| Autor: To�o
BORKOVI� |
Mir dok traje gotovina
A. JEKI� 7/21/2002, 7:26:22 PM
BEOGRAD - Po�to su im otpremnine (6.000 dinara za svaku godinu sta�a) koje su uzeli kad su ostali bez posla na izmaku, nekada�nji bankarski slu�benici prikupljaju dokumentaciju i podnose zahteve za invalidsku penziju.
Oni, o�igledno, nisu poslu�ali savet direktora Republi�kog zavoda za tr�i�te rada Svetozara Krsti�a da dobijeni novac ne tro�e, ve� da ga odmah u ne�to ulo�e, makar udru�uju�i ga sa drugim kolegama.
Da je, od nekoliko ponu�enih mogu�nosti, nov�ani iznos za na�eg �oveka najprimamljiviji, pokazuje i primer radnika Robnih ku�a “Beograd” i lozni�ke “Viskoze” gde se ovih dana najve�i broj zaposlenih izjasnio ba� za ovu varijantu.
Zvani�no, niko ne prati dalju sudbinu ovih radnika. Ako se ima u vidu najnoviji podatak Republi�kog zavoda za tr�i�te rada da je broj nezaposlenih krajem aprila bio oko 780.000, a krajem juna bezmalo 820.000, jasno je da je ve�ina otpremnine iskoristila za pre�ivljavanje ili vra�anje dugova i sada na birou �eka novi posao.
Posao na odre�eno
STRAH od otkaza, pokazuju najnovija istra�ivanja, je postao no�na mora zaposlenih u Srbiji. Procene s po�etka godine ukazuju da �e u 2002. bez posla ostati oko 100.000 ljudi, od toga oko 60.000 u preduze�ima koja u restrukturiranje idu po programu republi�ke Vlade.
- To nije dramati�na brojka - smatra Mirosinka Dinki�, direktor Sektora za socijalnu politiku u Institutu G 17. - Deo ljudi �e se odmah sna�i, jer im je odavno postalo jasno da �e ostati bez posla, pa su se na neki na�in na to ve� pripremili. Neki ve� rade u sivoj zoni, a u doje�erskim preduze�ima su se zadovoljavali malom platom, kako bi imali penzijsko i zdravstveno osiguranje. Sada �e biznis legalizovati, pa �ak iskoristiti i finansijsku podr�ku Zavoda za tr�i�te rada.
Na�a sagovornica smatra da ono �to daje dr�ava (maksimum 5.000 maraka) nije dovoljno da se otpo�ne neki posao. Upravo zato ljudi uzmu novac, nadaju�i se da �e se, ve�, na�i neko re�enje.
- Valjalo bi razmisliti da, umesto gotovine, radnici dobiju vau�ere, da bi ih dali preduzetnicima koji �e im obezbediti posao - zala�e se Dinki�. - Sada se naveliko forsira osnivanje malih i srednjih preduze�a, nude se programi, daju kreditne linije... Nevolja je, me�utim, �to na�i poslodavci za tako ne�to nisu previ�e zainteresovani. Vi�e ne mogu da se izgovaraju na neizvesnost, mada bi im izgleda vi�e odgovarala, jer su navikli da uzmu kredite od dr�ave i da ih ne vra�aju. Dr�ava bi morala vi�e da ih stimuli�e, da ih u po�etku osloba�a poreza, pogotovo ako zapo�ljavaju vi�e ljudi.
�to se ti�e onih koji tra�e posao svejedno da li su po�etnici ili imaju dugogodi�nje iskustvo - sigurno je da �e morati da promene radnu filozofiju. Malo je onih koji �e odsad i�i u penziju odande gde su zapo�eli radni vek. Na�a sagovornica ka�e da ve� sada podaci pokazuju da se veliki broj ljudi zapo�ljava na odre�eno vreme, pri �emu prednja�e �ene, a na pitanje ho�e li masovno otpu�tanje dovesti do socijalnih potresa odgovara negativno:
- LJudi se, o�igledno, na razne na�ine snalaze, dosta se radi na crno, prihodi od imovine rastu.
PARE ODLA�U PROBLEM
PARAMA koje dobije od dr�ave, radnik koji ostaje bez posla ne mo�e da uradi ni�ta, one samo odla�u neke probleme. To se najbolje vidi po radnicima “Zastave” koji su prvi “legli na rudu” i pristali na tolike sume. Da su nastavili sa protestima, sigurno bi izvukli vi�e - smatra Milenko Smiljani�, predsednik Samostalnog sindikata Srbije - Ali, po�to su mnogi godinama bili bez posla i ve� su pre�alili radna mesta, u�inilo im se da �e tim parama mo�i ne�to da zapo�nu. Novac su brzo potro�ili i sada tamo tinja nezadovoljstvo, pitanje je samo kad �e da bukne.
Prvi �ovek najbrojnijeg sindikata tvrdi da zaposleni danas �ive u velikom strahu, po�to im nad glavom stalno visi otkaz, ali da niko ne mo�e pouzdano da proceni koliko �e ljudi zadesiti ta sudbina, niti �ta �e sa njima na kraju biti.
- Socijalni program, koji mi, ina�e, ne priznajemo, jer je donet bez u�e��a sindikata, postoji samo za firme koje se restrukturiraju pod patronatom republi�ke vlade, a i on je improvizovan. O ljudima se govori kao o krompirima, kad pitamo �ta �e biti s njima, sledi odgovor da je tako u svim zemljama u tranziciji - navodi Smiljani�. - Jasno je da se ne mo�e napraviti program kojim �e svi biti zadovoljni, ali on mora da postoji za sve radnike koji ostaju bez posla i da se utvrdi na�in njihovog zbrinjavanja.
Ukoliko Vlada ne po�ne da se bavi radnicima i ne sedne sa sindikatima za sto, prvi �ovek Samostalnih sindikata za jesen najavljuje generalni �trajk:
- Ili �emo dobro prodrmati vlast, ili pokazati da smo u ovoj stvari nemo�ni - ka�e Smiljani�.
“MALI” OTKAZI
OD po�etka primene novog Zakona o radu oko 5.000 ljudi dobilo je otkaze, mimo bilo kakvih programa - tvrdi Smiljani�. - U pitanju je takozvana strategija “malih” otkaza. Po zakonu, kad otpu�ta manje od deset odsto radnika, poslodavac ne mora da pravi program za re�avanje vi�ka, �to podrazumeva i isplatu otpremnina od dve do pet plata. To mnogi zloupotrebljavaju, jer u ovom slu�aju radnik nema nikakva prava i preostaje mu jedino da ide na sud.
A. JEKI� 7/21/2002, 7:26:22 PM
BEOGRAD - Po�to su im otpremnine (6.000 dinara za svaku godinu sta�a) koje su uzeli kad su ostali bez posla na izmaku, nekada�nji bankarski slu�benici prikupljaju dokumentaciju i podnose zahteve za invalidsku penziju.
Oni, o�igledno, nisu poslu�ali savet direktora Republi�kog zavoda za tr�i�te rada Svetozara Krsti�a da dobijeni novac ne tro�e, ve� da ga odmah u ne�to ulo�e, makar udru�uju�i ga sa drugim kolegama.
Da je, od nekoliko ponu�enih mogu�nosti, nov�ani iznos za na�eg �oveka najprimamljiviji, pokazuje i primer radnika Robnih ku�a “Beograd” i lozni�ke “Viskoze” gde se ovih dana najve�i broj zaposlenih izjasnio ba� za ovu varijantu.
Zvani�no, niko ne prati dalju sudbinu ovih radnika. Ako se ima u vidu najnoviji podatak Republi�kog zavoda za tr�i�te rada da je broj nezaposlenih krajem aprila bio oko 780.000, a krajem juna bezmalo 820.000, jasno je da je ve�ina otpremnine iskoristila za pre�ivljavanje ili vra�anje dugova i sada na birou �eka novi posao.
Posao na odre�eno
STRAH od otkaza, pokazuju najnovija istra�ivanja, je postao no�na mora zaposlenih u Srbiji. Procene s po�etka godine ukazuju da �e u 2002. bez posla ostati oko 100.000 ljudi, od toga oko 60.000 u preduze�ima koja u restrukturiranje idu po programu republi�ke Vlade.
- To nije dramati�na brojka - smatra Mirosinka Dinki�, direktor Sektora za socijalnu politiku u Institutu G 17. - Deo ljudi �e se odmah sna�i, jer im je odavno postalo jasno da �e ostati bez posla, pa su se na neki na�in na to ve� pripremili. Neki ve� rade u sivoj zoni, a u doje�erskim preduze�ima su se zadovoljavali malom platom, kako bi imali penzijsko i zdravstveno osiguranje. Sada �e biznis legalizovati, pa �ak iskoristiti i finansijsku podr�ku Zavoda za tr�i�te rada.
Na�a sagovornica smatra da ono �to daje dr�ava (maksimum 5.000 maraka) nije dovoljno da se otpo�ne neki posao. Upravo zato ljudi uzmu novac, nadaju�i se da �e se, ve�, na�i neko re�enje.
- Valjalo bi razmisliti da, umesto gotovine, radnici dobiju vau�ere, da bi ih dali preduzetnicima koji �e im obezbediti posao - zala�e se Dinki�. - Sada se naveliko forsira osnivanje malih i srednjih preduze�a, nude se programi, daju kreditne linije... Nevolja je, me�utim, �to na�i poslodavci za tako ne�to nisu previ�e zainteresovani. Vi�e ne mogu da se izgovaraju na neizvesnost, mada bi im izgleda vi�e odgovarala, jer su navikli da uzmu kredite od dr�ave i da ih ne vra�aju. Dr�ava bi morala vi�e da ih stimuli�e, da ih u po�etku osloba�a poreza, pogotovo ako zapo�ljavaju vi�e ljudi.
�to se ti�e onih koji tra�e posao svejedno da li su po�etnici ili imaju dugogodi�nje iskustvo - sigurno je da �e morati da promene radnu filozofiju. Malo je onih koji �e odsad i�i u penziju odande gde su zapo�eli radni vek. Na�a sagovornica ka�e da ve� sada podaci pokazuju da se veliki broj ljudi zapo�ljava na odre�eno vreme, pri �emu prednja�e �ene, a na pitanje ho�e li masovno otpu�tanje dovesti do socijalnih potresa odgovara negativno:
- LJudi se, o�igledno, na razne na�ine snalaze, dosta se radi na crno, prihodi od imovine rastu.
PARE ODLA�U PROBLEM
PARAMA koje dobije od dr�ave, radnik koji ostaje bez posla ne mo�e da uradi ni�ta, one samo odla�u neke probleme. To se najbolje vidi po radnicima “Zastave” koji su prvi “legli na rudu” i pristali na tolike sume. Da su nastavili sa protestima, sigurno bi izvukli vi�e - smatra Milenko Smiljani�, predsednik Samostalnog sindikata Srbije - Ali, po�to su mnogi godinama bili bez posla i ve� su pre�alili radna mesta, u�inilo im se da �e tim parama mo�i ne�to da zapo�nu. Novac su brzo potro�ili i sada tamo tinja nezadovoljstvo, pitanje je samo kad �e da bukne.
Prvi �ovek najbrojnijeg sindikata tvrdi da zaposleni danas �ive u velikom strahu, po�to im nad glavom stalno visi otkaz, ali da niko ne mo�e pouzdano da proceni koliko �e ljudi zadesiti ta sudbina, niti �ta �e sa njima na kraju biti.
- Socijalni program, koji mi, ina�e, ne priznajemo, jer je donet bez u�e��a sindikata, postoji samo za firme koje se restrukturiraju pod patronatom republi�ke vlade, a i on je improvizovan. O ljudima se govori kao o krompirima, kad pitamo �ta �e biti s njima, sledi odgovor da je tako u svim zemljama u tranziciji - navodi Smiljani�. - Jasno je da se ne mo�e napraviti program kojim �e svi biti zadovoljni, ali on mora da postoji za sve radnike koji ostaju bez posla i da se utvrdi na�in njihovog zbrinjavanja.
Ukoliko Vlada ne po�ne da se bavi radnicima i ne sedne sa sindikatima za sto, prvi �ovek Samostalnih sindikata za jesen najavljuje generalni �trajk:
- Ili �emo dobro prodrmati vlast, ili pokazati da smo u ovoj stvari nemo�ni - ka�e Smiljani�.
“MALI” OTKAZI
OD po�etka primene novog Zakona o radu oko 5.000 ljudi dobilo je otkaze, mimo bilo kakvih programa - tvrdi Smiljani�. - U pitanju je takozvana strategija “malih” otkaza. Po zakonu, kad otpu�ta manje od deset odsto radnika, poslodavac ne mora da pravi program za re�avanje vi�ka, �to podrazumeva i isplatu otpremnina od dve do pet plata. To mnogi zloupotrebljavaju, jer u ovom slu�aju radnik nema nikakva prava i preostaje mu jedino da ide na sud.
