Ugro�en opstanak Vojske
Kasarnama preti isklju�enje vode i struje, prekidaju se isporuke hrane. Plate za 110 posto ispod zakonskog minimuma. Mnogi vojnici �ive od dopunskog rada
Nedavno ste izjavili da bi vojni bud�et za ovu godinu trebalo pove�ati za
14 milijardi. Molimo Vas da za na�e �itaoce to detaljnije obrazlo�ite?
-
U procesu izrade Predloga godi�njeg plana rashoda i prihoda Vojske za 2002.
godinu, utvr�ene su minimalne potrebe u iznosu od 140 milijardi dinara (bez
plata i naknada), a SMO je prema Saveznoj vladi ukupne potrebe odbrane (SMO i
VJ), iskazao u iznosu od 57,7 milijardi dinara.
Ilustracije radi, nave��u da je zbog nemogu�nosti nabavke lo� ulja, ote�ana sterilizacija operacionih blokova. Sve su �e��e pretnje potpunog prekida saradnje sa VJ, uklju�uju�i i pretnje prekida isporuke elektri�ne energije, vode i sl. Uskra�uje se, ili se preti, prekidom isporuka artikala za ishranu. Na udaru je ishrana vojnika i studenata, zbog smanjenja isporuka osnovnih �ivotnih namirnica: mesa, mleka, mesnih i mle�nih prera�evina i dr. zbog toga su veoma �este izmene u na�im jelovnicima, uz opasnost od naru�avanja propisanih standarda ishrane.
|
�Dobre usluge" U izve�taju MKG napadnuti ste Vi i Patrijar Pavle, uz isticanje
�injenice da Srpska pravoslavna crkva i Vojska Jugoslavije u�ivaju najve�e
poverenje u narodu. Molim Vas za komentar? |
||||
Mi smo u cilju dalje racionalizacije i �tednje, izvr�ili restrikcije i smanjenje obima zadataka, gde god je bilo mogu�e. Na taj na�in su predvi�ene u�tede u iznosu od oko 700 miliona dinara, pa bi se za toliko moglo umanjiti tra�eno pove�anje bud�eta.
Ukoliko se ne bi odobrila dodatna nova�na sredstva, dovele bi se u pitanje svakodnevne elementarne potrebe �ivota i rada pripadnika VJ i njihova obuka, onemogu�ilo bi se zaustavljanje dalje pada standarda VJ i SMO, ugrozilo bi se osnovno odr�avanje sredstava NOVO, usporile bi se planirane organizacione promene, neizbe�no bi porasli dugovi VJ prema dobavlja�ima i ugrozilo bi se dalje funkcionisanje, pa i opstanak Vojske.
Da li je finansijsko stanje u Vojsci zaista kriti�no ili ste �eleli da
skrenete pa�nju javnosti na lo�e materijalno s tanje?
- Nije ovde re� ni
o kakvoj taktici, jo� manje o dramatizovanju situacije. Za tim nema ni potrebe,
jer ona je sama po sebi takva. Mi smo se na lo�e materijalno stanje poodavno
navikli i raznim dovijanjima, namicanjima, �tednjom i preusmeravanjem sredstava
i mnogim drugim merama, nekako pre�ivljavali. Sada, kada sve te mere vi�e ne
mogu da daju rezultate. primorani smo d a javnosti saop�timo neprijatnu
istinu.
Zbog �ega ste tek sada odlu�ili da tra�ite dodatni novac, a ne prilikom
usvajanja bud�eta savezne dr�ave?
- Novac je, kao �to sam rekao tra�en, i
to u iznosu od 140 milijardi, ali je Ministarstvo odbrane Saveznoj vladi
prosledilo predlog bud�eta od 57,7 milijardi, dakle manje od polovine potrebnog,
da bi, na kraju, Vojska dobila 32,5 milijardi.
General�tab VJ je blagovremeno obavestio najvi�e dr�avne organe o problemima finansiranja. Na sednici VSO 24. marta 2002. godine, pokrenuta je inicijativa za ubrzano finansiranje od 2 milijarde dinara za isplatu dospelih obaveza koje kasne �est meseci. Dana 1. aprila 2002. godine, Saveznom ministru za odbranu - Upravi za finansije, dostavljena je Tromese�na analiza realizacije plana rashoda i tada je iskazana potreba za dodatnih 14 milijardi dinara. Prema tome, ne stoje tvrdnje da se prvo preko medija obra�amo za dodatna sredstva.
Na�in finansiranja Vojske, strogo 1/12 bud�eta na mese�nom nivou, ne uva�ava realne potrebe Vojske �ije obaveze i zadaci ne nastaju linearno ve� cikli�no (prestanak slu�be - isplata otpremnine, obla�enje regruta i druge obaveze koje se ne realizuju s a 1/12 mese�no).
Nije udovoljen ni zahtev General�taba VJ, za izuzetnim prioritetnim isplatama kada su u pitanju ve�i snabdeva�i Vojske, kod kojih mo�e do�i do prekida u kontinuitetu snabdevanja, �to bi bitno ugrozilo borbenu gotovost.
Savezna vlada striktno insistira na isplati obaveza po dospe�u, bez izuzetka pozivaju�i se na propise, a sa druge strane se ne pridr�ava zakonske odredbe o donjoj granici za uskla�ivanje plata pripadnika Vojske. Po�etkom godine plate su bile 110% ispod zakonom predvi�enog minimuma, �to je dovelo do bitnog pada �ivotnog standarda pripadnika VJ i SMO i do ubrzanog odliva mla�eg i visokostru�nog kadra.
|
Nisam prepreka demokratiji O�igledno je da me�u �lanovima Me�unarodne krizne grupe (MKG) imate
o�tre kriti�are kojima je naro�ito stalno da ne budete na du�nosti koju
sada vr�ite? |
||||
Kolike su plate u VJ?
- Profesionalni pripadnici VJ u 2001. godini
su imali veliki realni pad primanja, zbog �ega im je kupovna mo� bila manja za
24% u odnosu na 2000. godinu. Plata oficira jedva pokriva potro�a�ku korpu, dok
je prose�na plata podoficira, civilnih lica i vojnika po ugovoru manja od
vrednosti prose�ne potro�a�ke korpe namenjene za ishranu �etvoro�lane porodice,
koja ej za mart ove godine iznosila 10.898 dinara.
Prose�na plata oficira (plata po �inu, polo�aju, vojni dodatak i minuli rad) iznosi 14.694 dinara, a podoficira 9.277 dinara. Plata vodnika iznosi 7.500 dinara, kapetana 12.850 dinara, dok je plata najvi�eg oficirskog �ina - pukovnika 17.190 dinara. U iznetim podacima uklju�eno je i pove�anje plata od 5% od 1. aprila ove godine.
Oko 70% profesionalnih pripadnika VJ �ivi samo od jedne plate, a izdr�ava u proseku �etvoro�lanu porodicu. Kada se tome doda da je na kraju pro�le godine sa nere�enim stambenim pitanjem bilo 38.860 lica, od �ega bez ikakvog stana 17.951 lice, onda je jasno zbog �ega je veliki broj pripadnika VJ prinu�en da se bavi dopunskim radom. Naravno da se to negativno odra�ava na borbenu gotovost i mogu�nost adekvatnog anga�ovanja na radnom mestu.
Za�to se priklju�enje na�e zemlje programu Partnerstvo za mir ne realizuje
br�e? u �emu je problem?
- Na� stav oko priklju�enja SR Jugoslavije
programu �Partnerstvo za mir" je na�oj javnosti poznat. Mi smo me�u prvima
izvr�ili analizu i sagledali vojne aspekte pristupanja SR Jugoslavije ovom
Programu.
Priklju�ivanje programu �Partnerstvo za mir" je uslovljeno faktorima koji nisu u Vojsci Jugoslavije i, pre svega, finansijskim sredstvima. Za ovu namenu je potrebno izna�i nove izvore finansiranja, a radi se o nemalim sredstvima, jer su nam i postoje�a sredstva nedovoljna.
Zbog toga ozbiljno ra�unamo i na pomo� budu�ih partnera, po�ev od bespovratne
ekonomske pomo�i, preko povoljnih kredita, do ustupanja sredstava ratne tehnike
bez naknade. Prema na�im prora�unima za modernizaciju na�e Vojske i br�e
pridru�ivanje Programu potrebna su ukupna sredstva od oko dve milijarde
dolara.
Da zaklju�im, u vezi s obzirom pristupanja programu Partnerstvu za
mir, tvrdim da su najve�i problem finansijska sredstva.
Postoji li sukob izme�u vojne i civilne slu�be bezbednosti?
-
Pozitivnim zakonskim propisima precizno je regulisan delokrug obave�tajnih i
slu�bi bezbednosti, i vojnih i civilnih. Te slu�be u svom radu to dosledno
primenjuju. Doga�a se da te slu�be, izvr�avaju�i svoje zadatke, dolaze do
saznanja koja izlaze iz njihovog delokruga i tada ih ustupaju nadle�noj srodnoj
slu�bi. Na tom polju nema nikakvih sukoba. Kada obave�tajna ili slu�ba
bezbednosti Vojske Jugoslavije do�e do saznanja koja su u delokrugu civilnih
slu�bi, ustupa ih njima u dalju nadle�nost zakonom ustanovljenom procedurom.
Isto se doga�a i u obrnutom smeru.
Va�e pitanje verovatno je zasnovano na javnim istupima pojedinaca koji su, radi li�ne promocije, iznosili proizvoljne ocene o navodnom sukobu vojnih i civilnih slu�bi. U krajnjoj liniji, ne mo�e se isklju�iti mogu�nost da postoje slu�ajevi li�ne netrpeljivosti izme�u pripadnika slu�bi, ali se to svakako ne odnosi na slu�be i sistem u celini i svaka generalizacija ovakvih slu�ajeva je neprimerena i kontraproduktivna.
Op�ti problem je �to zakonom jo� nije ustanovljen jedinstven sistem bezbednosti koji bi i formalno objedinio sve slu�be i precizno regulisao njihovu koordinaciju. Me�utim, ovo pitanje je aktuelno i nadle�ni dr�avni organi intenzivno rade na dono�enju odgovaraju�eg zakona. O�ekujem da �e neki po�etni nesporazumi biti prevazi�eni, i da �e ovo pitanje, u dogledno vreme biti povoljno re�eno.
Da li imate finansijskih sredstava u SAD?
- Nemam nov�anih
sredstava ni u Americi ni bilo gde u inostranstvu.
P. Pa�i�
Foto: B. Panteli� http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/I02060901.shtml
spacer.gif
Description: GIF image
black.gif
Description: GIF image
spacer.gif
Description: GIF image
