|
Ni prohodalo nije a ve� na kolenimaDa
li je srpsko-crnogorski dr�avni sporazum na novim mukama
Utisak je neumoljiv: kako se glavni akteri pona�aju, sve je o�iglednije da srpsko-crnogorski sporazum o novoj "dr�avnoj" zajednici nije preterano ozbiljno shva�en. Iako je od njegovog pompeznog potpisivanja pro�lo vi�e od mesec i po dana, realizacija Polaznih osnova... jo� nije pre�la do kraja ni prvu etapu. Dodu�e, srpski i crnogorski parlament su ga u istom danu usvojili, ali je zapelo u saveznom, gde se ponajmanje o�ekivalo. Havijer Solana ve� �alje emisare u Podgoricu i Beograd, zvani�ni Va�ington poziva Mila �ukanovi�a "na hitan razgovor" i kao da su samo me�unarodni faktori zabrinuti �to se beogradski dogovor gotovo svakodnevno opstruira, a jo� nema ni nagove�taja da �e slede�a, po mnogima najva�nija faza, izrada i usvajanje ustavne povelje (oro�eno do kraja juna), uskoro zapo�eti. Kao da se obistinjuju martovske prognoze nekih "skeptika" da �e primena sporazuma i�i te�e nego njegovo na�elno usvajanje bar iz dva razloga: �to niko, ili skoro niko, nije zadovoljan ponu�enom formulom, pa nije ni preterano motivisan da stvar �ustrije pogura, i zato �to svi potpisnici nastoje da u srpsko-crnogorsku dr�avotvornu "igru" ubace pone�to �to sa Polaznim osnovama nema nikakve veze, ali i te kako mo�e poslu�iti u preraspodeli vlasti, mo�i i uticaja i u Srbiji i u Crnoj Gori. Ucena Najogor�enija je, logi�no, me�unarodna zajednica, koja je olako poverovala da �e stvar i�i glatko i sada se ponovo suo�ava sa pravom lepezom takti�kih menavara Beograda i Podgorice. Zato ne�e biti preveliko iznena�enje ako se uskoro Ko�tunici, �in�i�u, �ukanovi�u i Labusu, kako je nedavno upozorio agilni podgori�ki kriti�ar sporazuma Neboj�a Medojevi�, iz Strazbura po�alje ve� napisana ustavna povelja koju valja samo verifikovati. Crnogorska strana je od samog po�etka dvojako do�ivela "re�enje". Dok vladaju�a DPS procenjuje da je ovim dokumentom dobila vi�e nego �to se i nadala, opoziciona SNP je svoj po�etni trijumf zbog "o�uvanja dr�ave Srbije i Crne Gore" ubrzo zamenila novom � opstrukcijom. Iskoristiv�i svoju poziciju federalne vlasti, ucenila je sve aktere zahtevaju�i ultimativno da se ustavna povelja usvoji i proglasi u saveznom parlamentu, da izbori za zajedni�ke organe budu�eg "dr�avnog" ustrojstva budu isklju�ivo neposredni i da sada�nji savezni organi rade nesmetano do izbora novih. I, naravno, usvajanje sporazuma u Saveznoj skup�tini je odlo�eno, bez �vr��ih naznaka da bi se novo klupko sporova moglo razmrsiti i posle ovih predugih praznika. Bulatovi�eva ra�unica je jasna: ako ve� to ne mo�e u Crnoj Gori, u�ini�e u federaciji da njegova partija ne bude izba�ena iz igre, marginalizovana. Nastoji da po svaku cenu izdejstvuje i ono �ega nema u Polaznim osnovama i tek treba da bude predmet pregovora o tekstu ustavne povelje. Ovim je iznenadio i svog glavnog politi�kog saveznika, jugoslovenskog predsednika Ko�tunicu, koji se neo�ekivano na�ao pred ozbiljnim isku�enjem: ukoliko SNP ne promeni svoj ucenjiva�ki stav, nema ni odluke. Njemu ne�e preostati ni�ta drugo nego da � kao dosledan i principijelan politi�ar � ispuni obe�anje i podnese ostavku. Odugovla�enje Kako se i o�ekivalo, zakomplikovalo se i samom �ukanovi�u. Dospeo je u situaciju da su mu sada, u neku ruku, bli�e stranke iz pro(srpske) jugoslovenske koalicije nego liberali i socijaldemokrate. Ovi potonji su ga optu�ili da je "izdao" ideju nezavisnosti i, shodno tome, uskratili podr�ku Vujanovi�evoj vladi. Iako na prvi pogled deluje komi�no unutarcrnogorsko sporenje da li je vlada "pala", "podnela ostavku" ili je samo "vratila mandat" �ukanovi�u, su�tina je, ipak, ozbiljnija. Crnogorskom predsedniku ne odgovara formiranje nove vlade, u kojoj DPS ne bi bila dominantna, jer mu je i te kako bitno da � dok traje proces stvaranja dogovorene zajednice sa Srbijom � dr�i sve konce u svojim rukama. Liberali ga, u svom uobi�ajenom maniru, ucenjuju, socijaldemokrate bi mo�da privoleo, ali bi ga bilo koja varijanta "su�ivota" sa SNP mogla skupo stajati. Mo�da bi ga to odr�alo na vlasti, ali bi ga u njegovom glasa�kom korpusu iskompromitovalo, �to nije neva�no budu�i da predstoje lokalni i predsedni�ki, a mo�da i vanredni parlamentarni izbori. Zbog toga je i nastavak zasedanja Skup�tine CG odlo�en za vi�e od dve nedelje da bi se videlo kako �e ko pro�i na lokalnim izborima, 15. maja, �iji epilog mo�e biti istinski barometar raspolo�enja bira�kog tela i budu�eg odnosa snaga na crnogorskoj politi�koj sceni. Zvani�ni Beograd, opet, �eka da se Crnogorci "me�usobno dogovore", svaljuju�i svu krivicu za prolongiranje prve etape na SNP i � Ko�tunicu, kao Bulatovi�evog (ne)formalnog mentora. Kako vreme odmi�e, me�utim, u Srbiji je u porastu nezadovoljstvo ponu�enim receptom budu�eg provizorijuma (savez, unija, konfederacija, �ta li je?) kako me�u gra�anima tako i me�u samim potpisnicima sporazuma. Utisak je da je sva pa�nja, u stvari, usmerena na prilago�avanje logici "�ta se tu mo�e" i poku�aj da u trogodi�njoj trci za daljim osamostaljivanjem dve dr�ave Srbija ne posustane i na kraju plati ceh za prognozirani finalni mirni razlaz sa Crnom Gorom. �in�i�ev kabinet, kako se najavljuje, ve� priprema odgovaraju�e propise za "nasle�ivanje" ekonomskih funkcija federacije, nagove�tava i grani�ne prelaze i carine prema Crnoj Gori, �ak navija za re�enja koja �e zna�iti kraj finansiranja rada dve glomazne vladine administracije u Beogradu. Manevar Uporedo s tim, ve� nedeljama Demohri��anska stranka ministra pravde Vladana Bati�a (DOS) vodi �estoku medijsku kampanju protiv beogradskog sporazuma i prikuplja potpise za organizovanje referenduma u Srbiji o njenoj samostalnosti. Malo je kome promakla agresivnost Bati�evog anga�mana, kao �to nisu izostala ni pitanja odakle ovoj, u su�tini, marginalnoj stranci toliko para da Srbiju preplavi radio i TV spotovima, plakatima i bilbordima. Ipak, u prvom planu je dilema � da li je re� o samostalnom, nepromi�ljenom politi�kom potezu ministra pravde, ili se u redovima DOS "kuva" ne�to slo�enija ra�unica. Iako i iz krugova nekih stranaka DOS sti�u upozorenja da Bati� kr�i koalicioni dogovor, sve je vi�e onih koji su skloni da poveruju da premijer �in�i� ne mo�e biti izvan toga ne samo zato �to se ne ogla�ava povodom strana�kog anga�mana svog ministra (dok mu pravosu�e grca u nevoljama), ve� i zbog procene da bi komplikovanje realizacije srpsko-crnogorskog aran�mana moglo naneti veliku politi�ku �tetu njegovom glavnom rivalu, Ko�tunici i DSS. U vazduhu visi i spekulacija da bi pretnja referendumom mogla biti iskori��ena da se od me�unarodne zajednice isposluju jo� neki ustupci koji bi olak�ali poziciju Srbije, a mo�da i donekle promenili sam sadr�aj srpsko-crnogorskog dogovora. Referendum je, me�utim, ma� sa dve o�trice. Mo�e i da ne poka�e ono �to se �eli, a da izazove novu konfliktnu situaciju u odnosima Beograda sa me�unarodnom zajednicom. Ko da, me�utim, misli o tome kad u Srbiji svaka stranka, i svaki njen lider, vode sebi prilago�enu dr�avnu politiku. Kao da se obistinjuju martovske prognoze nekih "skeptika" da �e primena sporazuma i�i te�e nego njegovo na�elno usvajanje bar iz dva razloga: �to niko, ili skoro niko, nije zadovoljan ponu�enom formulom, pa nije ni preterano motivisan da stvar �ustrije pogura, i zato �to svi potpisnici nastoje da u "igru" ubace pone�to �to sa Polaznim osnovama nema nikakve veze, ali i te kako mo�e poslu�iti u preraspodeli vlasti, mo�i i uticaja. Ivan Torov |
Title: Message
