Li�ni stav
Sila iznad zakona
Pi�e: Kosta �avo�ki
Nad sudbinom vojnih mirovnih misija u Bosni i Hercegovini i drugim delovima sveta nadnela se velika neizvesnost. Prilikom rasprave o produ�enju ove misije u BiH vlada Sjedinjenih Dr�ava tra�ila je za svoje vojnike i dr�avljane izuzetnu privilegiju. Imunitet od krivi�nog progona i jurisdikcije novoosnovanog stalnog Me�unarodnog krivi�nog suda.
Ovaj Sud je ina�e obrazovan pod okriljem Ujedinjenih nacija i, za razliku od ad hoc Ha�kog suda za biv�u Jugoslaviju, ima univerzalnu nadle�nost. Goni, presu�uje i ka�njava sve ratne zlo�ine bilo gde da su po�injeni i bilo ko da ih je izvr�io.
Iako uporno tvrdi da je me�unarodni pravni poredak, uklju�uju�i i statut i proceduralna pravila Ha�kog ad hoc suda, iznad jugoslovenskog ustavnog i pravnog poretka, te da na�a dr�ava mora da se podlo�i svakom nalogu ovog Suda, ameri�ka vlada istovremeno zahteva za svoje dr�avljane, posebno vojnike, potpuni imunitet od progona i presu�ivanja stalnog Me�unarodnog krivi�nog suda. I dok na�i pravnici i politi�ari, na osnovu ve� podignutih optu�nica i zapo�etih su�enja u Hagu, ponekad tvrde da su bar neka od njih politi�ki motivisana, ameri�ka vlada unapred izjavljuje da �e svaka budu�a optu�nica protiv bilo kog ameri�kog vojnika biti zlonamerna i politi�ki pristrasna.
Uz to jo� dodaje da su ameri�ki vojnici raspore�eni u vi�e od 60 zemalja u svetu, a da kao savremeni krsta�i ratuju u svim delovima sveta, od Paname i Somalije do Vijetnama i Avganistana, te da bi sama mogu�nost da bilo koji ameri�ki vojnik bude izveden pred stalni MKS te�ko naru�ila ovu ameri�ku „mirotvornu" misiju.
Pa, da vidimo o kakvim je to misijama re� i da li postoji opasnost da neki ameri�ki vojnik ili, ne daj bo�e, visoki vojni komandant bude optu�en i osu�en zbog ratnog zlo�ina? A da ne bismo bili optu�eni za pristrasnost, umesto na�e zemlje uze�emo primer Avganistana.
Kako je tokom su�enja Slobodanu Milo�evi�u u Hagu tu�ilac promenio strategiju, pa mu vi�e ne stavlja na teret upotrebu oru�ane sile protiv naoru�anih Arbanasa i njihovih jataka, nego samo nesrazmernu upotrebu sile, valjalo bi pokazati �ta za ameri�ku oru�anu silu zna�i srazmeran odgovor oru�jem. Pri samom kraju rata u Avganistanu ve�a grupa zarobljenih talibana se pobunila i dokopala lakog oru�ja. Amerikanci su uzvratili bombama i raketama iz aviona, tako da skoro niko nije pre�iveo ovaj „srazmeran" masakr.
Dosad smo �iveli u uverenju da je upotreba nuklearnog oru�ja zabranjena. Jer, ako su zabranjene nuklearne probe, utoliko pre je zabranjena i upotreba nuklearnog oru�ja, shodno logici da onaj ko ne mo�e manje ne mo�e ni vi�e (argumentum a minori ad maius). Da bi po�tedela svoje vojnike od pogibije, a ipak satrla talibane skrivene u pe�inama i tunelima, ameri�ka oru�ana sila upotrebila je, navodno patuljaste, nuklearne bombe koje su promenile reljef i do 15 metara.
Kona�no, pre nekoliko dana u blizini jedne ameri�ke jedinice �ula se paljba iz strelja�kog oru�ja. Procenjuju�i da neposredno predstoji napad talibana, ameri�ki komandant dozvao je borbene avione koji su izru�ili gomilu bombi. Ispostavilo se da su stradali nedu�ni svadbari, koji su od milja �enlu�ili, i da je ubijeno 46 ljudi, uklju�uju�i �ene i decu. Za Amerikance to je bila puka gre�ka, nikako zlo�in.
Ostaje jo� da objasnimo �ta zna�i ameri�ki zahtev da svi drugi, pod pretnjom sankcija i „mirotvorne" vojne intervencije, bez pogovora primenjuju sve mogu�e norme me�unarodnog prava, a da same SAD u isti mah budu iznad tih istih me�unarodnih zakona s pravom da �ine ono �to je svima drugima zabranjeno: da napadnu druge zemlje bez odobrenja Saveta bezbednosti, pru�aju nesrazmeran odgovor na oru�ani napad, koriste nuklearno oru�je i „gre�kom" ubijaju civile. To je zahtev da budu potestas legibus soluta - sila razre�ena obaveze pokoravanja bilo kom me�unarodnom zakonu.
