|
Datum:13. maj 2002.
Izlaganje Dr inz. Miloja Z. Milicevica "Otadzbina i rasejanje, zajednistvo, uzajamna podrska i pomoc" odrzano na Saboru Srpske veze u Beogradu od 07. do 10. maja 2002. godine. Dr in�. Miloje �. Mili�evi� Va�e preosve�tenstvo, �asni oci, gospodine predsedni�e, dame i gospodo, po�tovani dragi prijatelji, Pored nas Srba malo je drugih naroda sa tako brojnim i tako razu�enim rasejanjem. Na� svaki tre�i gra�anin ne �ivi u svojoj mati�noj dr�avi. Rasuli smo se gotovo po svim kontinentima. U takvim uslovima nije lako �uvati i sa�uvati svoju samobitnost i negovati veze sa svojom maticom. Istini za volju, o tome se do sada, na �alost, niko nije ozbiljno, ni odgovorno starao. Radi opstanka na�ega nacionalnog i narodnog bi�a, sveop�te sabore smatram vrlo bitnim. Oni treba da konfiguriraju i u�vrste na�, za sada, slaba�an, krhki, sna�no uzdrman i akutno ugro�en svekoliki nacionalno-narodni korpus, i da se o njemu brinu, da on opstane, oja�a i da traje. Radi toga na ovakvim saborima treba da u�estvuju svi bitni svetovni i duhovni poslenici na�ega naroda - dr�ava, crkva, vrhunski predstavnici nauke i kulture, predstavnici naroda iz matice i iz rasejanja. Sabor treba da je otvoreni nacionalni demokratski forum, koji defini�e akutne probleme svekolikog naroda i svoje mati�ne dr�ave, analizira ih, predla�e konkretna re�ewa i zala�e se za njihovo ostvarivanje. Radi toga je neophodno da na�e svekoliko zajedni�tvo ne zavisi od politi�kih kretanja i promena u matici. Naprotiv! Rasejanje treba da se dr�i politi�ki neutralno i da uva�ava volju svojih �uvarku�a u otad�bini. Rasejanje ne treba da je ni pozicija, niti opozicija, ve� rodoljubi i patriote - partija svoga naroda i svoje matice. Drugim re�ima, uzajamni odnos matice i rasejanja treba da je univerzalan - nezavisan od partije i li�nosti na vlasti. Rasejanje treba da je okrenuto iskqu�ivo prema svome narodu, koga smatra svojom pro�irenom porodicom, i otad�binom, kao zajedni�kom domu svih nas. Za rasejanje treba da je svaka demokratski izabrana vlada u otad�bini prvi i za sudbinu naroda i domovine odgovorni doma�in i partner. Bez dr�avne administracije se ne mo�e re�iti ni jedan ozbiljniji problem od zajedni�kog zna�aja. Sa
druge strane, rasejanje treba da poma�e vladi na svim poljima njenog odgovornog
delovanja. Mi u rasejanju duboko smo zabrinuti za sudbinu na�e mati�ne dr�ave i
naroda. Imovinski potencijal rasejanja je vrlo zna�ajan. Ako pretpostavimo da
na�i ljudi u nema�kom rasejanju raspola�u nov�anim sredstvima prose�nog nema�kog
gra�anina, �to je svakako realno, onda samo u nema�kom rasejanju na�i ljudi
poseduju preko 100 milijardi maraka odnosno oko 50 milijardi evra u�te�enog
novca. S tim u vezi, trebalo bi o�iveti i ubrzati sve vrste uzajamnog
povezivanja kao �to su: humanitarna pomo�, zadu�binarstvo, tehnolo�ki transfer,
poslovna saradnja, kulturne i sportske veze - treba raditi na �to br�oj obnovi i
razvoju matice. Te
vrhunske moralne vrednosti i plemenite vrline na�ega naroda trebalo bi, u
vremenu bez posela, u vremenu subkulture bezli�nih masmedija, da na�em nara�taju
u matici i rasejanju posreduju Srboslov, koga jo� nemamo, a za o�uvanje na�e
samobitnosti nu�no nam je potreban. Preveden na strane jezike, Srboslov bi bio
na�a istinita vizitkarata u antisrbizmom ostra��enom svetu. Radi svega toga,
trebalo bi �to pre u matici formirati redakciju za stvaranje Srboslova. Ove
odluke Sabora prenete su Njegovoj svetosti Patrijarhu Pavlu, predsedniku Savezne
Vlade i gradona�elnici grada Beograda. Radi o�uvawa i ja�awa svog nacionalnog
korpusa, neophodno je pojednostaviti i ubrzati postupak dobijanja li�nih
dokumenata i paso�a matice sa zve prognane, raseljene i iseljenike. Dijaspora nije objekt, ve� subjekt na�eg nacionalnog bi�a. Radio-stanica Slobodna Evropa tj. njena redakcija za SR Jugoslaviju i dalje �iri antisrbizam i podsti�e dezintegraciju SR Jugoslavije i Srbije. O�ekujemo od na�e Vlade, medija i novinara da se tome suprotstavi. Najve�i deo na�ega rasejanja smatra Ha�ki tribunal nelegitimnim, krajnje jednostranim i antisrpskim. Mi zahtevamo od dr�ava agresora da SR Jugoslaviji plate ratnu �tetu. Svojim postupkom one su pogazile sveukupno m�|unarodno pravo i fundamentalne odredbe svojih ustava. Ose�am obavezu da ina ovom mestu, a u ime
mnogih revnosnih i odanih rodoljuba i patriota iz rasejanja, da zamolim vo�e
na�ih politi�kih partija, da prestanu da stvaraju svoje ispostave u rasejanju.
Ne delite nas, ne sva�ajte nas. Zar nam primer na�e prekookeanske emigracije,
nastale posle Drugog svetskog rata, nije dovoljan? Podeljeni u razne politi�ke i
vojne organizacije, oni su se gotovo pola veka bavili sami sa sobom. Ne delite
nas na podobne i nepodobne. Zar nam 50 godina jednoumlja i negativne selekcije
nije bilo dovoljno?! I pozicija, i odgovorna opozicija se zala�u za dobrobit i
interese svoga naroda i dr�ave. Tek
kada se desila NATO-agresija sa svim njenim stravi�nim posledicama, prihvatili
su i nas. Sazvana su dva i pored nekih o�itih manjkavosti vrlo uspela Sabora.
Posle ovih Sabora naglo je porasla mobilnost i spremnost rasejanja da se zauzme
za svoj narod i svoju maticu. Fond dijaspore za maticu, o kome je na�a �tampa vi�e puta neosnovano, blago re�eno, prljavo i neobjektivno pisala, osnovan je odlukom Sabora 1999, a potvrdio ga je i Sabor 2000. Na osnovu poslovnika Sabora i Statuta Fonda vrhovni organ Fonda je za sada Savet Sabora 2000, koji je imenovao Upravni i Nadzorni odbor Fonda. Dobrotvori na�ega rasejanja su za ne�to vi�e od godinu dana, uplatili u Fond preko 12 miliona nema�kih maraka. Sredstva Fonda su namenjena pre svega za sanirawe posledica zlo~ina~ke NATO-ve agresije, a smeju se koristiti iskqu�ivo u skladu sa zaklju�cima Sabora 2000, uva�avaju�i pritom volju donatora. Sredstvima Fonda je, izm�|u ostalog, izgra�en most na Velikoj Moravi kod Varvarina, saniran most Varadinska duga preko Dunava u Novom Sadu, podignut most preko Zapadne Morave kod Jasike, obnovljeno oko 100 kilometara puteva u Srbiji. Ako se uzme u obzir kamata, koja na �alost jo� nije uknji�ena, u Fondu za sada ima jo� oko 7 miliona neutro�enih maraka. Sredstvima Fonda se raspolagalo odgovorno i doma�inski. Na to pazi i kontroli�e Nadzorni odbor Fonda sa svojim predsednikom protom Tomom Markovi�em iz Dortmunda. Otac Toma �eli i ovom Saboru da saop�ti da je u Fondu sve �isto kao suza. On �eli da se i u�esnici ovoga Sabora u to i uvere, pa je radi toga ovde doneta odgovaraju�a dokumentacija. Me�utim, nadle�tvo za rasejanje u okviru
Ministarstva spoljnih poslova SR Jugoslavije ometa delovanje legalnih i legitimnih organa Fonda. Neki
dnevni listovi su ovih dana javili da je Fond ceo uga�en, a imovina Fonda
stavljena jednom Vladinom organu na raspolaganje. Nadamo se, ho�u da verujemo,
da su to samo ru�ne glasine, jer Savet Sabora 2000, Upravni i Nadzorni odbor
Fonda nisu dobili nikakvo zvani�no saop�tenje od Vlade SR Jugoslavije.
Za�to bi Vlada time ru�ila svoj ugled i stavila na kocku svoje poverenje kod velikog dela na�ega rasejanja? Valjda nam je svima stalo do zajedni�tva i sloge? I ovoga puta, po ko zna ve� koji put, apelujemo na nadle�ne u Vladi da sa Savetom Sabora 2000 pripreme i sazovu idu�i Sabor. Savet Sabora 2000. �e pred Saborom izvr�iti primopredaju svega pa i Fonda. Do primopredaje Fondom treba da upravlja iskqu�ivo Savet Sabora 2000. odnosno Upravni i Nadzorni odbor Fonda. U tome ne bi smeo niko, pa ni Vlada da nas ometa. Kona�no, Fond dijaspore za maticu nije dr�avna institucija niti dr�avno vlasni�tvo, ve� udru�enja gra�ana na�eg svekolikog rasejanja. On je nacionalno-globalnog karaktera i po tome je vi�estruko i zna�ajan. Na kraju, �elim i ovo moje obra�anje da zaklju�im svojom molbom i li�nom molitvom: Da se po�tujemo i uva�avamo, da se sla�emo i poma�emo, da pre�ivimo, da opstanemo. Ovde i svuda, sada i zauvek. Gospode pomozi nam. Hvala Vam na pa�nji. |
Title: Message
