Feljton: Agenti CIA protiv Jugoslavije (3)
Delovanje iznutra
Za rad vojnog izaslanstva i armijskog obave�tajnog centra u Beogradu, u vreme pukovnika D�ona Klingelhofera, naj�e��e je primenjivan javni metod prikupljanja podataka kroz putovanja po zemlji
pi�e:
Marko Lopu�ina
Tokom 1976. DIA je planirala 48 obave�tajnih
putovanja u trajanju od 129 dana. I to naj�e��e po Hrvatskoj i Sloveniji, zatim
po Srbiji, BiH i Crnoj Gori, pa Makedoniji, Vojvodini, Kosovu i Istri.
- CIA
i druge obave�tajne slu�be delovale su protiv SFRJ i iznutra, ali i spolja,
naro�ito iz Austrije, Italije, SR Nema�ke i Gr�ke. Na na�em prostoru posebnu
pa�nju, svakako, zaslu�uje obave�tajna delatnost koja je sprovo�ena preko
diplomatsko-konzularnih predstavnika - tvrdi Du�an Vili�. - Prvi njihov �pijun
bila je Elizabet Milutin, koja je 1946. uhap�ena u Splitu zbog poku�aja
vrbovanja i osu�ena na dvadeset godina robije. A ve� 1986. godine Predsedni�tvo
SFRJ i vojni vrh krenuli su sa ocenom da se u Sloveniji vodi specijalni rat, te
da CIA �eli da iskoristi slovena�ku omladinu i razbije Jugoslaviju.
�ovek
koji zna mnogo o najpoznatijoj svetskoj obave�tajnoj slu�bi CIA u Jugoslaviji
jeste dr Petar Kne�evi�, vojno-politi�ki komentator i biv�i na�elnik analiti�kog
odeljenja u General�tabu JNA i Upravi bezbednosti SSNO. U svim analizama dr
Kne�evi� se susretao sa primerima delovanja Centralne informativne agencije u
svetu, dok je kao analiti�ar KOS-a (Kontraobave�tajne slu�be JNA) pratio i njenu
aktivnost na Balkanu.
U Be�u, dok je sredinom ovog veka, a i kasnije, sve do
osamdesetih bio centar CIA za kontrolu Balkana, glavni agenti su bili Vilijam
Alen, Frederik Alner, Rudolf Oto Altogen, Artur Bardos, Majkl Barjanski, D�on
Berg, �ester Hauard Bovman, D�on Bahler, Ri�ard Bul, Veton Bradi� Bajers, dr
Aleksander �odakovski, Ernest Kolton, Benjamin Ka�ing, Lorens Dal�er, Suzan
Darling, D�ejms Dej, Pir de Silva, Patrik D�on Dajmer, Alen Vel� Dals, Viljam
Herbert Ekstejn, Halvor Ekern, Robert Herman Feldman, Bert Sigi Felden, �arls
Gale, Mek Gregor Grej, Haris Karl Grin, Kriford Gros, Peter Hejman, Herta Veger
Hes, Filip Heler, �erald Helman, Martin Herc, Vilo Hofman, Matild Holomani, Hanc
Holzapfel, Edvin Hauard, D�ord� Marvin Hamfri, Ro�i D�ozef Jakino, dr Teodor
Ralf Jans, dr Edvin D�on Kretcman i Viliam Mohraman Voizner. Nekolicina njih
posle slu�be u glavnom gradu Austrije prelazili su na rad i u glavni grad
Jugoslavije. I pre nego �to bi do�li u Beograd, svi ovi ameri�ki agenti bili su
uredno zavedeni u dosijeima SDB-a SFRJ.
�pijunska
lista
Ameri�ki �pijuni u Trstu bili su D�on Lorens Barnard, Ralf
Helal Kade, Peter di Domeniko, Stejsi Hals i Kristi Volter, dok su u Istanbulu
radili D�on Bekvid, Daniel Herbert Brevster, Edvard Broun, Dejvid Koh, Pol Foli,
Pat Hari Hart Frenk, Rod�er Gojran, �er�il Halton, Elis D�ons, Donald Ston
Mekdonald, D�ozef Mekmanus, D�on Meriam, dr Ernest Ramsur, Ralf Redford, Graham
Rener, Frenk Ratenberg, profesor Donald Vebster, Artur Vali, Gosen Zogbi i
Dejvid Cimerman.
- Prvi ameri�ki agenti koje smo mi pratili u Jugoslaviji
bili su Erik Pridonov, oficir, �lan ameri�ke misije, antikomunista po ube�enju,
i neki na�i emigranti D�ord� Mosovi� i Nikola Dragni�. Elizabetu Milutin, la�nu
predstavnicu Unre, uhapsili smo u Splitu i osudili na dvadeset godina zbog
�pijuna�e. Dosta na�ih emigranata, posebno Hrvata, radilo je u Americi za CIA i
DIA. Mnoge na�e diplomate u Americi, njih tridesetak, CIA je poku�ala da vrbuje.
Sve njih, i emigrante i diplomate, mi smo imali pod kontrolom - ispri�ao mi je
jednom prilikom Nikola Bani�evi�, iskusni beogradski kontraobave�tajac.
Me�u
�pijunima bio je i jedan njegov kolega, tajni policajac Slovenije iz Slu�be
dr�avne bezbednosti. Egon Konradi je u Ministarstvo unutra�njih poslova
Slovenije u�ao 1956. O�enio se tada jednom Bosankom. Po�etkom �ezdesetih postao
je na�elnik slovena�ke Udbe, a 1968. i ministar policije. Odatle je nakratko bio
u SDB-u Jugoslavije, vodio je sektor Zapad u Kontraobave�tajnom odeljenju, da bi
po povratku u Ljubljanu postao direktor slovena�kog "Kompasa". To mu je ujedno i
bilo pokri�e za obave�tajni rad za SDB Jugoslavije, ali i za CIA i Mosad, kako
su utvrdili operativci KOS-a JNA.
Tajna
operacija "Reket"
Veliki poznavalac CIA i DIA bio je i Ratko
Sikimi�, na�elnik Odeljenja za Zapad u jugoslovenskoj tajnoj policiji. Sikimi�
je jedno vreme vodio i Kontraobave�tajno odeljenje za za�titu saveznih organa -
Predsedni�tva SFRJ, Predsedni�tva CK SKJ, SIV-a i SSIP-a.
Ratko Sikimi� je
bio retko dobar kontraobave�tajac, strpljiv, analiti�an, uporan i oprezan
policajac. Sredinom osamdesetih je postavljen za na�elnika Druge uprave za
kontraobeve�tajne poslove prema Zapadu, ta�nije prema CIA, DIA i NSA. To je
donekle i bilo logi�no, jer je CIA svoja najja�a upori�ta sedamdesetih i
osamdesetih godina imala ba� u Sloveniji, potom u Hrvatskoj, a najslabija u
samoj Srbiji.
- Sikimi� je, na primer, otkrio da se na� konzul Slobodan
Tasevski u Zairu previ�e sprijateljio sa ameri�kim konzulom D�ord�om Smitom.
Po�to je Tasevski bio diplomatski obave�tajac SID-a, ljudi iz SSIP-a govorili su
da "to nije ni�ta opasno". Me�utim, iskusni Ratko Sikimi� je rekao da je to
klasi�an sintom vrbovanja i da treba povesti istragu protiv konzula Slobodana
Tasevskog. Tako je u SDB-u SSUP-a za�eta kontraobave�tajna akcija "Reket", koja
je zavr�ena vrlo brzo i vrlo uspe�no - se�a se Bo�a Spasi�, biv�i inspektor
jugoslovenske tajne policije.
Slobodan Tasevski je bio makedonski kadar u
SDB-u SSUP-a Jugoslavije, odakle je po�etkom osamdesetih preba�en u SSIP za
diplomatskog (kontra) obave�tajca. Pre toga je zajedno sa Bo�om Spasi�em,
Abdulahom Prapa�ticom, Selimom Seferajom i jo� �ezdesetak inspektora Slu�be
dr�avne bezbednosti zavr�io kurs i obuku za rad protiv jugoslovenske politi�ke
emigracije i protiv CIA, DIA i NSA. Taj kurs je vodio �uro Rebi�, na�elnik u
jugoslovenskoj tajnoj policiji, a predavanja su polaznicima dr�ali iskusni
kontraobave�tajci. Kada je Slobodan Tasevski zavr�io obuku za diplomatskog
(kontra) obave�tajca, radio je neko vreme u Beogradu kao konzul da bi stekao
minimalno iskustvo u spoljno-politi�kim poslovima. Posle toga imenovan je za
konzula u Kin�asi, sa zadatkom da kao (kontra) obave�tajac pokriva Zair i
Zambiju. Njegov posao je bio da kontraobave�tajno �titi velike jugoslovenske
firme koje su izvodile gigantske radove u ovim afri�kim zemljama. I da
istovremeno prikuplja poverljive privredne informacije o aktivnostima stranih
kompanija u Zairu i Zimbabveu.
Pritisnut saznanjima da je zaista radio za
agenta CIA D�ord�a Smita, koji je bio pokriven zvanjem konzula, Slobodan
Tasevski je priznao da je radio "normalno", i "sara�ivali smo u razmeni
informacija".
(Nastavi�e se) http://www.patriotmagazin.com/media/013.htm
