Title: Message
 
http://www.danas.co.yu/

DANAS
subota-nedelja 29-30. jun  2002

Naslovna strana:

                            Moze li DOS u Saveznoj skupstini da pokrene
                            inicijativu za utvrdjivanje odgovornosti
                            predsednika SRJ

                            Afera Pavkovic rusi Kostunicu?

                               
Beograd - Moze li DOS u Saveznoj skupstini da pokrene inicijativu za
                            utvrdjivanje odgovornosti predsednika SRJ? Predsednistvo DOS ce,
                            "ceneci vaznost institucija", od svojih poslanika u Saveznoj skupstini i
                            predstavnika u Saveznoj vladi traziti da se kroz nadlezne skupstinske
                            odbore utvrdi istina o navodnoj umesanosti Kabineta predsednika SRJ
                            u planiranju "nelegalnih vojnih akcija uperenih protiv Vlade Srbije".
                                Preksinoc na sednici u Novom Sadu Presednistvo DOS je zatrazilo i
                            da se utvrde cinjenice u vezi sa navodima Nebojse Pavkovica,
                            smenjenog nacelnika Generalstaba VJ, "o zloupotrebi Uprave za
                            bezbednost VJ od strane clanova Kabineta predsednika SRJ i njihovom
                            neovlascenom prisustvu sednicama Generalstaba i vodjenju kadrovske
                            politike u VJ".
                                Zoran Zivkovic, savezni ministar unutrasnjih poslova, za Danas kaze
                            da Skupstina treba da se pozabavi navodima iz pisma koje je Pavkovic
                            uputio parlamentu i da dodje do cinjenica "o celoj stvari".
                                - U odnosu na to do kakvih cinjenica dodju Odbor za bezbednost ili
                            Anketni odbor, zavisice i dalji koraci Skupstine. Sto se odgovornosti
                            Kostunice tice, prvo treba da utvrdimo cinjenice, posto je to bolje i za
                            Skupstinu i za javnost uopste, a onda postoji vise varijanti sta moze da
                            se radi - rekao je Zivkovic i dodao da je znao za price o navodnom
                            upadu u Biro za komunikacije Vlade Srbije, "ali nezvanicno".

...................
Kostunica: Nikada nisam naredio upad

                               Beograd - Predsednik SRJ Vojislav Kostunica uputio je
                             premijeru Srbije Zoranu Djindjicu i potpredsednicima Vlade
                             Srbije Dusanu Mihajlovicu, Nebojsi Covicu i Miodragu Isakovu.
                             "Nikada nisam naredio upad u Biro za komunikacije Vlade
                             Republike Srbije niti u bilo koju drugu Vladinu ustanovu", kaze,
                             pored ostalog, Kostunica u pismu.
                               Postovani,
                               Nikada nisam naredio upad u Biro za komunikacije Vlade
                             Republike Srbije niti u bilo koju drugu Vladinu ustanovu.
                             Medjutim, kada vec otvaramo pricu o dogadjajima iz juna prosle
                             godine, a valjalo bi je, mozda, vratiti na kraj marta i pocetak aprila,
                             kada su pocele zakulisne i protivzakonite radnje sa dopisivanjem
                             teksta na poledjini dokumenta koji smo potpisali predsednik
                             Srbije Milan Milutinovic, predsednik Vlade Srbije Zoran Djindjic
                             i ja, podsetio bih vas na informacije koje su u to vreme iznenadno
                             pocele da cure u Nedeljni telegraf, ne samo sa sastanaka DOS,
                             nego i sa sastanaka najviseg drzavnog rukovodstva.
                               Podsetio bih vas i da su se u junu pojavili, u tom nedeljniku, a i
                             nakratko na sajtu B-92, navodni stenogrami mojih telefonskih
                             razgovora sa Zoranom Djindjicem. Kazem, "navodni", zato sto su
                             bili obradjivani i doradjivani. Razgovori su inace vodjeni sa
                             sluzbenog telefona predsednika SRJ i sluzbenog telefona
                             republickog premijera. Sve je kulminiralo objavljivanjem, u
                             specijalnom izdanju Nedeljnog telegrafa, fotografija snimnjenih
                             prilikom odvodjenja Slobodana Milosevica u Hag. Te fotografije
                             nije mogao da snimi nikakav slucajni prolaznik, pogotovo ako se
                             ima na umu kakav je objekat u pitanju. Isto je tako izvesno da
                             fotografije raznih politickih i vojnih funkcionera u Surcinu nisu
                             snimane slucajno, a i one su se izdasno pojavljivale u pomenutom
                             listu.
                               Prisluskivanja, koje je samo po sebi bizarno, svakako je bilo.
                             Pojavila se informacija o tome da je u jednu zgradu u centru grada,
                             na kojoj nije bilo nikakve sluzbene table koja bi ukazivala na neki
                             biro ili agenciju Vlade Republike Srbije, dopremljena oprema
                             nedvosmislene prirode. Preciznije, radilo se o izvlacenju
                             cetvorozilnih racunarskih kablova i povezivanju sa TK Centrom
                             PTT-a tipa Alkatel. Veza koja se na taj nacin dobija u telefonskom
                             saobracaju omogucuje da se aktiviranjem konferencijskog
                             sistema ukljuce tri ucesnika, pri cemu dva ucesnika nemaju
                             nikakvih saznanja, pa ni indicija, da je ukljucen i treci. U toku
                             izvlacenja kablova sve sahtove su obezbedjivali pripadnici MUP. Od
                             VJ je zatrazeno, sasvim regularno, da proveri o cemu je rec.
                               Proverom je utvrdjeno da se u zgradi nalaze kancelarije
                             Ministarstva energetike i rudarstva Srbije. Nikakav dalji korak
                             nije preduzet, zato sto je atmosfera u zemlji bila suvise napeta i
                             postojala je realna opasnost da se obelodanjivanjem tih podataka
                             doprinese daljoj destabilizaciji, a zvanicni protest Vladi nije
                             vredelo ulagati. Moram da istaknem da su i kasnije, na nezakonit
                             nacin, u stampu curili podaci sa sednica Predsednistva DOS i, sto
                             je mnogo vaznije, i za drzavu neuporedivo opasnije, sa sastanaka
                             najviseg drzavnog vrha. Najnoviji takav primer je objavljivanje
                             sadrzaja, opet tendenciozno promenjenog razgovora koji sam u
                             cetiri oka, u svom kabinetu, vodio sa Visokim predstavnikom EU
                             za spoljnu i bezbednosnu politiku.
                               Anketni odbor ce svakako imati cime da se pozabavi.
                               V. Kostunica
....................
Hronika:

http://www.danas.co.yu/20020629/hronika1.htm

 Po recima Zorana Zivkovica,
predsednik SRJ "ne postuje zakonsku
odredbu da je Savezno ministarstvo
unutrasnjih poslova nadlezno za
bezbednost predsednika, a to znaci za
njegovu kontraobavestajnu i
kontradiverzionu zastitu".
    Na pitanje ko cuva Kostunicu,
Zivkovic kaze da su uz njega uvek
"jedan ili dva momka iz mog
Ministarstva", ali da su oni "cisto
fizicka pratnja".
    - Do januara prosle godine to je
radio DB Radeta Markovica, a od
tada, po mojim saznanjima, vojna
sluzba. Cetiri ili pet puta sam pisao
predsedniku i obavestavao ga o
zakonskom osnovu za potrebom da
se bavimo njegovom zastitom, ali
nikada nisam dobio odgovor -
objasnjava Zivkovic.
    Ustav SRJ je precizan u pogledu
situacija u kojima predsednik
Republike moze biti razresen
duznosti. Mandat predsedniku
prestaje u slucaju razresenja ili ostavke, danom podnosenja ostavke ili razresenja.
    Savezna skupstina moze razresiti predsednika Republike kada Savezni ustavni sud
utvrdi da je povredio Ustav. Postupak razresenja predsednika moze pokrenuti
najmanje polovina saveznih poslanika u oba veca Savezne skupstine. Predsednik
Republike je razresen pred oba veca Savezne skupstine vecinom od dve trecine
saveznih poslanika. Ako Savezna skupstina ne prihvati predlog za razresenje
predsednika, o tome se ne moze ponovo izjasnjavati pre roka od sest meseci.
    Dr Vesna Rakic-Vodinelic, direktor Instituta za uporedno pravo, kaze da u ovom
slucaju moze da se razgovara eventualno o prekoracenju ovlascenja, "ako je tacna
tvrdnja da je vojni kabinet predsednika Republike u nadleznosti Vrhovnog saveta
odbrane".
    - To bi moralo da se utvrdjuje ukoliko bi se islo na postupak opoziva predsednika.
Kostunica je bio ovlascen da smeni nacelnika Generalstaba, ali ne na nacin na koji je
to uradio i ne u postupku koji je uradio. Sta ce stajati u ukazu, videcemo, ali je do
sada morao biti objavljen. Ako se trazi njegov opoziv, mora se tacno reci zbog cega
se trazi i u cemu se sastoj povreda Ustava. Da li u prekoracenju ovlascenja? Ovom
prilikom nije bilo prekoracenja ovlascenja, a postupak razresenja oficira nije
predvidjen Ustavom nego zakonom, tak da bi se moglo reci da je povredio Zakon,
rekla je profesorka Rakic-Vodinelic.
    Po njenim recima, tvrdnja generala Pavkovica da je vojni kabinet preuzeo
nadleznosti VSO, "moglo bi da se tumaci kao povreda Ustava", posto su nadleznosti
VSO uredjene Ustavom.
    - Postupak razresenja uredjen je zakonom, a najvise sto bi se moglo tvrditi je da je
povredio Zakon. Druga mogucnost je da je prekoracio ovlascenja time sto nije
postovao politiku koju je odredio VSO. Obe tacke su dosta slabasne, i tu nemate
nekakvog direktnog krsenja Ustava, posto ce biti veoma tesko da se dokaze da je
njegov vojni kabinet preuzeo ovlascenja VSO. Tesko je odrediti sta znaci da VSO
odredjuje politiku odbrane, jer da li je politika odbrane to sto su oni odbili da smene
Pavkovica, izjavila je Rakic-Vodinelic.
................................
Izbor i nadleznosti predsednika SRJ

                             Predsednik Republike bira se na
                           neposrednim izborima, tajnim glasanjem,
                           na vreme od cetiri godine, a ista osoba
                           moze biti birana za predsednika
                           Republike dva puta. Takodje, predsednik
                           Republike ne moze obavljati druge javne
                           funkcije, a o imunitetu predsednika
                           Republike odlucuje Savezna skupstina.
                             Predsednik SRJ ukazom proglasava
                           savezne zakone, izdaje isprave o
                           potvrdjenim medjunarodnim ugovorima,
                           predlaze Saveznoj skupstini kandidata za
                           predsednika Savezne vlade, predlaze
                           Saveznoj skupstini kandidate za sudije
                           Saveznog ustavnog suda, sudije Saveznog
                           suda, Saveznog drzavnog tuzioca i
                           guvernera Narodne banke Jugoslavije,
                           raspisuje izbore za Saveznu skupstinu,
                           postavlja i opoziva ukazom ambasadore
                           SRJ na osnovu predloga Savezne vlade,
                           daje pomilovanja za krivicna dela
                           propisana saveznim zakonom.

A. Roknic

Reply via email to