INTERVJU: DZEJMS LAJON, ANALITICAR MEDJUNARODNE KRIZNE GRUPE
Srbija ce napustiti federaciju
Cini mi se da je Sporazum, u stvari, pokusaj Evropske unije da zaustavi izlazak Crne Gore iz SRJ. Ali, nakon potpisivanja tog dokumenta reakcije u Beogradu idu u drugacijem pravcu od onog koji je prizeljkivala Evropska unija, istice u razgovoru za "Monitor" Dzejms Lajon, analiticar Medjunarodne krizne grupe. Lajon vodi beogradsku kancelariju i veoma dobro poznaje prilike u regionu. Prije Beograda, nekoliko godina je proveo u Sarajevu.
- Do kraja ove godine Vlada Srbije ce preuzeti sve funkcije od Savezne vlade, u mnogim oblastima, ekonomskim, finansijskim, politickim. Vec je najavljeno da ce se ukinuti Narodna banka Jugoslavije i da ce njenu funkciju preuzeti Narodna banka Srbije. To ce se desiti i sa saveznom carinom i drugim federalnim institucijama. Jer, sve ce te institucije biti potrebne Srbiji, kao nezavisnoj drzavi. Sada, nakon potpisivanja Sporazuma, porastao je i broj pristalica nezavisne Srbije, istice Lajon, napominjuci da se, prema posljednjem ispitivanju javnog mnjenja, za takvu rjesenje izjasnjava cak 65 odsto gradjana.
MONITOR: Kako tumacite tu
promjenu u javnom mnjenju Srbije?
LAJON: Vecina gradjana
u Srbiji je Sporazum protumacila kao neki perfidan dokument, koji nema veze sa
stvarnoscu. Mnogi Srbi se sada pitaju zasto bi oni finansirali Saveznu vladu,
koja koci reforme i koja ne zeli stvarnu saradnju sa medjunarodnim
institucijama. Srbi strahuju da bi zbog doskorasnjeg odnosa prema Haskom
tribunalu na saveznom nivou Srbija mogla izgubiti finansijsku podrsku iz
inostranstva.
MONITOR: I kakav ce biti epilog
Sporazuma?
LAJON: Bicu iznenadjen ako ovaj Sporazum bude
zaista trajao tri godine. Meni se cini da je Evropska unija izgubila osjecaj za
realnost na Balkanu. Oni su Sporazumom bukvalno stvorili jednu virtuelnu
Jugoslaviju, koja vise ne postoji, ne postoji jos od 1998. godine. Na zalost,
oni zbog odrzanja te Jugoslavije sada kreiraju politiku koja bi mogla imati
dalekosezne posljedice, koje EU ne zeli, ali ih nenamjerno proizvodi. Da u
Briselu imaju malo vise uvida u stvarnost na Balkanu, vjerujem da bi i njihova
politika bila mnogo efikasnija i bolja.
MONITOR: Da li je i posljednji
izvjestaj Evropske komisije o SRJ odraz tog nedovoljnog shvatanja stvarnih
procesa, koji se ovdje odvijaju?
LAJON: Da, moram reci
da je to jedan veoma cudan dokument. Priznajem, smijao sam se nakon citanja. Taj
dokument nema mnogo veze sa stvarnoscu. Moja koleginica, koja radi ovdje sa mnom
u Beogradu, nakon sto je vidjela taj izvjestaj Evropske komisije, rekla mi je:
Pa, u ovom papiru Jugoslavija je predstavljena kao divna zemlja, u kojoj bih ja
zeljela da zivim. Ona je iz Beograda, i u tom dokumentu nije prepoznala ni
Srbiju ni Crnu Goru, kao da se radi o nekim drugim drzavama.
MONITOR: Koji su, po Vasem
misljenju, osnovni nedostaci Izvjestaja Evropske komisije?
LAJON: Prvo, to su velike predrasude prema Crnoj Gori. Zatim, Savezna vlada
se predstavlja na nacin koji je daleko od realnosti. Savezna vlada nema vise
nikakvu moc, osim na papiru. Njen uticaj slabi iz dana u dan, a u Izvjestaju EK
je to sve zanemareno. Dalje, nacin na koji EK tretira Kosovo je takodje
pogresan. Citav prostor se posmatra kao jedinstvena drzava, a svi znamo da u
stvarnosti odavno nije tako.
Ljudi u kabinetu gospodina Solane ocito imaju velike predrasude i negativan stav prema crnogorskoj nezavisnosti i oni ce raditi sve sto mogu da do toga ne dodje, da sprijece izlazak Crne Gore iz federacije. Medjutim, prema mom misljenju, ma sta da sanjaju u Solaninom kabinetu, proces dezintegracije SRJ se ne moze zaustaviti. Ne vise zbog toga sto se Crna Gora ne moze obuzdati u svojim namjerama da povrati samostalnost, vec zato sto je i Srbija krenula putem nezavisnosti.
MONITOR: A da li mislite da bi
EU mogla da utice na Srbiju i da zaustavi taj trend?
LAJON: Ne, mislim da je to nemoguce. Ja sudim na osnovu misljenja javnog
mnjenja. Srecem mnoge ljude, obican svijet, predstavnike Vlade, sa kojima sam
cesto. Svi ozbiljni ljudi smatraju da Srbija nece ostati jos dugo u
Jugoslaviji.
MONITOR: Dakle, Crnoj Gori bi se
moglo desiti da bude izbacena iz federacije?
LAJON:
Upravo tako.
MONITOR: Konacno je usvojen
Zakon o saradnji sa Tribunalom u Hagu. Medjutim, na Zapadu ima primjedbi zbog
nekih ogranicavajucih odredbi u Zakonu?
LAJON: Zakon o
Hagu je veoma problematican zbog onog clana koji kaze da izrucenja vaze samo za
one koji su vec optuzeni za ratne zlocine. Ne moze se tako selektivno zakon
odnositi na jedne, a ne odnositi na druge potencijalne optuzene. Izgleda da su
oni koji su donosili ovaj zakon zaboravili da se u Hagu pripremaju optuznice i
protiv nekih Albanaca, za koje se sumnja da su cinili zlocine na Kosovu. Dakle,
po ovom Zakonu, ti optuzeni ne bi trebalo da se izrucuju Tribunalu. Gdje ce se
njima suditi, pred albanskim sudovima na Kosovu?
Medjutim, bez obzira na taj Zakon, SRJ je clanica UN i ona mora da saradjuje sa Tribunalom zbog svojih medjunarodnih obaveza. Veoma je cudno kada ljudi iz Savezne vlade drze govore u kojima kazu da zele da se SRJ prikljuci EU i drugim medjunarodnim organizacijama, ali to nece da rade pod uslovima koji vec vaze u svijetu, vec po nekim svojim propisima i uslovima. To je kao da neko dodje u vasu kucu i kaze - sada cu vam ja diktirati kucni red. Ipak, veliki je korak ucinjen time sto su optuzeni, nakon izglasavanja Zakona, pozvani da se dobrovoljno prijave i odu u Hag.
MONITOR: Kako tumacite sve
intenzivnije sukobe u DOS-u? Da li se radi o konfliktu reformatora i
nacionalista, kako to mnogi tumace, ili je po srijedi nesto
drugo?
LAJON: Da budemo precizni, gotovo svi u DOS-u su
imali svoje nacionalisticke momente. Ali, neki od nacionalizma pate vise, a neki
manje. Postoje medju liderima DOS-a ljudi koji zaista zele Srbiju u Evropi, ali
ima i onih sa posve drugacijom vizijom, onih koji su okrenuti Istoku, Rusiji,
Bjelorusiji i trendovima koji bas ne bi bili povoljni ni za ekonomski razvoj, ni
za demokratski preobrazaj Srbije.
Dakle, obje dominantne frakcije u okviru DOS-a su, zbog mnogo cega, problematicne. Ali, struja gospodina Kostunice nema nikakav konkretan projekat, niti plan. Frakcija gospodina Djindjica ima makar neke konkretne prijedloge reformi. Ali, moram reci, ja sam veoma razocaran i sa jednom i sa drugom frakcijom u DOS-u. Jer, oni su vec osamnaest mjeseci na vlasti, a nijesu mnogo ucinili. U oblasti ekonomije Srbija nije uradila mnogo, osim sto je zapocela reforme na makroekonomskom planu.
MONITOR: Veliki je problem i to
sto nijesu pocele reforme nekih vaznih institucija, posebno VJ, koja je
sustinski bez civilne kontrole, kao u doba Milosevica?
LAJON: Jedan od najvecih problema, ne samo za ulazak Srbije i SRJ u
Partnerstvo za mir, vec i u Savjet Evrope, jeste nepostojanje kontrole nad
naoruzanim snagama. Ja koristim termin naoruzane snage, jer to obuhvata i VJ i
MUP, u kome i dalje postoje neke vojne formacije. Ne postoji parlamentarna
kontrola, ni osamnaest mjeseci nakon Milosevicevog pada, nad tim institucijama.
To je bilo najuocljivije prilikom slucaja Perisic.
Izgleda da politicari ovdje zaista zele da odrze institucije u onakvom stanju u kakvom su ih naslijedili od Milosevica, jer ako ostanu iste - onda ih mogu kontrolisati i upotrijebiti protiv svojih politickih protivnika. MUP i VJ trenutno nijesu u stanju da prate reforme i da obezbijede takvu atmosferu da ekonomske reforme zaista uspiju u drzavi. Dokle god su VJ i MUP takve kakve su, dotle nece biti ni ozbiljnih promjena u drustvu.
Elementi starog sistema su jos toliko prisutni u MUP-u, VJ, medijima, velikom broju javnih preduzeca i ustanova. Tu fakticki nije bilo prave promjene. Kada udjete u neku od tih institucija, vidjecete da tamo sjede isti oni ljudi koji su se borili protiv opozicije za vrijeme Milosevica.
Izgleda da je opozicija, prije nego sto je srusila Milosevica, da bi se sprijecio masakar na ulicama, napravila neki tajni dogovor sa ljudima iz VJ i MUP-a o mirnoj predaji vlasti. Danas vidimo rezultate tog dogovora i saveza. Pitanje je dokle ce se moci stititi te institucije i ljudi Milosevicevog vremena.
Milka TADIC - MIJOVIC
MONITOR
