ulaskom velikih stranih banaka. Ali nemojte zaboraviti to je upravo onaj novac koji ste na po�etku monetarne blokade izneli van zemlje i ulagali ga u te banke. Naro�ito se atakuje i gase svi kapaciteti vojne industrije �ime se posti�e da ta zemlja postaje uvoznik vojne tehnike koju je do sad sama proizvodila a ujedno se dugoro�no onesposobljava da vodi rat ili sutra poku�a da se eventualno suprostavi svetskim mo�nicima. U tu prisilnu privatizaciju uklju�uje se i doma�e marionetsko rukovodstvo i raznim mahinacijama dolazi do bogatstva odnosno vlasni�tva nad raznim dr�avnima dobrima. To je ujedno i momenat kad po�inje kriminalizacija zemlje.  

Kriminalizacija dr�ave po�inje jo� kod monetarne blokade na taj na�in �to novokomponovani biznismeni a kasnije i dr�ava u sve ve�im koli�inama iznosi kapital iz zemlje. To �ine radi lak�eg a nekad i jedinog na�ina poslovanja i upravo ga ula�u u velike svetske banke koje i sprovode monetarnu blokadu. Kapital se mora iznositi iz zemlje jer su doma�e banke postale nesigurne, bez mogu�nosti izdavanja validnih garancija i preko njih se ne mo�e poslovati. Hteli ili ne usmereni su isklju�ivo na velike zapadne banke A to je upravo ono �to se i �elelo posti�i monetarnom blokadom. Privatni biznismeni iznose fakti�ki oplja�kani kapital, uglavnom da bi ga sa�uvali i tamo negde u svetu nastavili da se bave biznisom. Naj�e�e posluju sa svojom zemljom jer jedino tamo imaju dovoljno poslovnih veza. Mnogi zbog nepoznavanja novog zapadnog tr�i�ta, pravila poslovanja kao i propisa dr�ave u koju su do�li osudjeni su na propadanje i taj kapital naj�e��e ostaje kao plen doma�im biznismenima u tim zemljama.

Da bi se tako veliki novac izneo iz zemlje po�inju razne kriminalne radnje. Naglim izno�enjem konvertibilnog novca, zlata, hartija od vrednosti....., zemlja, banke i privreda u celini naglo siroma�e. Po�inju inflatorni talasi a preostala privreda zbog nedostatka novca, inflacije kao i gubitka ranijih tr�i�ta naglo posustaje. [to je zemlja manja i siroma�nija ti procesi su br�i, dok kod ve�ih zemalja sa velikim privrednim kapacitetima i jakim prirodnim resursima taj zaustavni proces traje du�e (zaustavna inercija). Na kraju rezultat je isti. I �to se kriza sve vi�e poja�ava kriminalizacija dru�tva je sve ve�a. Dolazi do brzog raslojavanja stanovni�ta i uglavnom do ekonomskog uni�tenja pa i kriminalizacije, srednjeg stale�a (in�enjeri, lekari, profesori, �inovnici na svim nivoima), koji su nosioci stabilnosti svake dr�ave. Bujaju svi oblici korupcije i �verca. Po�inju da se lome sve moralne norme dru�tva i pojedinaca pa i u onim slojevima dru�tva koji su bili najstabilniji. Ako jo� dodje do uvodjenja sankcija kao �to je to bilo sa Jugoslavijom, �verc i kriminalne radnje postaju jedini pa i zvani�ni oblik poslovanja. Po�to je i sam dr�avni vrh kriminalizovan, nije u stanju da preduzme odlu�ne i efikasne merae i to je kraj iluzije o demokratiji. Dr�ava ne mo�e da naplati poreze, carinu, i ostala potra�ivanja, bud�eti su prazni. Nije u mogu�nosti da finansira vojsku, policiju, zdravstvo, �kolstvo i razne bud�etske slu�be i dolazite u poziciju da se potpuno pora�eni i uni�teni obratite upravo onima koji su vas u to ugurali. Tada morate da prihvatate sve uslove koje vam postavljaju a oni su uglavnom te�ki, naj�e��e poni�avaju�i i idu sve do potpunog gubitka suvereniteta. Da paradoks bude jo� ve�i, �ak i ako ispunite sve te te�ke uslove da�e vam neke male kredite upravo iz onih para, va�ih para, koje ste bili primorani da iznesete iz zemlje.

To je uglavnom �ema modernog ekonomsko-monetarnog ropstva sa marijonetskim vladama na �elu dr�ava u tranziciji koje poku�ava da uvede Amerika i njeni saveznici pod imenom “novi svetski poredak” na pragu 21-vog veka.

NATO pakt je �etvrta poluga ovog projekta za razbijanje zemalja i uspostavljanja cele planete kao jedinstvene intresne sfere. Slu�i kao dodatni argument pritiska za one tvrdoglavije i nepo�lu�nije. Ja li�no smatram da je on mnogo manje opasniji od predhodna tri. Gruba sila i vodjenje ve�ih ratnih operacija �e sve manje biti mogu�e bez ozbiljnijih �rtava po Zapad a to je jedina stvar za koju oni nisu spremni i koju ne�e mo�i da opravdaju pred svojom javno��u. NATO eventualno mo�e biti anga�ovan samo onda kad prethodne tri poluge ne daju dovoljno brze i dobre rezultate. On �e biti upotrebljen samo onda ako su prethodne poluge dovoljno oslabile i razore jednu zemlju, odnosno kada se ozbiljniji otpor ne o�ekuje. Takva upotreba sile treba da bude vi�e teatralna, uglavnom bez gubitaka a da ostalim zemljama poka�e  apsolutnu superiornost zapada i svu besmislenost suprotstavljanja. To treba da poslu�i i kao jaka reklama superiornosti zapadnog naoru�anja u cilju pobolj�anja prodaje i ostvarivanja novog profita a da pred svojom javno��u opravda odr�anje tako skupe i glomazne organizacije.

Na�in obnove i osposobljavanje tako razorenih zemlja da bi i u budu�nosti mogle da odgovore zapadnim zahtevima.

Obnova tako razorene zemlje po�inje postavljanjem marionetske vlade koja treba da donese veliki broj zakona prilagodjenih potrebama mo�nika. Pri izboru klju�nih ljudi vodi se ra�una da ti ljudi u narodu ipak imaju odredjeni stepen popularnosti kako bi uz njihovu obilatu pomo� ”pobedili” na izborima i donekle bar simulirali “demokratska na�ela” izbora vlasti. Svi ostali kandidati bi�e sputavani “Ha�kim sudovima”, optu�bama da su komunisti ili nacionalisti pa sve do pretnji uvodjenja sankcija kao i raznim drugim smicalicama kako bi se omogu�ila pobeda njihovog favorita. Sobzirom da su potpuno ovladali va�im medijskim prostorom to kod izmu�enog i osiroma�enog naroda i nije te�ko ostvariti. Narodu je dosta bede i gladi i obi�no ka�e: “Neka na vlast dodje ko ho�e samo da nas iz ove bede izvu�e”. Svetska banka i ostale velike komercijalne banke novoj marionetskoj vladi odobravaju kredite kako bi ona mogla da brzo poka�e odredjene rezultate. Uslovi su te�ki ali sada je ta marionetska vlada uvu�ena u igru i ona nema izbora, mora sve da prihvati.

Izne�u jedan primer koji veoma slikovito obja�njava dokle taj sistem prinude i ucena ide. Trenutno je na delu odnosno u fazi primene jo� suptilniji na�in gubljenja suvereniteta gde velike sile uslovljavaju finansisku i drugu pomo� preuzimanjem va�e narodne banke da je oni vode. Preko nje �e oni direktno upravljati: tokovima novca, emisionom politikom, bankarski sistem u celini, kao i posredno preko banaka kompletnom privredom. Predlog da se u Bosni formira Savet Guvernera Narodne Banke sa pet �lanova od kojih Svetska Banka delegira trojicu a domicijalna dr�ava dvojicu �lanova i koji donose sve odluke iz domena narodne banke konsenzusom ili glasanjem je novi oblik potpunog gubljenja suvereniteta zemalje. Taj predlog dat je Bosni u ucenjiva�kom obliku da se mora prihvatiti ako se �eli da dobije bilo kakva pomo� donatora ili stranih kreditora za obnovu dr�ave i o�ivljavanje privrede. Istovremeno sve zemlje donatori i ostali kreditori se usmeravaju na svetsku banku preko koje treba da idu sva finasiska sredstva ka toj zemlji. Ovakav olik primeni�e se na Albaniju, a sa Bugarskom se vode pregovori u tom pravcu. Postoje indicije da je Bugarska dala na�elnu saglasnost da bi izbegla potpuni ekonomski kolaps. Iscrpljivanjem Jugoslavije i ona �e uskoro biti dovedena u situaciju da razmi�lja dali da prihvati takve uslove. Neki poput guvernera Avramovi�a ve� zagovaraju takvo re�enje. Za�to se to sve radi? Kroz delovanje takve narodne banke jedna zemlja se lako usmerava u odredjenom pravcu i novac se dodeljuje i ula�e samo u one privredne grane koje su modernim porobljiva�ima potrebne a ne�e biti konkurencija njihovim privredama. To je opasnija strategija od bilo koje NATO stategije. U ovoj fazi isti program od strane Svetske Banke koji sam naveo bi�e ponudjen Bosni, Albaniji, Bugarskoj, Jugoslaviji i Makedoniji redom kojim sam naveo. U drugoj fazi treba da bude ponudjen Moldaviji, Rumuniji Ukrajini i jednoj od balti�kih zemalja �ija privreda najslabije bude stajala. A tre�a faza treba da se pokrije ve�inu od 12 �lanica Zajednice Nezavisnih Dr�ava i Rusije. Na taj na�in se Amerikanci pripremaju za potpuno opkoljavanje Rusije koju �eka ista sudbina ako se ne probudi i ne preduzme odlu�ne korake. Gubljenje monetarnog suvereniteta odmah dovodi do gubljenja ekonomskog suvereniteta i to je klasi�no ropstvo modifikovano i uskladjeno za 21 vek. Takva zemlja je onemogu�ena da vodi bilo kakve ratove, postaje odani vazal porobljiva�a i ne mo�e da vodi samostalno spoljnu i unutra�nju politiku. Svi prirodni i drugi resursi takve zemlje bivaju nemilosrdno iskori��avani i ona se dovodi u pravi kolonijalni polo�aj.

Smatram da male zemlje imaju veoma malo izgleda da se pojedina�no i neorganizovano odbrane od ovakve strategije. Zna�aj Rusije u spre�avanju i razbijanju ovakvog scenarija je od presudne va�nosti. Veoma je va�no �ta �e Jelcin preduzeti i �ta �e se sa Rusijom su�tinski dogadjati u narednom periodu. Ako Rusija i dalje bude sprovodila politiku pasivnog otpora i bila gotovo nezainteresovana za sudbinu zemalja biv�eg Var�avskog Ugovora mislim da �e najdalje za pet godine i sama upasti u istu klopkuJ Jer ovi procesi dobijaju na ubrzanju.

Mislim da je Amerika bacila akcenat na �irenje NATO-a na istok samo kao dimnu zavesu da Rusija na vreme ne bi shvatila odakle u stvari vreba najve�a opasnost. Amerikancima uop�te ne odgovara pro�irenje NATO-a na zemlje biv�eg isto�nog bloka jer one nisu ni finansiski ni tehnolo�ki sposobne da budu ravnopravne �lanice NATO-a. Za �irenje NATO-a bi mogle biti interesantne samo pojedine zemlje kao Litvanija, Estonija, Ukrajina i zemlje koje se direktno grani�e sa Rusijom ali nikako Bugarska, Rumunija ili mi. Partnerstvo za mir ja vi�e posmatram  kao korak NATO-a da te zemlje onemogu�i za neko budu�e udru�ivanje u neku drugu suprostavljenu odbrambenu alijansu. Var�avski pakt, pa i ceo socijalisti�ki lagre se i raspao zato �to tada�nji SSSR vi�e nije mogao da podnese isuvi�e visoke tro�kove odr�avanja takvog bloka.

NATO nije ta glavna poluga Novog svetskog poretka, kako mnogi misle. Mnogo ja�e poluge od NATO-a su svetski bankarski sistem i multinacionalne kompanije u sprezi sa medijima. To su glavne poluge i uz njihovu pomo� tvorci globalizacije poku�avaju da ovladaju svetom. Nadam se da �e mnoge male i srednje zemlje uo�iti tu opasnost na vreme i izbe�i na�u sudbinu, odnosno sudbinu druge Jugoslavije. U prirodi pa i u odnosu sila uvek se uspostavi ravnote�a, tako �e i sada biti ali za nas je kasno mi smo ve� platili preveliki ceh, neznanju ili nesretnoj balkanskoj lokaciji.

 Zvonimir Trajkovi�
 

http://www.trajkovic.co.yu/

Beograd 27.03.1997     
 


To unsubscribe from this group, send an email to:
[EMAIL PROTECTED]



Your use of Yahoo! Groups is subject to the Yahoo! Terms of Service.

Reply via email to