NOAM CHOMSKY, FILOZOF I LINGVIST, NAJRADIKALNIJI KRITI�AR NOVOGA SVJETSKOG PORETKA I AMERI�KE DR�AVNE ADMINISTRACIJEAMERIKA �IRI TERORAko pojam "terorizam" shvatimo u skladu s njegovom slu�benom definicijom, "borba protiv terorizma" i ne postoji. Iz tih definicija proizlazi da je sama Amerika vode�a teroristi�ka dr�ava, a da su to i njezini saveznici u "borbi protiv terorizma". "Terorizam" igra sli�nu ulogu kao i "komunizam", "kriminal", "droga" i ostala sredstva za zastra�ivanje javnosti, kako bi ova podr�ala politiku koja slu�i interesima dr�aveToni Gabri�
- Pogre�no je, rekao bih, pitanje formulirati na taj na�in. Bolje bi bilo govoriti o situaciji koja je nastala izme�u ameri�ko-izraelske alijanse i Palestinaca. Ne radi se o sukobu izme�u dva lokalna protivnika, a �ak i kad bi tako bilo, ni�ta ne bi nalikovalo na simetriju. Izrael je jedna od vode�ih vojnih sila, i nastupa uz potpunu podr�ku svjetske supersile. U posljednjih 35 godina okupirao je Zapadnu obalu i podru�je Gaze. Palestinci su, s druge strane, sami, bez mogu�nosti obrane. Vojna okupacija, uz podr�ku SAD-a, od samog po�etka bila je gruba i brutalna. Kr�e�i �etvrtu �enevsku konvenciju, ameri�ko-izraelska koalicija naseljavala je okupirana podru�ja koja je namjeravala priklju�iti Izraelu, i radila sve kako bi osigurala izraelski nadzor nad glavnim resursom Zapadne obale - vodom. To se nastavilo i kroz proces u Oslu, koji je utemeljen na principu da se za Palestince pod izraelskom dominacijom ustanovi "permanentna neokolonijalna ovisnost". Citiram pritom Shloma Ben-Amija, pregovara�a predsjednika vlade Ehuda Baraka u Camp Davidu 2000. godine, kojeg se unutar ameri�ko-izraelskog politi�kog spektra smatra jastrebom.
- Da, stanje je u osnovi ostalo nepromijenjeno. Prijedlozi iz Camp Davida, modelirani po uzoru na ju�noafri�ke bantustane ustanovljene �etrdeset godina ranije, kreirani su s namjerom da formaliziraju takav ishod. Poput njihovih prethodnika, i Clinton-Barakova koalicija nastavila je sa �irenjem ilegalnih naselja. U posljednjoj Barakovoj i Clintonovoj godini, 2000., brzina naseljavanja bila je najve�a od 1992. godine, prije Osla, a za vrijeme Sharona. Sve to mogu�e je zbog pune podr�ke SAD-a: vojne, ekonomske, diplomatske i ideolo�ke. Klju�no je pritom da SAD ustrajavaju u svojoj usamljenoj poziciji, spre�avaju�i me�unarodni konsenzus o potrebi sporazuma dviju dr�ava. Taj konsenzus, koji je jasno bio artikuliran prije 25 godina, dobio je podr�ku prakti�ki �itavog svijeta, kao i ve�ine ameri�kog stanovni�tva. Njegovo odbijanje nepromjenjiva je pozicija SAD-a od 1976. godine, kad je Washington stavio veto na odgovaraju�u rezoluciju Vije�a sigurnosti. Ta rezolucija u sebi je ugradila temeljne formulacije UN-ove rezolucije 242, uz poziv na stvaranje palestinske dr�ave na okupiranom teritoriju. Podr�ali su je svi relevantni �imbenici, uklju�uju�i i arapske dr�ave i PLO. U kasnijim diplomatskim poku�ajima njezine su teze bile �esto obnavljane, sve do najnovijega saudijskog plana prihva�enog od Arapske lige u o�ujku 2002. godine, koji je u biti identi�an saudijskom prijedlogu iz 1981. godine, Rezoluciji iz 1976. godine i mnogim drugim dokumentima donesenim tokom svih tih godina.
- Posljednja izraelska ofenziva, koja je dosegnula razinu nasilja i destrukcije kakva nije vi�ena od izraelske invazije na Libanon 1982. godine - i tada uz ameri�ko dr�anje zale�a - postala je, doista, me�unarodnim skandalom. U SAD-u, pak, predsjednik dr�ave pridaje Sharonu epitete "�ovjeka mira". Priskrbljuju mu se sredstva za izvr�avanje zlo�ina, primjerice vojni helikopteri kojima su razru�eni D�enin i Nablus. Powellova misija bila je tako�er pa�ljivo smi�ljena, kako bi omogu�ila nesmetano odvijanje operacija. To bi u svakom slu�aju trebalo biti jednako vidljivo nama, kao �to je vidljivo i promatra�ima u regiji.
- Sjedinjene Dr�ave zahtijevaju od Arafata da, zatvoren u tamnici u kojoj ne mo�e �ak ni pustiti vodu u toaletu, donese jo� jednu osudu palestinskog terorizma, za koju svatko zna da bi bila posve bezna�ajna. Nitko pritom i ne sugerira da bi Sharon trebao osuditi svoje daleko ve�e aktualne zlo�ine, ili da to napravi vlada SAD-a, koja im pru�a bitnu podr�ku. Glavni je razlog za te zahtjeve od Arafata u poni�enju i degradiranju palestinskog naroda, �iji je on nacionalni simbol. Poni�enje je bilo osnovna karakteristika tridesetpetogodi�nje okupacije, a i ina�e je posve udoma�ena u povijesti kolonijalizma i osvajanja.
- Ameri�ko-izraelska alijansa, koja je svoj sada�nji oblik usvojila nakon izraelskih vojnih pobjeda 1967. godine, malo je imala veze s Rusijom, dok se ova upetljavala u me�unarodnu konfrontaciju. U diplomatskoj areni stav Rusije u skladu je s me�unarodnim konsenzusom, kojem se SAD protive. Istina o tome otkrivena je u internim dokumentima, i bila je slu�beno priznata ubrzo nakon pada Berlinskoga zida. Bushova je administracija u o�ujku 1990. godine obavijestila Kongres da SAD moraju nastaviti odr�avati sna�ne interventne snage namijenjene Bliskom istoku, te da va�ni problemi s kojima se SAD ondje suo�avaju "ne mogu biti ostavljeni pred vratima Kremlja". Ili, naravno, pred vratima Iraka; Saddam je tada bio omiljeni prijatelj i saveznik. U skladu s time, nakon �to je Rusija nestala sa scene, nastavlja se sa, u osnovi, nepromijenjenom politikom, pod novim izgovorima i uz stanovite takti�ke modifikacije. U tome, uzgred re�eno, le�i istina svih politika koje se vode u raznim dijelovima svijeta, a ujedno je i �injenica koja donekle pru�a uvid u stvarnost hladnog rata. U kriznoj regiji Bliskog istoka ameri�ka politika jo� od 1967. godine slijedi logiku koju su 1958. godine zacrtale ameri�ke tajne slu�be; ona je "logi�na posljedica" ameri�kog protivljenja arapskom nacionalizmu, a pretpostavlja podr�ku Izraelu kao jedinoj pouzdanoj bazi ameri�ke mo�i u regiji, zajedno s Turskom i tada�njim Iranom, kojim je u to vrijeme vladao �ah. Godine 1967. Izrael je uni�tenjem Naserove vojske potkrijepio takvu strategiju, i alijansa je osna�ena. Od tada se odr�ala iz razloga koji su u osnovi ostali isti, dodatno sna�e�i nakon �ahova pada. Uloga Izraela kao "lokalnog policajca", kako su ga zvali u doba Nixona, postala je tada jo� va�nijom. Izrael je ve� u to vrijeme pru�ao SAD-u niz drugih usluga u svijetu, a njegovi vojno-industrijski odnosi s Amerikom postajali su sve prisniji.
- Ne bih svako rje�enje koje ide na stvaranje palestinske dr�ave na mogu�em prostoru usporedio s ju�noafri�kim bantustanima. Zapravo, sla�em se s mnogim izraelskim komentarima koji i sami Clinton-Barakove prijedloge iz Camp Davida nazivaju "bantustanskima", a ve� i letimi�an pogled na kartu obja�njava za�to. Postoji svakako dobar razlog za�to su ameri�ki mediji oprezno izbjegavali pokazati javnosti ijednu geografsku kartu, dok su intelektualci pozdravljali prijedloge slu�e�i se pridjevima poput "plemenit" i "velikodu�an". Clinton-Barakovi prijedlozi podijelili su Zapadnu obalu na tri kantona, me�usobno vrlo djelotvorno odvojena izraelskim naseljima i golemim infrastrukturnim projektima. Sva tri kantona odvojena su od isto�nog Jeruzalema - sredi�ta palestinskoga kulturnog i trgova�kog �ivota i komunikacijskog sredi�ta Zapadne obale. To je, uzgred, standardni zaklju�ak ozbiljne ameri�ke u�ene inteligencije; pogledajte na primjer raspravu Sare Roy, profesorice s Harvardskog sveu�ili�ta i vode�e specijalistice za ekonomiju okupiranih teritorija (Current History, sije�anj 2002., kao i neke druge publikacije, op. N.Ch.). Kao �to sam ve� spomenuo, takva organizacija palestinskog teritorija od po�etka je bila cilj procesa iz Osla, �to je odmah bilo jasno. Taj prijedlog, koji je vrlo sli�an bantustanskoj politici Ju�ne Afrike prije 40 godina, potpuno je razli�it od me�unarodnoga konsenzusa za sporazum dvaju dr�ava, koji posljednjih 25 godina blokira Amerika, �to �ini i danas.
- Ako pojam "terorizam" shvatimo u skladu s njegovom slu�benom definicijom, kako se na primjer navodi u Ameri�kom pravnom kodeksu ili vojnim priru�nicima, "borba protiv terorizma" i ne postoji. Razlozi za tu tvrdnju gotovo da su preo�iti da bi se o njima uop�e i raspravljalo. Iz tih definicija proizlazi da je sama Amerika vode�a teroristi�ka dr�ava, a da su to i njezini saveznici u "borbi protiv terorizma": Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusija, Kina, Turska i ostale zemlje. Saddam Hussein bez sumnje je �udovi�te, ali to ne mo�e biti dovoljan razlog za�to bi SAD nastojale da ga zbace s vlasti. Amerika i Britanija u potpunosti su ga podr�ale u vrijeme njegovih najgorih zlo�ina, uklju�uju�i i kori�tenje bojnih otrova protiv kurdskog stanovni�tva. Opskrbile su ga sredstvima za razvijanje oru�ja namijenjenog masovnoj destrukciji, i to kad je bio daleko opasniji nego �to je danas. Jo� po�etkom 1990. godine George Bush poslao je u Irak visoku delegaciju Senata da prijatelju i savezniku Saddamu prenese njegove tople pozdrave. Masovnog ubojicu i mu�itelja podr�ao je i kad se pojavila bojazan da �e ga Shi'iti zbaciti s vlasti, za vrijeme revolucije koja je tokom o�ujka i travnja 1991. godine buknula na jugu zemlje. Razlozi sada�njeg plana za napad na Irak nalaze se negdje drugdje, a ne u njegovu pokri�u terorizma. Nije ih te�ko otkriti; Irak je druga dr�ava u svijetu po naftnim rezervama. Amerika �e na bilo koji na�in nastojati vratiti nadzor nad njima, a Bushovi stratezi vjerojatno smatraju da je sad iskrsnula dobra prilika. Optu�be poput "podr�avanja terorizma" lako se mogu "skuhati", a ne bi bilo iznena�enje ni da su istinite, premda za to nema puno dokaza. Povijest jasno pokazuje, i to ne samo u ovom slu�aju, da dokazi ne moraju biti ozbiljan �imbenik.
- Ameri�ki legitimitet izvodi se iz �injenice da je ona ve� puno stolje�e bez premca najja�a vojna sila na svijetu, te jedan od njegovih glavnih ekonomskih sredi�ta. Kako "me�unarodni rat protiv terorizma" ne postoji, Amerika ga ne mo�e ni predvoditi. Prije 20 godina Reaganova administracija na vlast je do�la proklamacijama da �e "rat protiv terora" biti osnova ameri�ke vanjske politike. Ne moramo se sada ponovno osvrtati na na�in kako je ona vodila taj rat. "Terorizam" igra sli�nu ulogu kao i "komunizam", "kriminal", "droga" i ostala sredstva za zastra�ivanje javnosti, kako bi ova podr�ala politiku koja slu�i interesima dr�ave i unutarnjim centrima mo�i; kad jedna izlika izgubi efikasnost, poput "komunizma", istog trena druga zauzme njezino mjesto - gotovo bez ijednoga prigovora od strane obrazovanih slojeva. Ni�ta od toga, naravno, nije isklju�ivo svojstvo Sjedinjenih Dr�ava. To je na�in na koji op�enito funkcioniraju dr�ave i ostali sistemi mo�i, i to je zasigurno jedna od najjasnijih povijesnih lekcija.
- Ne smije se zaboraviti da dinami�an dr�avni sektor ameri�ke privrede velikim dijelom funkcionira pod vojnim pokroviteljstvom. Tu nalazimo korijene velikog dijela "nove ekonomije", uklju�iv�i kompjutore i elektroniku uop�e, telekomunikacije i Internet, automatizaciju, lasere, civilno zrakoplovstvo, ili glavne uslu�ne djelatnosti, poput turizma, koji se sna�no oslanja na avionsku industriju. To je tako�er povijesni proces, koji nije svojstven isklju�ivo SAD-u. Od Drugoga svjetskog rata u tom dr�avno-vojnom okviru razvila se golema ekonomska komponenta, koja slu�i za socijalizaciju rizika i tro�kova, privatiziraju�i pritom profit, i dopu�taju�i da bogate i jake dr�ave izbjegnu disciplini tr�i�ta. AKCIJA I REAKCIJA
- Ti trendovi doista su pretjerani. Bushova administracija doista je iskoristila mogu�nost koja joj je pru�ena 11. rujna za promicanje vlastitih ciljeva, uklju�iv�i i nastojanja za nametanjem poslu�nosti i discipline. Dvojbeno je da se te mjere doista i mogu implementirati, osim u slu�aju stanovni�tva koje je i ina�e u podlo�nom polo�aju, poput imigranata i pripadnika manjina. Administracija iskori�tava priliku i da na silu progura unutra�njopoliti�ke programe za koje zna da im se stanovni�tvo protivi. Za to se koristi izlika "patriotizma" - koji u praksi mo�emo prevesti na sljede�i na�in: "�utite i budite poslu�ni, a ja �u neumorno promicati vlastite interese." Takvo pona�anje i ina�e je uobi�ajeno u svijetu. Na primjer, u Izraelu je Sharon odmah shvatio da mo�e poja�ati represiju pod maskom borbe protiv terorizma, a u Rusiji je vlast stekla mogu�nost da pod istom izlikom dodatno poja�a zlo�ine u �e�eniji. To se posvuda doga�a i u na�em je slu�aju bilo posve predvidljivo. Ve�e iznena�enje, barem meni, bilo je to �to su zlo�ini od 11. rujna imali suprotan u�inak na ameri�ke gra�ane. Vrlo brzo postali smo svjesni daleko ve�e otvorenosti prema kriti�koj i disidentskoj analizi. Uo�ljivo je porasla briga, �esto pra�ena i aktivizmom, za teme koje prije nisu bile u velikoj mjeri zastupljene, izme�u ostalih, i za problematiku ameri�ke uloge na Bliskom istoku. Naravno da mediji i �asopisi usmjereni na oblikovanje mnijenja - journals of opinion - tvrde suprotno, nadaju�i se potisnuti nezavisno mi�ljenje i nametnuti poslu�nost. No ljudi koji su u ikakvom kontaktu sa �irim slojevima stanovni�tva znaju suprotno. Spirala zahtjeva za javljanjem u kontakt-programima izmakla je bilo kakvoj kontroli, a razina anga�mana publike bez presedana je, izuzev�i vrhunce antiratnog pokreta kasnih �ezdesetih godina. Isto se mo�e vidjeti i po prodaji knjiga, i po svakom drugom relevantnom mjerilu. Mediji su donekle osjetili posljedice, pa iako su i dalje vrlo ograni�eni, otvoreniji su no �to su ikada bili tokom mojeg �etrdesetogodi�njeg iskustva intenzivnog aktivizma. http://www.feral.hr/index.php?article=2002,867,gabric |
bullet.gif
Description: GIF image
