SRPSKA OSMATRA�NICA
Kojim oru�jem protiv aktuelnog re�ima?
Milan BO�I�
Evropska banka za obnovu i razvoj, koja u novije vreme postepeno ja�a svoj uticaj na ovom tlu, pove�avaju�i u�e��e Evrope u raznovrsnim finansijskim i privrednim transakcijama, usvojila je na bordu direktora 11. juna strategiju odnosa prema Jugoslaviji.
Po starom dobrom obi�aju, nasle�enom, �ak ne iz Milo�evi�eve, nego iz Brozove epohe, iz strategije je u naslove re�imskih medija ugurana samo jedna, po aktuelne vlasti pozitivna, re�enica koja tvrdi da se "uslovi za investiranje u Jugoslaviji pobolj�avaju".
Ostalih stotinak re�enica su pora�avaju�e za ovda�nje vlasti, a i re�enica gurnuta u naslove je namerno "pobolj�ano", to jest falsifikovano, prevedena. U originalu, naime, stoji da se uslovi "postepeno" pobolj�avaju.
Osetljivost re�ima na ovakve ocene spoljnih faktora, u na�em slu�aju �ak i gazda, sasvim je razumljiva. Na njima po�iva njegov ukupni, po nekima i jedini njegov kredibilitet.
Po�to su prodali Kosmet, svakoga sem ro�ene majke - a i nju bi da Karla del Ponte zatra�i - predali Hagu, i spremaju se da televiziju predaju "nevladinim" organizacijama, Vojvodinu �anku, a Crnu Goru Solani, ni�ta im drugo ne preostaje da svaku iole pozitivnu ocenu o sebi pretvaraju u slavopojke.
Ocena iz prethodnog pasusa je tipi�na za srpsku opoziciju.
Ta ocena, kada se pretvori u politi�ku platformu, o�igledno ne daje rezultate.
Jer, kako to obi�no biva, ona je namenjena onima koji ionako ne glasaju za DOS. Upro��eno re�eno, to je muzika za u�i onih koji su ve� ube�eni da je DOS po�inio ako ne nacionalnu izdaju, a ono bar Srbe i Srbiju doveo do nacionalnog poni�enja.
Oni, pak, koji su glasali za DOS, glasali su za "ulazak u Evropu" i bili su savr�eno svesni da se ulaznica za Evropu kupuje po ceni i pod uslovima koje Evropa diktira. Bili su, dakle, unapred spremni na nacionalno poni�enje i dalje komadanje Srbije, koje je svodi na beogradski pa�aluk, ali pod uslovom da na toj teritoriji, oni koji pre�ive, jednog dana i za�ive dobro.
Takav politi�ki stav mo�emo do mile volje smatrati nemoralnim ili anacionalnim, ako ne i antisrpskim, ali je on bio preovla�uju�i u DOS-ovom izbornom trijumfu.
Me�utim, kako niko normalan ne bi sebe ujutro mogao da pogleda u ogledalo i ka�e: "Spreman sam da se Srbija svede na Vra�ar sa okolinom, samo da ja �ivim bolje", na delo stupa mehanizam koji psiholozi zovu racionaliacija.
Kroz racionalizaciju, ta vrsta psiholo�ke strukture bira�a DOS-a - a to je samo jedan deo bira�a, po�to je deo i glasao iz pukog o�ajanja zbog lo�eg �ivota pod Milo�evi�evim re�imom - sudbinu koja nas je sna�la shvata kao istorijsku nu�nost. Naprosto, veli takav bira�, hladni rat se zavr�io pobedom Zapada i porazom Istoka, i takvo stanje �e potrajati mnogo decenija, ako ne i vekova. Pobedio je, �ta vi�e, mnogo efikasniji i bogatiji sistem koji po�iva na ideolo�kim premisama kao �to su "demokratija" i "slobodna tr�i�na privreda".
Po njima, ne preostaje nam ni�ta drugo do da se toj �injenici prilagodimo. Put na kome se obavlja to prilago�avanje se naziva "tranzicija", a krajnji cilj tog puta je "ulazak u Evropu".
Sa malo rezervisanosti i uzdr�anosti, ta racionalizacija je i ispravan stav.
U Evropu se, dakle, mora.
Glavno pitanje koje se pri tome postavlja je pitanje cene koja se za ulaznicu pla�a.
Ako je taj bira� spreman da plati ognji�tima svojih sunarodnika deo te cene, mo�emo poku�ati da ga ubedimo da je drugi deo cene, stvarni, ekonomski, koji pla�a padom standarda i egzistencijalnom ugro�eno��u, prevelik a mo�da �ak i nepotreban.
Opet upro��emo re�eno, upravo na mestu na kome aktuelni re�im deluje najja�e, mo�e se pojaviti i njegova najslabija ta�ka.
Pitanje je: kako?
Nesumnjivo je da je propagandna ma�ina kojom vlast raspola�e izuzetno mo�na. Od opskurnih likova koji nisu doktorirali ili predaju marginalne predmete, stvoreni su gigantski eksperti. Osrednji pravnici iz komunisti�kog aparata stamboli�evske epohe, pretvoreni su u ustavotvorne gigante. Prodavci nacionalnog bogatstva za sitne pare, pretvoreni su u magove privatizacije.
Svaki potez koji vlast u fiskalnoj ili privrednoj sferi povu�e progla�ava se za nau�no delo, koje skoro odmah konkuri�e za Nobelovu nagradu.
Propagandom, re�im je stvorio atmosferu nu�nosti koja se mo�e razbiti samo odgovorom u istoj ravni.
To u praksi zna�i da se eksperti iz opozicije moraju suprotstaviti kritikom konkretnih poteza i dokazivanjem da je cena koja se pla�a posledica amaterizma onih koji su na vlasti, a ne nu�nosti proistekle iz ekspertize.
Ako neko proceni "Beopetrol" u startu privatizacije na 12 miliona evra pukim sabiranjem knjigovodstvenih vrednosti pumpi, a svako zna da on vredi bar 100 ako ne i 200 miliona, jer je mesto za pumpu va�no, a staru �e kupac ionako sru�iti, taj nije nikakav ekspert za privatizaciju, nego je ili knjigovodstveni amater ili je potkupljen. Ako je bruto nacionalni dohodak 1200 dolara - a bio bi i za 200 manji da lane nije bila izuzetna �etva - oni koji vladaju moraju da objasne za�to je za vreme "nenarodnog re�ima" bio nekoliko stotina dolara ve�i �ak i u godini bombardovanja. Ako neko planira da popuni bud�et sa �ak 10% sredstvima od privatizacije, a nije u stanju da ostvari ni petinu tog iznosa, onda on la�e ili sebe ili nas.
I tako dalje, svakako ne zanemaruju�i ni socijalnu dimenziju tranzicione drame.
Prostor za ovakvu kritiku je ogroman, i omogu�ava saradnju eksperata iz stranaka sasvim razli�itih politi�kih orijentacija bez obaveze da ta saradnja "miri�e" na koaliciju. Kona�no, uvek mo�emo zamisliti Dimitrijevi�a iz SPO-a, Rankovi�a ili Cveti�anina iz DSS-a i Kova�a iz SPS-a koji kompetentno i koordinirano mogu raskrinkavati gluposti vladavine tobo�njih eksperata, bez potrebe da nude zajedni�ko re�enje za problem �ije re�avanje kritikuju.
Poslednje, ali ne i najmanje va�no.
Ovakav pristup kritici re�ima na mestu na kome se on ose�a najja�e, mo�e ubrzati i raspisivanje izbora.
Jer, la�na je a postaje i sasvim neubedljiva, tvrdnja aktuelnih vlasti da bi izbori pove�ali nesigurnost i odvratili strane investitore.
Naprotiv, tanka vladina ve�ina ostvarena skup�tinskim prevarama i otimanjem mandata, svakome jasno stavlja do znanja da je politi�ka situacija u zemlji rovita. Ako se odgovaraju�om kritikom razbije i medijska fama o ekspertnosti aktuelne vlasti, ta vlast �e svakome napolju, ma koliko simpatisao navodne ru�ioce Milo�evi�a, delovati kao deo problema a ne kao deo re�enja. Spoljni faktor �e stoga po�eleti da je se �to pre ratosilja ili kroz izbore prekomponuje.
Upro��eno, poruka treba da glasi: "Pare ne dolaze u zemlju zato �to ste nesposobni, a vladate prevarama a ne ve�inom raspolo�enja javnosti, pa su izbori neophodni kako bi se ra��istila magla i revolucionarna vlast zamenila izbornom."
Ovako opisan projekat mi deluje privla�no.
Ostaje, razume se, da se vidi da li postoji, ne toliko stru�nost - ona svakako na opozicionoj strani ne nedostaje - koliko volja da se razume da se mora koordinisano krenuti u kritiku konkretnih poteza, a ne (samo) u lamentiranje nad nacionalnom izdajom i siroma�tvom nacije.
