IZRAEL I PALESTINCI - Nova pri�a o Bosni i Kosovu
Mirovne inicijative bez mira
Jedan ameri�ki diplomata stanje na Bliskom istoku upore�uje s prve
dve godine rata u Bosni. Administracija stalno pokre�e inicijative da smanji
nivo sukoba, ali izbegava te�ke odluke koje su neophodne za pravi mir
Vladimir Radomirovi�
Sve podse�a na slike koje smo donedavno vi�ali po na�im krajevima.
Bore�i se protiv terorista, vojska cela sela sravnjuje sa zemljom, �ire se pri�e
o masakrima, vlast je pod ogromnim pritiskom me�unarodne zajednice, a �ak su i
neki akteri isti (Kornelio Somaruga, Felipe Gonzales). Sre�om po Izrael,
me�unarodna vojna akcija nije ni na pomolu. Nesre�om po jevrejsku dr�avu, slika
o Jevrejima kao ve�nim �rtvama sila zla pada pred slikama razru�enih gradova na
Zapadnoj obali i le�eva koje izvla�e iz ru�evina.
Balkansko iskustvo: Upravo na tom
medijskom polju Izrael ovih dana poku�ava da vrati izgubljeno dostojanstvo.
Zvani�nici vojske prosledili su pre neki dan svetskim televizijama video
materijal snimljen iz bespilotne letelice nad Zapadnom obalom koji prikazuje
kako grupa Palestinaca na nosilima nosi le�. U jednom trenutku, neko se saplete,
"le�" isko�i s nosila, hitro stane na noge, pa se br�e-bolje vrati u pre�a�nji
polo�aj - na nosila. Iako su se ve� pojavile sumnje u autenti�nost snimaka, niko
ne sumnja da je ovako ne�to zaista mogu�e. Jer, u ratu na Bliskom istoku ne
biraju se sredstva. Novinari i fotoreporteri s iskustvom balkanskih ratova koji
ovih dana (bolje re�i meseci) prate sukob Izraela i Palestinaca ka�u da na�i
ratovi izgledaju kao de�ja igra u odnosu na ovaj rat. Nije zato ni �udno da se
vesti o (navodnim) masakrima �ire vrlo brzo.
Pri�a o masakru u izbegli�kom logoru u D�eninu jo� nije zavr�ena.
Izraelska vojska tvrdi da nikakvog masakra nije bilo, Palestinci i dalje ostaju
pri tvrdnjama da je nastradalo ako ne na stotine, ono bar nekoliko desetina
nedu�nih civila, a ovih dana se pojavio i prvi nezavisni izve�taj. Uticajna
ameri�ka nevladina organizacija Hjuman rajts vo� objavila je svoje vi�enje
doga�aja u D�eninu u kojem se navodi da masakra nije bilo, ali se izraelska
vojska u isto vreme optu�uje za ratne zlo�ine. Po Hjuman rajts vo�u, u D�eninu
je ubijeno 52 ljudi, od toga 22 civila. Iako bi za istinu o ovome bilo neophodno
da na teren do�e prava nezavisna komisija, od toga ne�e biti ni�ta, po�to je
zvani�ni Izrael uputio o�tre kritike na ra�un izbora �lanova komisije
Ujedinjenih nacija za utvr�ivanje istine o D�eninu (me�u kojima su ve� pomenuti
biv�i prvi �ovek Crvenog krsta Somaruga i biv�i �panski premijer Gonzales) i
odbio da "goste" primi. Izrael je zahtevao da u komisiji budu i vojni
stru�njaci. Neke brojke, me�utim, podse�aju nas na blisku pro�lost. U D�eninu
je, ka�u, stradalo 52 ljudi, od kojih su gotovo polovina bili civili. U selu
Ra�ak na Kosovu ubijeno je �etrdesetak ljudi, od toga polovina civili. Razlike -
Ra�ak su prakti�no neposredno posle sukoba posetili novinari i diplomate iz
tada�nje Kosovske verifikacione misije, kasnije je izvr�ena obdukcija svih
le�eva, ubistva u tom selu poslu�ila su kao povod za bombardovanje Jugoslavije,
a Slobodan Milo�evi� i njegovi saradnici optu�eni su za zlo�ine protiv
�ove�nosti. �anse da se to dogodi u Izraelu su - nikakve. I to je dobro. Lo�e je
ako se trenutno raspolo�enje sveta prema jevrejskoj dr�avi ne iskoristi da se
stvar na Bliskom istoku bar za dlaku pribli�i miru.
Posle 19 meseci nasilja u regionu jasno je da brzog re�enja nema.
�ak i ako obe strane naprave velike ustupke, osta�e dovoljno ekstremista da
situacija neprekidno bude na ivici rata. Pogotovo kad se uzme u obzir da je
Izrael svojom akcijom protiv terorista (zvani�no je cilj bio hap�enje ili
likvidacija njih oko 500) stvorio na stotine hiljada novih terorista. Istu
gre�ku je na Kosovu napravio zvani�ni Beograd.
Potencijalno jo� ve�i problem za svet jeste to �to �e za arapski
svet (a s njim i za dobar deo sveta koji se protivi politici Va�ingtona) SAD
zauvek ostati upisane kao pokrovitelj nasilja nad slabijim. I, zaista, ima ne�eg
duboko nepravednog u �injenici da je jedna "prekomerna upotreba sile u borbi s
teroristima" (Kosovo) �estoko ka�njena, a da druga prolazi bez prakti�no ikakvog
protesta, i da se �ak u ameri�kom Kongresu izglasava rezolucija kojom se
podr�ava Izrael.
Antisemitizam: Naravno, pa�ljivi analiti�ari primetili su i
drugu stranu medalje - antisemitizam koji je pokuljao sa Zapada, naro�ito po�to
je vojska jevrejske dr�ave opkolila Crkvu Hristovog ro�enja. To je tako�e ne�to
od �ega treba strahovati - da �e bliskoisto�na kriza pre�i granice te nesre�ne
oblasti i zahvatiti zapadni svet. Ve� su zabele�eni slu�ajevi napada na sinagoge
u Francuskoj i Velikoj Britaniji, a taj trend bi se vrlo lako mogao nastaviti
ako Va�ington, pre svega Va�ington, ne�to ne u�ini da zaustavi nasilje.
Dopisnik Bi-Bi-Sija iz Va�ingtona D�on Lejn ka�e da je reakcija
predsednika Bu�a na krizu na Bliskom istoku bila "da radi �to je manje mogu�e,
�to kasnije". "Ta je strategija dosad spre�ila region da iz sada�njeg o�ajnog
stanja sklizne u potpunu propast. Ali, to nije strategija koja nosi nadu za
budu�nost. Neki komentatori veruju da je sada, po�to su Izraelci i Palestinci
iznureni nedavnim bitkama, pravi trenutak da se krene s velikom mirovnom
inicijativom. Me�utim, ni�ta ne govori da je predsednik Bu� spreman da preuzme
politi�ki rizik koji to sobom nosi. Umesto toga, izgleda da smo na po�etku
perioda koji je jedan diplomata uporedio s prve dve godine rata u Bosni. Po tom
scenariju, administracija stalno pokre�e inicijative da smanji nivo sukoba, ali
izbegava da donese te�ke odluke koje su neophodne za pravi mir."
|
"Arafatov sporazum"
Prema sporazumu postignutom na ameri�ku inicijativu, Jaseru
Arafatu je pro�le nedelje dozvoljeno da iza�e iz svog �taba u Ramali.
Zauzvrat palestinski lider je obe�ao da �e predati �estoricu ljudi, od
kojih Izrael �etvoricu optu�uje za ubistvo ministra turizma Rehavama
Zevija u oktobru 2001. Njih �etvorica pripadaju Narodnom frontu za
oslobo�enje Palestine, grupi koju su Amerikanci svrstali me�u teroristi�ke
grupe. Ona je priznala da je izvr�ila atentat na Zevija kao osvetu za
ubistvo svog vo�e Mustafe Abu Alija u avgustu pro�le godine.
Peti na izraelskom "spisku �elja" je Fuad �obaki, jedan od
glavnih pomo�nika Jasera Arafata, koji je optu�en za uvoz oru�ja iz Irana.
�esti je Ahmed Sadat - sada�nji vo�a Narodnog fronta, koji je druga po
ja�ini snaga u Palestinskoj oslobodila�koj organizaciji (PLO). Prema
sporazumu, sva �estorica su pod me�unarodnom paskom u zatvoru u Jerihonu
koji su tridesetih godina pro�log veka izgradili Britanci i u kojem se
danas nalaze lokalni palestinski policajci kojima je to upravna zgrada.
Pritvorenike �uvaju ameri�ki i britanski �uvari.
�etvorica optu�enih za ubistvo ministra Zevija osu�eni su
pred palestinskim sudom pre desetak dana na kazne zatvora od jedne do 18
godina, ali je Izrael odbacio to su�enje, ponovo zatra�iv�i izru�enje
ubica. Jevrejska dr�ava tvrdi da i pored dogovora s Arafatom i
Amerikancima ne odustaje od toga da sama sudi atentatorima.
Prepucavanja
�lanovi nesu�ene misije UN koja je trebalo da ispita navode
o masakru u izbegli�kom logoru u D�eninu pro�le sedmice poslali su pismo
generalnom sekretaru UN Kofiju Ananu u kojem su zatra�ili stalno
me�unarodno prisustvo u palestinskim izbegli�kim logorima. Sam Anan je
odlu�io da raspusti misiju po�to je Izrael izrazio negodovanje zbog njenog
sastava i mandata i odbio da joj pru�i gostoprimstvo. U Ujedinjenim
nacijama se ovih dana ina�e vode rovovske diplomatske bitke izme�u Izraela
i arapskih dr�ava koje su najavile da �e od Generalne skup�tine tra�iti da
Izrael optu�i za ratne zlo�ine. Iako je bilo najava da �e obe strane
prihvatiti mirovnu konferenciju koju su predlo�ili Amerikanci, borbe se
nastavljaju, a predstavnik Palestinske samouprave na sastanku Saveta
bezbednosti Naser Kidva izjavio je da odbijanje Izraela da sara�uje s
misijom za D�enin dokazuje da su "odmbrambene snage (IDF) po�inile
neizrecive zlo�ine nad na�im narodom u logoru u D�eninu". Izraelski
predstavnik Jehuda Lankri optu�io je Palestince da namerno iskrivljuju
istinu. "Da je me�unarodna zajednica pre dve nedelje znala ono �to sada
znamo o prirodi doga�aja u D�eninu, ne verujem da bismo uop�te razgovarali
o bilo kakvoj misiji".
U me�uvremenu, izraelski premijer Arijel �aron priprema se
za jo� jednu posetu Va�ingtonu i razgovor s predsednikom Bu�om. Sjedinjene
Dr�ave su ponovo na potezu. Pitanje je samo da li �e povu�i onaj pravi.
|
