"Ovo je istina o nama. Nije ta�no da smo jaki, kad ne mo�emo da sakupimo dovoljno novca da bismo pomogli deci. Na�oj deci"
Deca slomljena vru�inom, bolovima i jakim
sedativima le�ala su na krevetima kakvih valjda nema vi�e ni po evropskim
zatvorima. Kraj njih, na �ar�avima vla�nim od znoja, koji su pokrivali ne�to �to
je davne 1936. godine mo�da i bio valjani madrac, le�ale su nemo�ne majke.
Zate�ene nenajavljenom posetom nepoznatih ljudi, njih �etiri, iscrpljene brigom,
nadom, strahom za decu poku�avale su da sakriju stid, vonj i gole noge koje su
se presijavale na bolesnoj, �u�kastoj svetlosti sobe, ne ve�e od dvadesetak
kvadratnih metara.
Tu na poslednjem,
dozidanom spratu Univerzitetske de�je klinike u Tir�ovoj 10, koja jo� slovi kao
najbolja ustanova za le�enje dece u Jugoslaviji, nema nijednog prozora koji nije
zakucan ekserima iz prostog razloga �to su toliko stari i truli da �e se pri
prvom slede�em pomeranju kvake pretvoriti u
pra�inu.
"De�ja klinika je najva�nija i
najstarija ustanova za le�enje dece u zemlji. Jednostavno re�eno, ona je danas
potro�ena", ka�e Boris Stajkovac, predsednik Upravnog odbora Univerzitetske
de�je klinike, na kojoj se tro�i vi�e od 12 000 evra dnevno, dok je vrednost
jednog specijalisti�kog pregleda oko 40
dinara.
U ni�ta boljem stanju nisu ni
druga odeljenja ove klinike u kojoj se aparati za dijalizu ne gase, inkubatora
nema dovoljno ni na intenzivnoj nezi, a od postoje�ih polovina ne radi. Na
Odeljenju za kardiologiju umesto monitora za pra�enje te�kih sr�anih mana
koriste se nekakvi aparati koje treba s vremena na vreme ja�e tresnuti rukom
kako bi o�itali i pritisak i puls pacijenta. Prona�i infuzionu pumpu koja zaista
precizno dozira lek pacijentu uzaludno je koliko i na�i ispravno kupatilo ili
toplu vodu na Odeljenju za neonatalogiju, gde nema grejanja i gde se voda za
kupanje bebica zagreva u loncima, na �poretima koji su verovatno pregrmeli i
Drugi svetski rat. Ako je za utehu, jedan od pet liftova u Tir�ovoj 10 jo�
radi.
Zona sumraka
"Samo �ekam kada �e
i taj lift da otka�e. Nedavno je jedan pacijent, de�ak, pod totalnom anestezijom
bio zaglavljen 45 minuta", ka�e Stajkovac i dodaje kako se tim istim liftom
prevoze i pacijenti i hrana, pomije, lekovi, �ubre - sve �to treba.
Iako je proteklih desetak godina, �esto
uo�i izbora, organizovano sijaset akcija prikupljanja pomo�i ovoj ustanovi,
bakteriolo�ka laboratorija u kojoj se obavi vi�e od 20 000 analiza i dalje li�i
na hemijski kabinet siroma�ne osnovne �kole u provinciji. Na istom mestu se
obavljaju analize patogenog materijala, a bakterije nesmetano mogu da presko�e
to pola koraka, koliko ih deli od stola gde se pripremaju podloge. "Najgore je
kada fri�ider posustane, onda nam sve propadne", ka�e mla�a laborantkinja dok na
malom re�ou �eka da provri voda za kafu.
Koliko vremena treba da provri voda u kuhinji, znaju samo oni koji su imali
prilike da pro�u kroz lavirint jedva osvetljenih hodnika paze�i da nosom ne
prona�u izvaljene podne plo�ice. Dovoljan je samo jedan pogled na nove vise�e
"elektri�ne instalacije" da bi se razumelo kako je istinsko �udo �to De�ja
klinika jo� nije gorela u
po�aru.
Neosetljivo dru�tvo
Zbog svih
ovih pobrojanih razloga, Centar za brigu o deci krenuo je u novu humanitarnu
akciju za De�ju kliniku u Tir�ovoj 10. Gajena je nada da �e to biti i poslednja
akcija ove vrste, odnosno da �e se za sto dana sakupiti oko tri i po miliona
evra (200 miliona dinara), koliko je neophodno da bi se jednom zauvek re�ili svi
problemi koji ne mogu da �ekaju i koji rad ove bolnice gotovo
onemogu�avaju.
Sredinom marta
humanitarna akcija "100 dana za decu" po�ela je udarni�ki - na sva zvona.
Snimljeni su spotovi na kojima su se sme�kali Radmila Hrustanovi�,
gradona�elnica Beograda, i jo� neki mili i blagi ljudi. Dobru volju zalo�ili su
premijer, potpredsednici republi�ke vlade, ministri, poneki umetnik i mnogi
ambasadori u Beogradu. Me�utim, sav taj �areni potresno-veseli, kako neki
zlobnici iz republi�kog Ministarstva zdravlja reko�e, "cirkus" postao je gotovo
besmislen kada je u ime solidarnosti sa bolesnom decom trebalo odre�iti kesu.
"Mi smo dru�tvo o�te�ene empatije.
Postali smo neosetljivi. Neosetljivi �ak i prema na�oj budu�osti, prema na�oj
deci", ka�e Ratko Bo�ovi�, profesor sociologije kulture na Fakultetu politi�kih
nauka u Beogradu. I ka�e da umesto stvarnih promena, o�ekivanih posle oktobra
2000. godine, imamo samo "iluziju anticipacije".
Nekoliko nedelja pre zavr�etka akcije
"100 dana za decu" postalo je o�igledno da oni, mahom, doma�i bogata�i i
biznismeni, nemaju ni razumevanja ni previ�e samilosti za uslove u kojima se
godi�nje le�i oko 60 000 dece (nedavno dvoje ljudi poginulo kada im se deo
fasade De�je klinike sru�io na glavu).
U vrhu liste donacija ve�ih od 30 hiljada dinara, a koju je pre nekoliko dana
sa�inio i novinaru NIN-a predo�io Stajkovac, na�le su se strane ambasade i
nekoliko velikih doma�ih firmi i fondacija.
Obi�ni ljudi
Ispostavilo se da
je "sirotinja" najosetljivija na memljive zidove Odeljenja za opekotine,
ekserima zakucane prozore jednako trulog Odeljenja za pulmologiju.
"Ovo je bila akcija obi�nih ljudi",
ka�e Stajkovac napominju�i da su se neu�estvovanjem u akciji najvi�e
"osramotile" velike firme koje stalno decu koriste za reklamiranje pelena,
sokova, igra�aka...
Na papiru stoji da
je do sada prikupljeno ne�to manje od 54 miliona dinara u opremi, materijalu i
radovima, a od prodaje �utih majica i donacija u novcu prikupljeno je ne�to
manje od 23 miliona dinara.
"Verovao
sam da ne�e biti problema da se za Tir�ovu sakupi tih 200 miliona dinara",
obja�njava Stajkovac koji bi sada bio sre�an i da je prikupljeno 180 miliona.
Ukoliko sve obe�ane donacije stignu na
ra�un De�je klinike, moglo bi se ra�unati da je prikupljeno oko 142 miliona
dinara �to bismo dovoljno da se ispravi i gre�ka prethodne uprave koja je
investirala oko �etiri miliona evra u supermoderni Dijagnosti�ki centar ali je
"zaboravila" da izvede ventilaciju iako se zna da ljudi pod zemljom (u podrumu)
ne mogu da di�u bez kiseonika.
Su�tina
cele akcije u kojoj su skromni pojedina�ni prilozi mnogobrojni promakla je
mnogim politi�arima starog i novog re�ima, bogata�ima, sportistima, estradnim
umetnicima, medijskim radnicima, �ak i nadle�nom Ministarstvu zdravlja koje je
oti�lo i korak dalje od svih.
Optu�iv�i
organizatore da ne prijavljuju donacije Ministarstvu, odnosno da je cela
kampanja pateti�na, da se deca koriste za ne�iju li�nu promociju a da taj neko
prikazivanjem malih pacijenata ugro�ava njihova prava zagarantovana Poveljom
Ujedinjenih nacija o pravima deteta - pomo�nik ministra zdravlja Republike
Srbije Uro� Jovanovi� je vi�e odmogao nego pomogao. To �to je posle srpski
premijer s njim pri�ao u �etiri oka pomoglo je utoliko �to je Jovanovi� svoju
rezigniranost nastavio da pokazuje manje javno.
Spisak donatora
Izgovoriv�i se
dolaskom novog ministra zdravlja, Jovanovi� je u�tivo izbegao susret sa
novinarom NIN-a, odnosno propustio priliku da iznese argumente protiv onih na
koje je bacio senku lopovluka. U utorak 25.juna ponovljeno je da Jovanovi�
"definitivno ne�e davati nikakve izjave o Tir�ovoj", odnosno da bi to umesto
njega mogao da u�ini li�no novi ministar zdravlja Tomica Milosavljevi� kome je
palo u deo da iz na�injene �tete izvu�e maksimalnu korist, pre svega za
pacijente u Tir�ovoj 10.
Pitanje da li
treba i kome treba De�ja klinika da prijavi donacije, vrlo je jednostavno kada
su u pitanju donacije iz inostranstva. Obaveza De�je bolnice je da prijavi svaku
donaciju ve�u od 5 000 evra. Jedina takva donacija stigla je iz manastira Kikos.
Kako je predvi�eno �lanom 8 saveznog Zakona o donacijama i humanitarnoj pomo�i,
donacije iz inostranstva uredno su prijavljivane Narodnoj banci Jugoslavije,
tvrde u De�joj bolnici.
"Sve je u redu.
Sve donacije se javno objavljuju svakog dana u novinama", ka�e Stajkovac sa
grimasom uzdr�anog besa nekog ko ima srca. "Ovo je istina o nama. Nije ta�no da
smo jaki, kad ne mo�emo da sakupimo dovoljno novca da bismo pomogli deci. Na�oj
deci. Da je Ministarstvo zdravlja stalo uz nas mo�da bismo sakupili sav novac."
Nije isklju�eno da je i obznanjivanje
donacija spre�ilo mnoge, bogatije, sugra�ane da u�estvuju u akciji makar i sa 1
000 dinara.
Ukoliko se ne dogodi neko
�udo, odnosno ukoliko onima ravnodu�nima srce iznenada ne zaigra nad slikama
bebice priklju�ene na ve�ta�ka plu�a, ne�e biti dovoljno novca da se kupe novi
hirur�ki kompleti (oko 20 000 evra), neko drugi �e napla�ivati svaki pregled
magnetnom rezonancom, rendgeni �e ostati nepopravljeni, 200 dece �eka�e na red
za operaciju srca koja nikad ne ko�ta manje od 2 000 evra, a najbolji pedijatri
i hirurzi juri�e u privatne klinike.
LIDIJA KUJUND�I�
