Intervju - DZEJMS LAJON, direktor beogradske kancelarije mocne Medjunarodne krizne grupe, otkriva da je u Briselu Solana izgubio i da Beogradski sporazum pada u vodu i predvidja: Za godinu dana: Jugoslavije nema, Srbija nezavisna, Kostunica predsednik, Djindjic premijer! Ako se ne promeni politika Beograda, siguran ishod: svi Srbi pod jednom sljivom Medjunarodna krizna grupa, jedna od najuticajnijih nevladinih organizacija, ciji se izvestaji nalaze na stolovima svetskih mocnika, kancelariju u Beogradu ima vec pet godina. Do sada su napravili vise od 25 politickih analiza o desavanjima u Jugoslaviji. Direktor kancelarije Dzejms Lajon (doktorirao je na istoriji Balkana, srpski govori gotovo bez naglaska) upravo je zavrsio analizu "afere Pavkovic" i njenih posledica po politicku i bezbednosnu situaciju u Jugoslaviji. Razgovor, medjutim, pocinjemo od njegove nedavne posete Briselu. Ekskluzivno za Nedeljni Telegraf Lajon govori o nagloj promeni politike Evropske unije u vezi sa buducnoscu Jugoslavije: - Brisel se okrenuo za 180 stepeni, jer su sada ubedjeni da Solanin plan nije neki temelj za dalji razvoj odnosa izmedju Srbije i Crne Gore. Postalo im je potpuno jasno da ne moze i ne sme da postoji jedna drzava koja ima dva ekonomska sistema. Ako buduca zajednica Srbije i Crne Gore zeli da potpise sporazum o stabilizaciji i asocijaciji sa Evropskom unijom mora imati ujedinjeno trziste. Znaci, najlabavija federacija ili konfederacija, ali ujedinjeno trziste i ujedinjena ekonomija. Kako je doslo do tog zaokreta politike Brisela? - Tamo se vodi borba izmedju Solane i Krisa Patena. Cini mi se da Paten dobija, a on je veoma uporan u insistiranju da mora postojati zajednicko trziste, inace nema nista od stabilizacije. EU je vec pripremila ceo niz propisa i pravila za sve zemlje bivse Jugoslavije. Kad su videli tekst Solaninog plana o buducoj zajednici Srbije i Crne Gore shvatili su da bi morali potpuno da promene celu tu proceduru zbog jedne drzave. Evropska birokratija funkcionise veoma sporo i njima je lakse da ostanu na pat poziciji nego da prave neku novu politiku. Znaci li to da od Beogradskog sporazuma nema nista? - Sto odsto sam siguran da se menja sustina tog dogovora i da ce EU ici ka ozbiljnom pritisku na Djukanovica da zaboravi sve sto je potpisao. Moraju se stvoriti zajednicka unija, carina, trziste, valuta, bankarski sistem... Mislite li da ce Crnogorci pristati na to? - Veoma je tesko predvideti situaciju u kojoj bi oni odbacili evro, promenili svoje carinske stope, posto Crna Gora, sto se njene ekonomije tice, ima potpuno drugaciju ekonomsku bazu od Srbije. Ona nema privredu, proizvodnju. To je jedan zacarani krug... Crna Gora nece, Srbija hoce, Evropska unija vrsi pritisak... Gde je izlaz? - Da budem iskren, trenutno ne vidim resenje. Mislim da je to stvar medjusobnog dogovora izmedju Srbije i Crne Gore. Medjutim, tu je interesantno nesto drugo: veliki broj stranaca ima utisak da ce Srbija proglasiti nezavisnost pre Crne Gore. I to vec mozda sredinom sledece godine. Mislite da ce Evropa to dozvoliti? - Da su Srbi proglasili nezavisnost pre godinu dana Evropa bi to sigurno dozvolila. Evropa, jednostavno, ima drugaciji emotivni odnos prema Srbiji nego prema Crnoj Gori. Jedno je kad to pokusa mala republika sa 650.000 stanovnika, ciji predsednik stalno mora da se brani od optuzbi o ucescu u kriminalnim aktivnostima, gde ne postoji stabilna ekonomska baza... Kada to pokusa drzava koja ima sedam miliona stanovnika i mnogo jaci ekonomski potencijal, onda je to sasvim drugacije. Kakve bi, u slucaju proglasenja nezavisnosti Srbije, posledice bile po sudbinu Kosova, ulazak zemlje u EU... - Mislim da bi to, ma koliko zvucalo paradokslano, ubrzalo vase priblizavanje Evropskoj uniji. Zbog toga sto se veliki deo kocenja sada nalazi na saveznom nivou, zbog cestih nesuglasica izmedju DOS, SNP i drugih parlamentarnih stranaka. Po misljenju strucnjaka, Srbija bi mogla mnogo brze prema Evropi kao nezavisna drzava. Mnogo brze nego nezavisna Crna Gora. Siguran sam da Evropa u tom slucaju ne bi podigla nijednu barijeru. Nedavno ste bili na mini evropskoj turneji - London, Brisel, Berlin - odnosno, obilazili ste ministarstva spoljnih poslova, odbrane, kljucne politicare... Sta ste sa njima pricali o desavanjima u Jugoslaviji? - Uglavnom o civilnoj kontroli oruzanih snaga. To je sad veoma vruce pitanje: ko kontrolise vojsku i ko kontrolise MUP. I sta ste im rekli, ko ih kontrolise? - Znam ko bi trebalo da kontrolise. Trebalo bi da budu pod parlamentarnom, demokratskom civilnom kontrolom. A trenutno situacija nije takva. Jos prosle godine, u vreme "slucaja Gavrilovic", bilo je jasno da postoje paralelne strukture i u MUP i u Vojsci Jugoslavije. I mi cemo morati da se angazujemo na tom pitanju. Vas poslednji izvestaj posvecen je smeni generala Pavkovica i naredbama da VJ upadne u Biro za komunikacije Vlade Srbije. Kako ste ocenili poslednju u nizu kriza u Srbiji? - Postoje dva nacina tumacenja ove afere. Prvi je da je to pokusaj Kostunice da uspostavi civilnu kontrolu nad vojskom. Drugi - da je to jos jedna politicka runda izmedju Kostunice i Djindjica. Postoji i treca opcija - da je to mozda pokusaj zloupotrebe vojske... - Mi prezentiramo dokaze i za jednu i za drugu opciju. Pozdravljamo Kostunicin potez za smenu Pavkovica, ali imamo dosta pitanja o nacinu na koji je to izvedeno. Razmotrili smo i pitanje zloupotrebe vojske, Pavkoviceve optuzbe. Tri generala podrzala su Pavkoviceve tvrdnje. Ako je smena Pavkovica i sve sto se oko toga desavalo bilo samo u funkciji politickog obracuna izmedju Kostunice i Djindjica, onda to moze da se tumaci kao zloupotreba vojske. Ako je to bio iskren pokusaj za reformisanje vojske sa Kostunicine strane, onda to treba da prate sledeci potezi - smena Lazarevica, Ace Tomica i puna podrska Micunovicu na saveznom nivou da bi sproveo sve potrebne reforme. Do sada nismo videli nista od toga... - Nazalost da, i veoma smo skepticni da je to bio iskren pokusaj reformi. Na to ukazuju i dve Kostunicine izjave: da, sto se njega tice, reforme ne moraju da se sprovode sve dok se ne donese novi ustav i, druga, da bi najbolje bilo da general Krga okonca svoj jednogodisnji mandat pa tek tada razmatrati pitanje reformi u vojsci. U izvestaju nagovestavamo da nismo bas zadovoljni vladajucom strukturom u vojsci. Sledeci izvestaj sigurno ce biti o paralelnim strukturama. O tome ko su ljudi iz okruzenja predsednika Kostunice i premijera Djindjica i sta rade. Sta bi se desilo da su generali poslusali naredbu u kabinetu predsednika? Da li bismo imali neku vrstu vojnog puca? Sta ce se dogoditi ako, recimo, za tri meseca neki novi, odaniji generali poslusaju ovakvo ili slicno naredjenje? - Ocigledno odbijanje Pavkovica i drugih da ispune Kostunicinu naredbu, ma kakva ona bila, dokaz je da ipak postoji neka profesionalnost u VJ. Sigurni smo da bi u slucaju pokusaja vojnog puca medjunarodna zajednica veoma, veoma ostro reagovala. Ne kazem da bi uvela sankcije, ali Jugoslavija bi ponovo bila izolovana na medjunarodnom nivou. Kriza u Srbiji se produbljuje, tenzije su sve vece. Predvidjaju se novi obracuni... Mnogi ih, mozda, i prizeljkuju kako bi izvrsili puc pod paravanom smirivanja situacije i sa nadom da Zapad nece reagovati... - EU, ali i SAD i Kanada, potpuno su svesni da je Jugoslavija napravila ogroman napredak, bar u oblasti ekonomskih reformi. Takodje su svesni da napori za njihovo sprovodjenje dolaze sa republickog, ne sa saveznog nivoa. Kao sto su svesni napora G 17 i republicke vlade, svesni su i da postoje neki drugi tabori u ovoj drzavi koji nisu predlozili nijednu ozbiljnu reformu i koji su do sada manje-vise pravili samo smetnje. Kada bi doslo do nekakve vojne intervencije iz tog jednog tabora mislim da bi Zapad prilicno burno reagovao. Kako? - Na medjunarodnom planu definitivno bi bio odlozen ulazak Jugoslavije u Savet Evrope i, uopste, priblizavanje evropskim strukturama. Druga posledica takvog puca, veoma opasna po Srbiju, bila bi ta sto niko vise ovde ne bi ulagao novac. Stranci ni sada ne cekaju u redu da plasiraju ovde svoj novac, pre svega zato sto ministar Batic nije pokrenuo nijednu ozbiljnu reformu u pravosudju. Sudstvo je u kastastrofalnom stanju i Ministarstvo pravde mora biti odgovorno za to. Znaci, ako dodje do vojnog udara mozemo ocekivati da ce Srbija biti jedna zaostala zemlja, ne samo zbog 13 godina pod Milosevicem. Koje su, po Vama, buduce krizne tacke? - Odnosi sa Kosovom, sa BiH, neka unutrasnja pitanja koja bih oznacio kao losu upravu i pitanje centrifugalnih tenzija izmedju periferije i centra, koje su, na duge staze, najopasnije. Mislite na rubna podrucja Srbije? - Mislim i na podrucje Srbije i na podrucje Vojvodine. Kada odete malo van Beograda vidite da u poslednjih 13 godina u lokalne zajednice nije prakticno nista ulagano. Po ustavu i zakonima za vreme Milosevica, lokalni nivo bio je lisen mnogih svojih povlastica i prava. Sada s pravom traze od centra da ispuni svoje obaveze, a Beograd nije u stanju da to uradi. I na delu imamo proces feudalizacije Srbije. Nije to decentralizacija, nego feudalizacija u okviru postojeceg ustavnog sistema. Sve mnogo podseca na desavanja u Rusiji kad su se pojavili neki regionalni mocnici. Pitanje je da li ce vlasti u Beogradu, umesto da se prepucavaju, obratiti paznju na legitimne zahteve svojih sugradjana. Ili ce biti po onoj izreci: "Selo gori, a baba se ceslja". Nece li decentralizacija, o kojoj pricate, samo dodatno ojacati lokalne mocnike? - Ne, ako bude sprovedena na demokratski nacin, uz dobre zakone i ustav. A ako se ne sprovede demokratska decentralizacija? - Bice sve vise poziva na autonomiju. Ako centar i dalje ne bude zadovoljavao potrebe lokalnog nivoa nece biti iznenadjenje ukoliko neki ljudi budu krenuli i korak dalje u zahtevima za autonomijom. Sve zavisi od Beograda. Bez dobre uprave, bojim se da bi ishod mogao da bude - svi Srbi pod jednom sljivom, kao sto su rekla braca Tarabic. Na kraju krajeva, tenzije nisu samo etnicke prirode. I u Sumadiji sad ljudi sve vise postavljaju pitanje ko smo mi, kakvi su nasi odnosi sa Beogradom... Zasto pominjete Sumadiju, a ne Vojvodinu... - Namerno ignorisem Vojvodinu posto je ona najocitiji primer. Ali, mogli bismo da uperimo prst i na Nis, Timok... Kako vidite ovo podrucje za godinu dana? Na sta ce liciti ovaj deo Balkana? - Nadam se da ce za godinu dana Jugoslavija biti u Savetu Evrope (stavise, siguran sam da ce se to dogoditi vec na jesen, osim u slucaju nekog katastrofalnog politickog preokreta, ili ako dodje do nekakvog puca), da ce napraviti znacajniji napredak prema clanstvu u Partnerstvu za mir i ka Sporazumu o stabilizaciji i asocijaciji sa EU. To su moje nade, a sad o ocekivanjima. Zbog prepucavanja izmedju dva politicka tabora u Beogradu ignorisu se sustinski problemi, i rastu drusvene tenzije, ne socijalne, nego politicke i ekonomske tenzije. Neki ljudi u narednih godinu dana, do marta sledece godine, pokusace da zaloze vatre srpske nezavisnosti. Ako se Kostunica kandiduje za predsednika Srbije i dobije izbore, mislim da ce to biti kraj Jugoslavije kao zajednicke drzave. Mislite da ce Kostunica traziti nezavisnost Srbije ili ... - Ne mislim da ce traziti nezavisnost Srbije, jer iskreno verujem da je za Jugoslaviju. Problem je sto nece imati naslednika na saveznom nivou koji moze da drzi Srbiju i Crnu Goru zajedno. Da li u tom smislu medjunarodna zajednica vrsi pritisak na Kostunicu da ostane na sadasnjem polozaju? - EU vrsi pritisak. Da li je to mudro ili ne, ne znam. Licno mislim da bi EU trebalo da prestane sa pritiskom na Srbiju i Crnu Goru i da im prepusti da same resavaju svoje medjusobne odnose. To je unutrasnja stvar dok god se problem resava mirnim putem. A gde vidite sadasnju garnituru politicara na vlasti za godinu dana? - Ne bih bio iznenadjen ako za godinu dana jos ne budu odrzani parlamentarni skupstinski izbori na republickom nivou, ne bih bio iznenadjen ako bi Kostunica bio predsednik, uz Djindjica kao premijera. Kako bi to funkcionisalo? - Ne znam. Doduse, postoji mogucnost i da Labus dobije na izborima. Sta bi po Vama bilo bolje - pobeda Kostunice ili Labusa? - Necu da odgovorim na to pitanje posto bi to bilo direktno mesanje u politicki zivot Srbije. Sto se mene tice, i jedan i drugi su u granicama prihvatljivosti. Mnogi misle da je sve ovo sto se desava u Srbiji danas, politicke krize i sva previranja, posledica delovanja mocnih sila iz inostranstva, tajnih i polutajnih, koje su ponovo veoma aktivne na Balkanu? - Ljudi ovde stalno misle da se iza svega krije neka zavera. Iza 90 odsto desavanja u politickom zivotu ne stoje nikakvi tajni planovi i organizacije. A iza preostalih 10 odsto? - Onih 10 odsto desava se po planu. Ne po zaveri, nego po planu. Mozda samo iza jednog procenta svih svetskih desavanja stoje zavere. Ko je Dzejms Lajon? Studirao u SAD i Beogradu, ostavio posao u Stejt departmentu Dzejms Lajon je u Medjunarodnoj kriznoj grupi od 1999. godine. Rodjen je 1960. godine, u Americi. Ziveo je u Masacusetsu, Floridi, Kaliforniji... Na Balkan prvi put dolazi 1980. da uci srpskohrvatski. Od 1996. stalno je nastanjen na podrucju bivse Jugoslavije, pretezno u Bosni, gde se, kaze, izmedju ostalog bavio i biznisom. Doktorirao je istoriju Balkana. Studirao je u Americi i u Beogradu, kod profesora Andreja Mitrovica. U Stejt departmentu proveo je jedno leto kao analiticar za Jugoslaviju i Albaniju (tom mestu je, kaze, nedostajalo dinamike), zatim je radio kao savetnik raznih nevladinih organizacija... Od novembra 2001. je u Beogradu. Srbi su Kosovo izgubili zbog lose uprave. Sad to preti Republici Srpskoj Cini se da Zapad i, pre svega, SAD ozbiljno razmisljaju o prekompoziciji Balkana po etnickim granicama... - Tu pricu o podeli po etnickim granicama nisam cuo ni od jednog ozbiljnog zapadnog politicara i analiticara. To niko ne spominje kao opciju. Niko ne spominje ni nezavisne, razdvojene Srbiju i Crnu Goru... - Spominje. Kao sto znate, postoji odredjen broj politicara u Vasingtonu, na primer, koji bi zeleli da vide nezavisnu Crnu Goru. Ne mozete, ipak, osporiti cinjenicu da su ovde vec donekle napravljene etnicke granice. U Hrvatskoj, Bosni, na Kosovu, u Makedoniji... - Da, za Hrvatsku, Makedoniju i Kosovo ste donekle u pravu. Medjutim, etnicke granice u BiH mnogo su labavije u odnosu na, recimo, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju. Prvo, tamo svi govore isti jezik. To je jedan narod, podeljen po verskim principima, koji govori jedan jezik s raznim dijalektima. Drugo, ljudi imaju potpunu slobodu kretanja po celoj BiH. I, trece, Republika Srpska je na pragu politickog, drustvenog i ekonomskog samoubistva zbog korupcije lidera i ogromnog lopovluka u vladajucim krugovima. Mislite li da je to tako samo u RS? - Korupcija je prisutna svuda na Balkanu, ali u RS je dostigla ogromne razmere. Iz godine u godinu beleze pad proizvodnje, standarda, a rast nezaposlenosti. Za tri meseca ove godine zabelezeno je 57 samoubistava na jedva milion stanovnika. Svi se zale kako je iz dana u dan sve gore. Ogromna je besparica, Srbi odlaze u Federaciju, Beograd ili neku trecu zemlju da traze posao. S druge strane, izbeglice se sve vise vracaju i jasno je da vise ne postoje jasne etnicke granice u Republici Srpskoj kao sto su nacrtane na karti. Postoje mozda neke administrativne granice, ali u etnickom, demografskom smislu, Republika Srpska je presecena na najmanje tri mesta. Kada bi, na primer, neko pokusao da pripoji Republiku Srpsku Srbiji, prvo to ne bi uspeo jer je vec presecena na vise mesta, a, drugo, srpsko stanovnistvo oko Prijedora i Banjaluke ostalo bi potpuno odseceno od Srbije. Uostalom, Srbi su i Kosovo izgubili zbog lose uprave, menadzmenta... Napustali su ga jer nisu imali posao... Tesko da su ga napustali samo zbog toga. Zasto to onda nisu cinili i Albanci? - Srbi imaju jacu orijentaciju prema gradovima, Albanci prema ruralnim krajevima. Moramo se zapitati da li losa uprava u Republici Srpskoj ima isti takav uticaj na Srbe? Muslimani se vracaju, Srbi nemaju ekonomske mogucnosti. Svaki Srbin iz BiH trebalo bi da zivi gde god zeli u Bosni... Zagovarate, naravno, multietnicnost. Ali, jedina zaista multietnicka drzava na Balkanu sada, posle svega, jeste Jugoslavija. Na Hrvatsku niko iz sveta ne vrsi pritisak da bude multietnicka. Oni se cak hvale kako su "ocistili Srbe"... - Ima pritisaka na Hrvatsku i oni ce se pojacati. Medjunarodna krizna grupa upravo radi na jednom takvom izvestaju. Kada bude gotov naci ce se na stolovima ministara spoljnih poslova iz raznih drzava, kod Kofija Anana, to ce biti plasirano u svet na najvisem nivou. Izvrsicemo jak pritisak i presing. Doci ce i pojacani pritisak iz Vasingtona, iz Svetske banke, iz MMF, iz EU, Saveta Evrope, iz raznih medjunarodnih diplomatskih organizacija, OEBS... I videcete rezultate. Predsednik bolje da daje intervjue nego sto pise pisma Da li je u demokratskim drustvima normalna praksa da predsednik u pismima optuzuje medije za objavljivanje, inace tacnih, informacija, kao sto je uradio predsednik Kostunica u slucaju Nedeljnog Telegrafa? - Nacin komuniciranja sa medijima je uglavnom preko pres konferencija. Veoma retko cete na Zapadu naci politicara koji ce sa medijima komunicirati preko pisma, posto, na kraju krajeva, to uvek ispadne lose za imidz tog politicara. Mogu reci da sam iznenadjen zbog tog pisma. Bolje je da daje intervjue. U Americi je samo Nikson javno optuzivao medije i znamo kako je prosao. Mnogi se zalazu za podelu Kosova na severni i juzni deo, ali ce tako Srbima u enklavama biti potpisana smrtna presuda Upravo ste se vratili iz Kosovske Mitrovice. Kako Vam stvari tamo izgledaju? - Prva stvar koju moramo da uradimo ako zelimo da resimo situaciju na Kosovu jeste da povecamo bezbednosno stanje i kod Srba i kod Albanaca. Moja najveca zamerka KFOR-u i UN je sto nisu uradili svoj posao na Kosovu. Dok god ne popravimo bezbedosno stanje, ne mozemo ocekivati rezultate u oblasti povratka izbeglica i ekonomskog razvoja dole. Bez ekonomskog razvoja Srbi ce i dalje napustati Kosovo, cak ce napustati krajeve gde su Srbi u vecini, gde nisu ugrozeni od Albanaca. Uostalom, Srbi su godinama napustali Kosovo zbog ekonomskih razloga. Znaci Albanci i NATO su to samo malo ubrzali? - Da. Znam da mnogima to nece da se dopadne, ali to je bio jedan prirodan demografski tok. Mnogi se sad zalazu za podelu Kosova na severni i juzni deo. Za nekoga ko podrzava plan velike Srbije to zvuci dobro, ali sta ce biti sa sudbinom Srba u enklavama. Takvom podelom bice im potpisana smrtna kazna. Pa ni sad ne stoje mnogo bolje. - Zbog toga i vrsimo pritisak na UNMIK i KFOR kako bi poboljsali bezbednosnu situaciju. Vrsimo i pritisak na Albance, na njihove politicare, i u Pristini i u Vasingtonu. Ali rezultati se ne vide. Srbe stalno optuzuju da su nacionalisti, a ovde je jedina prava multietnicnost na Balkanu... - Na Balkanu se svi medjusobno optuzuju, te kriv je onaj, te kriv je ovaj. Danas vecina tih optuzbi dolazi od nevladinih organizacija i to je njihov posao. Da optuzuju? - Ne da optuzuju, nego da upere prst na nepravednosti. Sto se tice povratka Srba na Kosovo, morate biti svesni sta je medjunarodna zajednica radila u Bosni jer to je najblizi primer. Proslo je nekoliko godina dok se nije vratilo poverenje i izbeglice pocele da se vracaju u vecem broju. Povratak je veoma slozena i skupa procedura. I necemo imati ozbiljnog povratka Srba na Kosovo do kraja sledece godine. Ali postoji drugo pitanje, pitanje dvosmernog povratka - Albanaca u srpske enklave. Ponovo! Za Kosovsku Mitrovicu se trazi multietnicnost, a za ostale delove Kosova ne. - Multietnicnost se trazi svuda i zbog toga smo uputili kritike medjunarodnim snagama na Kosovu. Sta je Medjunarodna krizna grupa?Nezavisno ministarstvo spoljnih poslova koje placaju mocni i bogati Medjunarodna krizna grupa (ICG) jedna je od najuticajnijih nevladinih organizacija na svetu. Centrala organizacije je u Briselu, a satelitske kancelarije u Vasingtonu, Njujorku, Londonu, Parizu, Keniji, Burundiju, Kongu, Sijera Leoneu, Timoru, na Bliskom istoku, u Kolumbiji, Sarajevu, Beogradu, Pristini, Skoplju. Godisnji budzet ICG u proseku je izmedju sest i sedam miliona dolara. Na spisku donatora, pored vlada skoro svih vecih zapadnih drzava, nalazi se i fondacija Bila Gejtsa, Karnegi korporacija, Soros... Predsednik Upravnog odbora je Marti Ahtisari, a medju 80-tak clanova su, izmedju ostalih, Morton Abramovic, Dzordz Soros, Torvald Stoltenberg, Grigorij Javlinski, Saud Nasir Al-Sabah, Luiz Arbur, Zbignjev Bzezinski, Vesli Klark, Hasan bin Tala... Za koga lobira Medjunarodna krizna grupa? - Ako pitate ljude u Srbiji, oni kazu da lobiramo za Albance. Ako pitate ljude u Hrvatskoj, kazu da lobiramo za Srbe, muslimani kazu da lobiramo za Hrvate... Pa za koga lobirate? - Da bih objasnio za koga lobiramo, moram da objasnim sustinu nase organizacije. Mi smo poput nezavisnog ministarstva spoljnih poslova. Veoma smo decentralizovana organizacija. Nikada iz centrale nisam dobio uputstva o cemu i kako da pravim analizu. Prosle godine jedan moj izvestaj nije bio u saglasnosti sa stavovima predsednika Upravnog odbora, ali mi smo objavili taj izvestaj onakav kakav je bio. Ono za sta mi lobiramo jesu ljudska prava, demokratija i mirna resenja krize. Na kraju krajeva, nas cilj jeste da sprecavamo krize, sukobe, pre nego sto dodje do rata. Odlazimo u Savet bezbednosti, UN, Senat, Kongres, Belu kucu, vlade zapadnih zemalja, nevladine organizacije i saopstavamo im nase analize u vezi sa kriznim podrucjima sirom sveta. Nasi izvestaji plasiraju se na najvisem nivou jer imamo licne kontakte sa uticajnim ljudima preko clanova Upravnog odbora. Sve su to uglavnom diplomate od karijere u penziji, mnogi su radili u Beloj kuci, raznim vladinim i nevladinim organizacijama. Kako se Vi informisete? - Citam novine. To Vam je dovoljno? - Slusam i radio, gledam televiziju, idem po kafanama... Imam kontakte s nekim politicarima na vlasti, sa ljudima iz ambasada, iz raznih medjunarodnih organizacija. Pazljivo slusam sta pricaju i razgovaram s njima, razgovaram s ljudima koji su u Njujorku, u Vasingtonu. Redovno me informisu ljudi iz nasih kancelarija sirom sveta, stalno nam salju izvestaje, dopise - sta se desava, sta su aktuelna politicka pitanja i aktuelne politicke bitke, koji su stavovi raznih drzava i zemalja, svetskih medija. I to se sve sklopi u tekst. NEDELJNI TELEGRAF http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/novi/lajon.html Serbian News Network - SNN [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/
