Pogled iz Va�ingtona - Amerikanci o su�enju
Milo�evi�u
Strah od presedana
Konzervativni
krugovi u ameri�koj prestonici boje se da �e su�enje Milo�evi�u ili drugim
optu�enima u Hagu, stvoriti presedan po kom bi ameri�ki dr�avnici i vojnici
mogli biti optu�eni od tog tribunala
Pi�e: Obrad Kesi�
Na po�etku su�enja biv�em predsedniku Jugoslavije i Srbije
Slobodanu Milo�evi�u ve� prvog dana u ameri�kim medijima obra�ena je velika
pa�nja. U samom Va�ingtonu, moglo se osetiti da je ameri�koj vladi kolektivno
laknulo �to kona�no po�inje su�enje Milo�evi�u. U medijima je slika o su�enju
bila raznolika. Sa jedne strane vladao je entuzijazam i ponos u tome �to se
"kasapin Balkana" i "monstrum Balkana" kona�no nalazi pred sudom pravde. Sa
druge strane velika pa�nja posve�ena je �rtvama Slobodana Milo�evi�a i to
pogotovo u elektronskim medijima, tako da su ameri�ki gledaoci imali priliku da
ponovo gledaju stra�ne slike civilnih �rtava s Kosova i iz Bosne. Postoji i
bojazan da �e Slobodan Milo�evi� svojim pona�anjem i nepriznavanjem suda uspeti
da proces pretvori u cirkus. Tako�e, mnogi komentatori zabrinuti su da ha�ki
tu�ilac Karla del Ponte ne�e uspeti ili �e samo delimi�no uspeti da poka�e da je
Milo�evi� kriv za sve �to se dogodilo u biv�oj Jugoslaviji od 1991. godine.
Iz same administracije nije bilo posebnih izjava osim onih
standardnih za vreme konferencije za novinare u Stejt dipartmentu. Jedini
predstavnik administracije koji se li�no izja�njavao poslednjih dana je
specijalni izaslanik Stejt dipartmenta za ratne zlo�ine, ambasador Pol Prospero,
koji je ponavaljao relativno hladnu procenu zna�aja su�enja. Sa jedne strane on
je rekao da je su�enje Milo�evi�u vrlo zna�ajan trenutak za ceo svet, a pogotovo
za Balkan i da predstavlja po�etak postavljanja pravog temelja za pomirenje i
trajni mir. S druge strane, o�igledno se lomio da objasni kako Ha�ki tribunal i
su�enje Milo�evi�u ne�e promeniti stav administracije prema stalnom Me�unarodnom
krivi�nom sudu, da podr�ka administracije su�enju Slobodanu Milo�evi�u i �elja
da se i drugi optu�eni na�u u Hagu ne zna�i da Amerika menja stav i da �e
potpisati Rimski ugovor o osnivanju stalnog me�unarodnog krivi�nog suda.
Ambasador Prospero samo ponavlja vrlo poznat stav predsednika Bu�a i njegove
administracije, a tako�e i njegove republikanske stranke.
U samoj republikanskoj stranci su�enje Slobodanu Milo�evi�u
pokrenulo je burnu reakciju, pogotovo me�u konzervativcima te stranke. Ta
stranka je ponosna po tome da "brani i �uva ameri�ki suverenitet" od agresivnih
me�unarodnih institucija poput Ujedinjenih nacija i drugih svetskih institucija,
koje bi se, strahuju oni, mogle pretvoriti u svetsku vladu. Ameri�ki Senat, koji
je pre nekoliko meseci izglasao uslove za pomo� Jugoslaviji i u tim uslovima
stavio na prvo mesto saradnju sa Ha�kim tribunalom, tako�e je kasno pro�le
godine izglasao i Zakon o za�titi ameri�kih pripadnika oru�anih snaga, po kom je
zabranjeno izru�enje ameri�kih vojnika i dr�avnih slu�benika bilo kakvom
me�unarodnom sudu. Sme�na stvar je u tome da ovi republikanci uop�te ne vide
kontradikciju u svom stavu prema Ha�kom tribunalu i u stavu protiv izru�enja
ameri�kih gra�ana takvim tribunalima. Ipak, mnogi od njih su veoma zabrinuti
zbog po�etka su�enja Milo�evi�u i neki su svoju zabrinutost izneli u javnost.
Primera radi, u dnevniku Va�ington tajms,
poznatom po konzervativnosti i bliskosti Bu�ovoj administraciji, od 14.
februara, gospodin Dejvid Kin, predsedavaju�i Saveza
konzervativaca, napisao je komentar u kom upozorava one koji podr�avaju Hag, jer
bi uskoro mogli da se kaju zbog te podr�ke.
Kin nije zabrinut samo zbog toga �to bi ha�ki presedan mogli da
koriste oni koji podr�avaju stalni Me�unarodni krivi�ni sud, nego ga jo� vi�e
zabrinjava mogu�nost da se u su�enju Milo�evi�u ili drugima optu�enim u Hagu,
stvori presedan po kom bi ameri�ki dr�avnici i vojnici mogli biti optu�eni od
tog tribunala. Kin navodi: "Mogu�e je da biv�i predsednik
SAD Bil Klinton bude doveden pred Tribunal da odgovara za doga�aje na Balkanu
pre skoro jedne decenije". Kin nastavlja svoju argumentaciju i pita "ako je
general Ante Gotovina optu�en za ratni zlo�in nad Srbima u Krajini, zbog toga
�to je bio na vrhu lanca komande u hrvatskoj vojsci, zar nije logi�no da i
predsednik Klinton eventualno odgovara za isti zlo�in, kad se uzme u obzir da su
�lanovi njegove administracije poput Ri�arda Holbruka ve� priznali da su
predsednik Klinton i njegovi slu�benici naredili operaciju Oluja i da su oni ta�no znali �ta su Hrvati radili za vreme
ofanzive i da su im tako�e davali instrukcije za mete napada, te na kraju uspeli
da narede obustavljanje ove ofanzive". Ova pitanja gospodina Kina su pitanja i
mnogih drugih istomi�ljenika, pogotovo u Pentagonu.
Jedno je sigurno, a to je da �e se ameri�ka pa�nja sa su�enja
Milo�evi�u brzo prebaciti na druga mnogo zna�ajnija de�avanja u svetu, kao �to
je sukob izme�u Palestinaca i Izraelaca i produ�etak ameri�kog rata protiv
terorizma. Ipak, u mnogim krugovima Va�ingtona pa�ljivo �e se posmatrati ovo
su�enje, ne zbog velikog interesovanja za Balkan i onoga �to se desilo u biv�oj
Jugoslaviji, nego zbog toga �to strahuju da �e ipak neko od njihovih gra�ana
morati da se pojavi pred tim tribunalom.
