Insajderi: ko �e pokazati prstom
na Milo�evi�a
Gotovo je izvesno da �e na zahtev Nacionalnog komiteta za saradnju s Tribunalom savezna vlada Lili�a osloboditi �uvanja dr�avne tajne. Ali to ne�e biti dovoljno ukoliko isto ne u�ine i savezni parlament i Vrhovni savet odbrane koji, tako�e, imaju tajne u svojoj nadle�nosti
Autor: Nata�a Miju�kovi�
Ha�ki sud ima jo� samo nekoliko dana da u�ini ono �to mu nije po�lo za rukom od 12. februara do sada - da doka�e da je biv�i jugoslovenski predsednik Slobodan Milo�evi� odgovoran za ubistva Albanaca na Kosovu i Metohiji, to jest da je komandovao vojnim, policijskim i paravojnim snagama koje su po�inile zlo�ine. Kao svedoci optu�be, do 26. jula - kad se zavr�ava su�enje po kosovskoj optu�nici i po�inje jednomese�na letnja pauza - svedo�i�e najja�i svedoci optu�be. Re� je o tzv. insajderima, ljudima koji su za vreme Milo�evi�eve vladavine bili na zna�ajnim funkcijama u dr�avi, prvenstveno u policiji. Ti svedoci bi, bar tako predvi�a tu�ila�tvo, biv�eg predsednika SRJ trebalo da dovedu u direktnu vezu sa zlo�inima o kojima su u dosada�njem toku su�enja svedo�ili o�evici i �rtve.
Da su najja�i svedoci ostavljeni za kraj, potvr�uje i nedavna izjava tu�ioca D�efrija Najsa da �e do kraja jula izvesti „tri va�na za�ti�ena svedoka iz u�eg Milo�evi�evog okru�enja“. Iako nije precizirao o kome je re�, nema sumnje da je mislio na biv�eg predsednika SRJ i potpredsednika savezne vlade Zorana Lili�a i nekada�njeg �efa srpske tajne policije Radeta Markovi�a. Iako se o tre�em „insajderu“ mnogo spekulisalo, izvesno je da je u pitanju zamenik na�elnika Uprave kriminalisti�ke policije MUP Srbije Dragan Karleu�a. Karleu�ino svedo�enje u ponedeljak je na su�enju Milo�evi�u potvrdio i tu�ilac Dirk Rajnefeld. On je rekao, ne preciziraju�i kada �e se to dogoditi, da �e Karleu�a ceo svoj iskaz, ranije dat istra�iteljima tu�ila�tva, ponoviti pred sudom. Rajnefeld je, tako�e, najavio i svedo�enje policajca iz Kladova Bo�ka Radojkovi�a, koji je prisustvovao va�enju hladnja�e sa le�evima iz Dunava u okolini Kladova u aprilu 1999. godine.
Bo�ji sud
Da �e Zoran Lili� biti svedok, znalo se jo� zimus, kada je dao izjavu u kancelariji Ha�kog tribunala u Beogradu.
- Niti se nudim niti �elim niti ne �elim da svedo�im. To je moja gra�anska du�nost - izjavio je tada Lili� za „Blic News“.
�u�enje za�to je Lili� oti�ao u Hag u �etvrtak, 11. jula, navrat-nanos, tim je ve�e. Tada mu je uru�en poziv za svedo�enje i od tog trenutka Lili� je, bez mogu�nosti da ode do ku�e, spakuje se i pozdravi s porodicom, za manje od pola sata bio na beogradskom aerodromu.
Lili�, navodno, nije �eleo da otputuje u Hag u pratnji tamo�njeg istra�itelja, a bez naloga na�ih vlasti. Zato mu je u prisustvu sekretara beogradskog Okru�nog suda uru�en poziv Sudskog ve�a Tribunala. Uz napomenu da su sve informacije u vezi sa svedocima poverljive, Tribunal je �krto saop�tio da se radi o obavezuju�em sudskom nalogu. Me�utim, Lili�ev advokat Dragan �aponji� obja�njava da je to ta�no, ali samo do trenutka uru�enja sudskog naloga.
- O�ekivao sam - rekao je �aponji� za „Blic News“ - da �e neko obja�njenje dati portparol tu�ila�tva Florans Artman. Me�utim, Lili�u jo� niko nije rekao za�to je na takav na�in odveden u Hag. Mo�da u Tribunalu misle da nemaju potrebe da obja�njavaju za�to se sve tako odigralo, ali �e sigurno imati drugih neprilika. Ha�ki sud nije bo�ji sud, ve� sud me�unarodne zajednice, koja se toliko zala�e za po�tovanje ljudskih prava a koja su, u ovom slu�aju, najmanje po�tovana.
Lili�ev advokat naglasio je da se prema njegovom klijentu u Hagu pona�aju korektno, ali i da biv�i jugoslovenski predsednik u svakom telefonskom razgovoru nagla�ava da je jako umoran. Me�utim, Florans Artman i dalje ne �eli da obja�njava za�to je Lili� odveden u Hag po obavezuju�em sudskom nalogu.
- Mo�ete da zovete svaki dan, ja vam o tome ni�ta ne�u re�i. To je poverljiva informacija. Mo�da �e sudsko ve�e Tribunala objasniti to �to vas zanima - rekla je Artmanova za „Blic News“.
Te�ka odluka
Lili�a u Hagu vode pod pseudonimom K-33 i smatraju ga veoma va�nim svedokom, jer je skoro �itavu pro�lu deceniju bio jedan od najbli�ih Milo�evi�evih saradnika - prvo kao predsednik SRJ (1993-1997), a potom kao potpredsednik savezne vlade (1997-1999). Upravo zbog toga, Lili� je od predsednika SRJ Vojislava Ko�tunice jo� u januaru tra�io uvid u sve naredbe na�elnika General�taba Vojske Jugoslavije koje su proistekle iz odluke Vrhovnog saveta odbrane, zatim stenograme savezne vlade i zapisnike sa pro�irenih sastanaka VSO i kolegijuma na�elnika General�taba VJ, u periodu od 1993. do 1997. godine. Uz obja�njenje da �e taj zahtev proslediti na VSO, Ko�tunica je na tome je i ostao.
Obra�ao se Lili� i srpskom premijeru Zoranu �in�i�u, koji mu je rekao da Vlada Srbije, kad je re� o osloba�anju od �uvanja dr�avne tajne, ne mo�e da mu pomogne, jer je to u nadle�nosti savezne dr�ave. Me�utim, u subotu, 13. jula, Vlada Srbije ipak je odlu�ila da Lili�a oslobodi �uvanja bezbednosnih tajni.
- Postavlja se pitanje - ka�e advokat �aponji� - da li je Vlada Srbije ta koja o tome odlu�uje. Pri tom ne govorim o tome gde je politi�ka mo�, ve� o pravno-formalnim problemima. Lili� je bio predsednik SRJ i predsednik VSO, pa se, shodno tome, radi o dokumentima savezne dr�ave. U slu�aju da ga savezna dr�ava ne oslobodi �uvanja dr�avne tajne, Lili� ovde mo�e da bude izlo�en progonu, a to nije povezano s mandatom nijedne vlasti.
�ta je to nateralo srpsku vladu da za nekoliko dana promeni odluku: samo �elja da odobrovolji Hag ili „jo� jedan dokaz“ da je uvek bila spremna za saradnju, „ali da je vlast na saveznom nivou sve ko�ila“. Ipak, advokat Toma Fila smatra da je Vlada Srbije olako oslobodila Lili�a �uvanja bezbednosnih tajni, a sve zarad „dnevno-politi�kih interesa“.
Gotovo je izvesno da �e na zahtev Nacionalnog komiteta za saradnju s Tribunalom savezna vlada Lili�a osloboditi �uvanja dr�avne tajne. Ali to ne�e biti dovoljno ukoliko isto ne u�ine i savezni parlament i Vrhovni savet odbrane koji, tako�e, imaju tajne u svojoj nadle�nosti.
Advokat �aponji� ne o�ekuje da �e Lili� svedo�iti pre ponedeljka, 22. jula. Ako redosled doga�aja ne bi bio takav, Lili� bi morao da bira izme�u dva zla: da ne oda dr�avne tajne i u Hagu zaradi kaznu zatvora do sedam godina ili da ih oda i po Krivi�nom zakonu SRJ bude ka�njen i do 40 godina zatvora.
- Ne mogu da odgovorim kako bih ga savetovao jer je to veoma te�ka odluka - ka�e nam Lili�ev advokat.
A da �e Lili� govoriti istinu i samo istinu, potvr�uje i njegova supruga.
- Hiljadu puta je rekao da ne�e i�i ni protiv koga - dodaje Ljubica Lili�.
Za�to je Lili� toliko zanimljiv Tribunalu?
Lili�ev koncept
Kada je vlast u Beogradu s prole�a 1998. godine objavila da je zavr�ena akcija protiv jezgra terorista na podru�ju Drenice, u kojoj je ubijen i jedan od vo�a OVK Adem Ja�ari, kriza na Kosovu i Metohiji tek je po�ela da se rasplamsava. Postojala je opasnost da teroristi�ke grupe sukob pro�ire na �itavu teritoriju Kosova i Metohije. Dr�avni funkcioneri imali su dva pristupa obra�unu s albanskim teroristima. Prvi, mek�i, zastupali su Lili� i na�elnici General�taba VJ i vojne bezbednosti, generali Mom�ilo Peri�i� i Aleksandar Dimitrijevi�, a drugi ministar srpske policije Vlajko Stojiljkovi� i potpredsednik savezne vlade Nikola �ainovi�. Na Peri�i�evu i Dimitrijevi�evu molbu i, naravno, uz Milo�evi�evu saglasnost, Lili� je dva puta obi�ao ju�nu pokrajinu da bi se uverio u stanje stvari na terenu, posebno na grani�nim prelazima. Smatrao je da bi borbu protiv terorista trebalo kombinovati s politi�kim aktivnostima, odnosno „Albance pridobiti za pri�u o o�uvanju Kosova i Metohije i stvaranje uslova za normalan dijalog u pokrajini“.
Lili� je tada smatrao da mo�e da se stvori atmosfera u kojoj bi se Albanci ose�ali kao dr�avljani Srbije i koji bi u njoj prepoznali dr�avu koja o njima vodi ra�una. Predlagao je i da se nabavi oprema za elektronsko osmatranje granice, jer su u to vreme teroristi i oru�je masovno prebacivani iz kampova u Albaniji.
Stojiljkovi� i �ainovi� su mislili da bi trebalo pribe�i intenzivnoj oru�anoj akciji u kojoj bi se, bez obzira na mogu�e posledice, eliminisali teroristi. Mek�a struja, u kojoj je bio i tada�nji na�elnik tajne policije Jovica Stani�i�, upozoravala je da bi me�unarodna zajednica takav obra�un s teroristima mogla da iskoristi i Srbiji podmetne pri�u o humanitarnoj katastrofi na Kosmetu. Nato je u to vreme ve� poslao 1.500 vojnika u Makedoniju, dok je u Albaniji, na granici, ve� �ekalo 3.000 italijanskih vojnika.
Stani�i� svedo�i
Na �iju stranu je stao Milo�evi�, bilo je jasno kada je krajem juna 1998. formirao grupu za ju�nu pokrajinu koja je dr�ala sve pod kontrolom. U njoj su, pored �ainovi�a, bili i srpski ministar sporta i potom predsednik Privremenog administrativnog ve�a Kosova i Metohije Zoran An�elkovi�, predsednik Ve�a gra�ana Milomir Mini� i potpredsednik SPS Du�an Matkovi�. Ubrzo su, u novembru 1998, smenjeni generali Peri�i� i Dimitrijevi�, a stanje u pokrajini postajalo sve gore. Usledili su neuspe�ni pregovori u Rambujeu i Parizu, pa bombardovanje. Libijski predsednik Moamer Gadafi i tada�nji nema�ki kancelar Helmut Kol izla�u Lili�u planove za prekid bombardovanja, ali Milo�evi� oba odbija, o �emu je „Blic News“ pisao 23. januara.
Ne�to pre Peri�i�a smenjen je i na�elnik srpskog RDB Jovica Stani�i�, tako�e protivnik intenzivnog obra�una s teroristima. Iako je Stani�i� pro�log meseca izjavio da Tribunalu nije nudio saradnju i da ne�e svedo�iti u Hagu, ipak bi, kako saznajemo, mogao da se pojavi kao svedok na kraju procesa, kada tu�ila�tvo bude ispitivalo svedoke na osnovu sve tri optu�nice koje terete Milo�evi�a - za zlo�ine na Kosovo i Metohiju, u Hrvatskoj i BiH. Kada su ha�ki istra�itelji i policija u Stani�i�evom stanu nedavno tra�ili dokument koji dokazuje da je Milo�evi� slu�be bezbednosti izdvojio i dr�ao pod svojom kontrolom, Stani�i� je tvrdio da ga je predao arhivu MUP Srbije. Dodu�e, samo dan ranije.
Markovi�eva istina
Drugi „insajder“ koji �e svedo�iti kad i Lili� je biv�i �ef tajne policije Rade Markovi�. U ha�koj sudnici on bi trebalo bi da se pojavi 22, 23. i 24. jula. Njegov advokat Du�an Ma�i� ka�e za „Blic News“ da se jo� ne zna na koji �e na�in Markovi� biti preba�en u Hag iz Centralnog zatvora u Beogradu, gde je u februaru 2001. dospeo zbog odavanja dr�avnih tajni. Ma�i� dodaje da do ponedeljka, 15. jula, ni sudija koji vodi Markovi�ev slu�aj nije ni�ta znao.
- Bez odobrenja sudije Cvetkovi�a Markovi� ne mo�e da ide u Hag - obja�njava Ma�i�.
A Markovi�, kako je nekoliko puta izjavljivao njegov advokat, ne pristaje ni na kakve pogodbe.
- Ide da ka�e istinu. To je njegov cilj. Nema nameru da la�e ili tereti bilo koga da bi izvukao neku korist za sebe. Smatra da ni on ni Milo�evi� nisu u�inili ni�ta lo�e - obja�njava advokat Ma�i�.
Ha�ki sud je, ipak, druga�ijeg mi�ljenja. Markovi� je, naime, prisustvovao sastanku dr�avnih funkcionera marta 1999. godine na kome je Milo�evi�, navodno, naredio uklanjanje dokaza o civilnim �rtvama sa Kosova i Metohije, za koje bi mogli da budu zainteresovani ha�ki istra�itelji. Iako nema nameru da optu�uje bilo koga, sigurno mu ne�e biti lako kad se na�e o�i u o�i s Milo�evi�em. Naime, iskaz koji je dao ha�kom istra�itelju koji ga je posetio u beogradskom zatvoru ve� mesec dana je u Milo�evi�evim rukama i rukama njegovih pravnih savetnika.
�or�evi� i Karleu�a
Zbog asanacije terena na Kosmetu koju je vodio po Milo�evi�evom nare�enju, i biv�eg na�elnika Javne bezbednosti MUP Srbije Vlastimira-Ro�u �or�evi�a u Hagu tretiraju kao krunskog svedoka. Zamenik Uprave kriminalisti�ke policije Dragan Karleu�a izjavio je po otkrivanju masovnih grobnica u Srbiji da je upravo �or�evi� svojevremeno ukazivao da bi civilne �rtve trebalo ukloniti iz ju�ne pokrajine. Poslednjih meseci, �or�evi� - prema nekim informacijama, „�ovek koji je prisustvovao skoro svim najva�nijim sastancima dr�avnog vrha“ - bio je pod za�titom RDB, a neko vreme proveo je i u Hagu zbog pripreme za svedo�enje. On �e, najverovatnije kao i Stani�i�, biti ostavljen za kasniji tok su�enja, kada se budu pojavljivali svedoci na osnovu sve tri optu�nice. �or�evi� bi svakako imao �ta da ka�e, jer je pre nego �to je postavljen za na�elnika Javne bezbednosti bio desna ruka nekada�njeg ministra policije Radovana Stoji�i�a Bad�e, koji je ubijen u aprilu 1997. godine.
Iako do ponedeljka, 15. jula, kada je pisan ovaj tekst, nije dobio poziv iz Haga, Karleu�i, ali ni njegovom �efu Du�anu Mihajlovi�u, nije jasno za�to je on toliko interesantan Tribunalu. Kako ka�e, niti je u�estvovao niti je bio svedok tih doga�aja, „ve� je samo vodio istragu i saslu�avao ljude u vezi s nekim doga�ajima iz tih vremena“.
To je, najzad, jedna od stvari koja �e razlikovati Karleu�u od svih ostalih „insajdera“. Iako Tribunal pola�e velike nade i u Lili�a, i u Markovi�a, i u �or�evi�a, i u Stani�i�a, gotovo je izvesno da za njih, kada se na�u o�i u o�i s Milo�evi�em, ne�e biti najva�nije da optu�e svog biv�eg �efa, ve� da sa�uvaju sebe. Vide�e se koliko �e biti mogu�e prvo a da bude zadovoljeno drugo.
|
Kontroverza s Luki�em |
I dok se u Ha�kom sudu nerviraju zbog lo�ih svedoka optu�be, ali i naru�enog zdravlja biv�eg predsednika SRJ koje odugovla�i su�enje, jo� jedan razlog za brigu jeste i taj �to ve� dugo nijedan ha�ki optu�enik nije uhap�en u SRJ. Letnja pauza, kako nam je re�eno u Tribunalu, ne�e biti odlo�ena i traja�e od 26. jula do 26. avgusta. Do tada �e Vlada Srbije, kako „Blic News“ nezvani�no saznaje, mo�da razmotriti ko bi najbolje zamenio generala policije iz Milo�evi�evog vremena, a sada na�elnika Javne bezbednosti MUP Srbije Sretena Luki�a. Tako bi, jo� jednom, srpska vlada na delu pokazala da je spremna na punu saradnju sa Hagom.
|
I
advokatima sedam godina |
Ko su svedoci „insajderi“, Slobodanu Milo�evi�u omogu�eno je da sazna 10 dana pre njihovog pojavljivanja u sudnici. Prijatelji suda i Milo�evi�evi pravni savetnici Zdenko Tomanovi� i Dragoslav Ognjanovi� pisanim putem su se obavezali u Tribunalu da ne�e odavati javnosti ko su za�ti�eni svedoci. U slu�aju da to, ipak, u�ine, zbog nepo�tovanja suda �eka ih kazna zatvora do sedam godina, ba� kao i novinare koji objave ime nekog za�ti�enog svedoka.
