Me�u omladinom u Srbiji sve popularnija nacionalna udru�enja
Sve za Srpstvo, Srpstvo ni za �ta
Na� cilj je visoka Srbija koja �e svojom duhovnom visinom biti kadra da ujedini sve Srbe, ma gde se nalazili. U borbi za taj cilj nama su dozvoljena samo bogom blagoslovena sredstva ljubavi, pravde i �istote. Ispovedamo beskompromisni antikomunizam i prepoznajemo komunisti�ku ve�tinu pretvaranja u nove ideolo�ke strana�ke maske. Ne odstupamo od duhovne vertikale srpske istorije: Bog, kralj, doma�in i verujemo u neprolaznu vrednost doma�inskog pogleda na svet
pi�e:
Nenad M. Stevanovi�
Talas nacionalizma kru�i Srbijom, svakodnevno
sa malog ekrana Radio-televizije Srbije podse�aju, upozoravaju i opominju
radikalni borci za, kako ka�u, evropsku i otvorenu Srbiju. Na njihov u�as,
Beograd, je svakodnevno izlepljen plakatima sa likom Radovana Karad�i�a, u Knez
Mihailovoj k'o alva idu majice sa slikama dvojice najtra�enijih Srba, dok
nijedan sporstki derbi ne pro�e bez skandiranja Ratku Mladi�u.
�okirani
"�uvari"
�uvari lika i dela Karle del Ponte,
kako je jednom predstavnike nevladinih organizacija u Srbiji nazvao predsednik
SRJ Vojislav Ko�tunica, �okirani su serijom tribina na Beogradskom univerzitetu,
gde predstavnici nacionalnih omladinskih udru�enja pred dupke punim amfiteatrima
dr�e besede o srpskoj svakodnevici. I zvani�nici Srpske vlade ose�aju se
neprijatno u ovakvom okru�enju. Potpredsednik Srpske vlade dr �arko Kora�
osu�uje i Crkvu i "radilanu desnicu" da vuku Srbiju unazad.
"Organizacije kao
�to su 'Obraz' i sli�ni takozvani ota�astveni pokreti, �ire �ovinizam i podsti�u
me�unacionalnu netrpeljivost. To nije ono za �ta su se izborili gra�ani Srbije
5. oktobra", smatra Kora�.
Otkada je na Filolo�kom fakultetu odr�an Sabor
pravoslavno-nacionalne omladine, u javnosti nisu prestale polemike oko tog, za
mnoge spornog, okupljanja, odr�anog uz blagoslov i prisustvo dekana fakulteta.
Su�tina te polemike, koja se vodi na stranicama beogradskih nedeljnika i u
hodnicima Filolo�kog fakulteta, jeste odgovor na pitanje koje lice treba da ima
mladost Srbije: pravoslavno utvr�eno u veri i ponosno na pro�lost, ili
neoptere�eno istorijom, otvoreno prema svim tendencijama sa Zapada.
Sve za
Srpstvo
Iza prvog koncepta zasad stoje udru�enja mladih
"Obraz","Dveri" i "Sveti Justin Filosof", koja okupljaju mahom studente
Filolo�kog i Filozofskog fakulteta. Zgrade ovih fakuleta i�arane su grafitima
koji su moto ovih udru�enja - "Sve za Srpstvo, Srpstvo ni za �ta".
"Na� cilj
je visoka Srbija koja �e svojom duhovnom visinom biti kadra da ujedini sve Srbe,
ma gde se nalazili. U borbi za taj cilj nama su dozvoljena samo bogom
blagoslovena sredstva ljubavi, pravde i �istote. Ispovedamo beskompromisni
antikomunizam i prepoznajemo komunisti�ku ve�tinu pretvaranja u nove ideolo�ke
strana�ke maske. Ne odstupamo od duhovne vertikale srpske istorije: Bog, kralj,
doma�in i verujemo u neprolaznu vrednost doma�inskog pogleda na svet. Ne mrzimo
druge narode, nego volimo svoj. Ne mrzimo druge vere, nego volimo svoju. Ne
preziremo tu�e nego negujemo svoje. Sve �to je plemenito kod drugih, svojina je
nas hri��ana, govorio je sveti mu�enik Justin Filosof jo� u 2. veku. Ne uzdamo
se u svoje misli i mi�ice, nego u Boga �ivoga i istinitoga, Boga pravde, kome
peva na�a himna", ka�e Miladin Kova�evi� iz Udru�enja "Dveri", koje je glavni
organizator popularnih tribina na beogradskim fakultetima.
On obja�njava da
su "Dveri" po�ele kao �asopis.
"Prvi broj se heftao u podrumu Filolo�kog
fakulteta i sve dok nije stigla zabrana za finansiranje 'Dveri' od uprave
Filolo�kog fakulteta, 'Dveri' su tamo izlazile i zaista je bilo fer i jedino
po�teno da se tamo odr�i sabor. S druge strane, postoji ugovor sa dekanom
Filolo�kog fakulteta o odr�avanju tribina i promotivnih skupova Srpskog sabora
'Dveri'. Dakle, svaki drugi �etvrtak rezervisan je za Srpski sabor 'Dveri' i
Dru�tvo prijatelja manastira '�ur�evi stupovi'. �asopis finansiraju dobri ljudi,
manastir, uglavnom crkva, crkveni ljudi. Niko od nas ne ispravlja 'krive drine'
i niko od nas ne ka�e - svi morate da �ivite pravoslavno - ali mo�e da se �uje i
na� glas. Tacno je da se ja ose�am kao manjina i kao manjina imam svoja prava.
Smatrao bih autonomiju Univerziteta ugro�enom da moje pravo da tamo stojim i
govorim i pevam nije bilo ispo�tovano."
Na primedbe dela javnosti da su
netrpeljivi prema drugim nacijama i istorijski retrogradni, Kova�evi� smireno
odgovara:
"�esto nam se kaleme slede�e etikete: da zagovaramo povratak u
pro�lost, da smo mi ne�to retrogradno i nazadno, ne�to sa �ime ne mo�emo u
savremeni svet. Mi samo skupljamo iskustva iz vremena u kome je srpski narod
maksimalno koristio svoje talente, ali mi u stvari zagovaramo 'povratak u
budu�nost', jer pro�lost kojoj mi te�imo, dakle pro�lost sa sa�uvanom srpskom
duhovnom su�tinom, a formom prilago�enom na�em vremenu, jeste pro�lost koja
treba da bude na�a budu�nost."
Bez
verske isklju�ivosti
Odbacuju�i primedbe o njihovoj verskoj
isklju�ivosti, Kova�evi� obja�njava da je Srbija "pod lancima gra�anskog
fundamentalizma".
"Nacionalizam nije nikakva mr�nja prema bilo kome drugom.
To je samo ljubav prema svome narodu, i to je ono najkra�e. Nacionalizam je
rodoljublje i pravoslavlje je pravo�ivlje. Nacionalizmom protiv gra�anskog
fundamentalizma, ali svetosavskim nacionalizmom protiv gra�anskog
fundamentalizma, i to kada ka�emo, mislimo gra�anski u smislu ideologije.
Podmetati nama da smo ekstremisti, da smo fundamentalisti - to je stvarno bez
ikakve osnove. Zar je ekstremista �ovek koji ispoveda da je pravoslavac, da
jednostavno voli svoj narod? 'Nacionalizam' je re� koja se toliko izlizala u
proteklih deset godina, i kada neko ka�e da je nacionalista, ljudi ka�u 'ma,
be�i, ti nisi iz ove pri�e'. Pogre�no se interpretira ta re�. Mi �emo se
potruditi da objedinimo mlade ljude, pre svega omladinu, intelektualni deo
na�ega naroda oko ovog na�eg zajedni�kog cilja - a to je da se hri��ansko,
pravoslavno ime, i nacionalno ime (ali ne pseudonacionalno) posvedo�imo i da
na�i intelektualci ne budu model srpskog intelektualca koji imamo danas. Zna�i,
da to bude �ovek utvr�en u veri i u tradiciji, �ovek utvr�en u iskonskim
vrednostima svoga naroda. Pa zar je to toliko �udno �to mi to �elimo? To je
jednostavno deo nas", zaklju�uje Kova�evi�.
�avke, kerami�ari
Mada im
kriti�ari �esto zameraju da devojke i �ene stavljaju u podre�eni, srednjovekovni
polo�aj, u ovim udru�enjima brojne su i predstavnice lep�eg pola.
"Primetili
ste na poslednjoj tribini jednu devojku koja stalno tr�i i stalno nekoga
najavljuje, i to je bilo i simboli�no, ali i prakti�no. �ena jeste sen, ali je i
stub", ka�e Maja Todorovi� aktivistkinja Udru�enja "Dveri". "Ja bih bila
najnesre�nija �ena na svetu ako bi se mnome o�enio mu�karac kome bih bila
maramica u d�epu. Ja delim srpske mu�karce u vi�e kategorija. Postoji tip �avke
- to je onaj koji se kiti tu�im perjem, to je onaj kome �ena bira �arape, re�a
prsluk i ko�ulju, sla�e boje, a pri tome mu napi�e govor koji on memori�e, ili
ne memori�e, i, u zavisnosti od toga, muca ili ne muca. Postoje kerami�ari
kojima je �ena lepa, fina, sre�ena, utegnuta, izdepilirana, kako god i za koliko
god novca, koja samo treba da stoji i da se sme�ka. Ja ne bih pristala da budem
ni jedno ni drugo i bila bih nesre�na da moram da se opredelim za jedan od ta
dva tipa �ene."
Sa druge strane, jedan od najve�ih kriti�ara ovih nacionalnih
organizacija, profesor sa Filolo�kog fakulteta u Beogradu Ljubi�a Raji� ka�e da
su ovakve tendencije - o�ekivane.
"Univerzitet u Beogradu je takav kakav je.
On nije danas ne�to druga�iji, nakon ovih promena, kao �to je bio pre pet,
petnaest ili dvadeset godina. Verovatno je jedna tre�ina ljudi na Univerzitetu
na ovaj ili onaj na�in podr�avala prethodni re�im. Oni su nastali unutar njega,
unutar njega su dobili pozicije. Otprilike se mo�da jedna tre�ina ne sla�e, ali
ne�e u�initi ni�ta, i mo�da jedna tre�ina �eli ne�to da se u�ini. Na takvom
Univerzitetu sasvim je prirodno da �e ona tre�ina koja ne �eli ni�ta, ili ona
tre�ina koja je na strani biv�eg re�ima, ili je vrlo nacionalisti�ki
raspolo�ena, podr�ati ovakvu jednu stvar, makar pre�utno; ne�e se buniti protiv
toga. Dakle, ja ne mislim da je to ne�to posebno, ali posebna je stvar u tome
�to niko na fakultetu nije reagovao, �to na nastavno-nau�nom ve�u nije
reagovano, �to na savetu fakulteta nije reagovano, �to ve�ina ljudi ka�e 'ma
ajde pusti, nije to bitno'."
Autenti�ni nacionalisti
Po njegovim re�ima, u
pitanju u Srbiji su sada na sceni autenti�ni nacionalisti.
"Sada dobijamo
onaj pravi srpski nacionalizam, ili prave srpske desni�arske ili veoma
desni�arske stranke, jer je prethodni re�im verovao u jednu jedinu sveticu - u
'svetu kintu'. Jedanput je jedan kriti�ar prethodnog re�ima napisao: 'U izboru
izme�u ideologije i vlasti, Milo�evi� uvek bira vlast. Prosto, zato �to ta vlast
daje novac.' Kada je taj re�im, koji je pre svega zainteresovan za gotovinu,
oti�ao, otvoren je prostor da na scenu iza�u ljudi koji su stvarno
nacionalisti�ki raspolo�eni, koji su stvarno desni�arski raspolo�eni, �to
naravno ne zna�i da su njima odvratne pare i ekonomske pogodnosti koje uz to
idu. Mi �emo dobiti sada na Univerzitetu jedan takav talas. Poku�aj da se ta
faza presko�i, otprilike je kao poku�aj da se presko�i pubertet. Te�ko da mo�e",
zaklju�uje profesor Raji�.
Neutralni analiti�ari tvrde da je nacionalna
renesansa me�u mladim Srbima prirodna reakcija na vreme i prostor u kome Srbi u
Srbiji �ive. Umesto demokratije, solidarnosti i blagostanja, sa zapada su im
stigli ratovi, sankcije, bombardovanja, Ha�ki tribunal, zbog �ega je okretanje
korenima i veri jo� br�e i dublje.
Za
Srbstvo sa "Obrazom"
Ota�astveni pokret "Obraz" je politi�ka
organizacija, ali ne i partija, stoji u Proglasu ove organizacije, koji se deli
po beogradskim fakultetima.
"Da bismo se predstavili kako onima koji ve�
znaju pone�to o nama, tako i onima koji su nedavno prvi put �uli za nas,
potrebno je da damo odgovor na tri pitanja, to jest da objasnimo tri odrednice
kojima sebe identifikujemo: za�to politi�ka organizacija, za�to pokret i za�to
'Obraz'?
Mi smo politi�ka organizacija a ne partija, jer ne verujemo u
pluralizam interesa u srpskom narodu ve� u njegovu sabornost, u jedinstven
sistem vrednosti i u jednu zajedni�ku sudbinu za sve Srbe. Politi�ka smo
organizacija, jer politi�ki razmi�ljamo i javno istupamo, jer smatramo i
verujemo da se jedino zajedni�kim, nacionalnim naporom mogu trajno prevazi�i svi
problemi i neda�e koji su nas kao narod sna�li. Politi�ki smo i zato �to ne
postojimo sami za sebe i radi sebe, ve� pru�amo i primamo ruku svih
prijateljskih, dobronamernih i iznad svega nacionalno-patriotskih politi�kih
snaga u �itavom Srpstvu, koje deluju javno i na op�tu srpsku dobrobit."
http://www.patriotmagazin.com/media/012.htm
antr.gif
Description: GIF image
