|
Specijalni tu�ilac protiv organizovanog kriminala Neka mafija �uje: rat je objavljen! Vi�e nije sporno: srpsko podzemlje dobija novog neprijatelja, �e��eg i odlu�nijeg da istraje nego ranije. Na crtu organizovanom zlu ovog puta staje organizovana pravda. Mo�e li neko da pomrsi konce opasnoj hobotnici �iji su se pipci uvukli u sve sfere �ivota Vlada Srbije kona�no je re�ila da se upusti u zavr�ni obra�un sa mafijom. U skup�tinsku proceduru u�ao je nacrt Zakona o suzbijanju organizovanog kriminala koji, izme�u ostalog, predvi�a osnivanje potpuno novih tela u okviru srpskog pravosu�a i policije. Pominju se posebna slu�ba MUP-a, zasebno odeljenje Okru�nog suda u Beogradu u kome �e se suditi pripadnicima mafije, �ak i odvojena pritvorska jedinica za njih, i tako dalje. Najve�u pa�nju javnosti ipak izaziva institucija specijalnog tu�ioca koji bi trebalo da bude taj zamajac u obra�unu sa podzemljem.
Ko je ta osoba kojoj �e pripasti �ast ali i velika odgovornost? Da li je to neki supermen i svemo�ni borac za pravdu, osvetnik bez lica i tajanstveni spasilac ugro�enog stanovni�tva! Beli okovratnici – Naravno da to nije tako i da ne treba mistifikovati funkciju specijalnog tu�ioca – obja�njava Jovan Krsti�, zamenik okru�nog javnog tu�ioca u Beogradu. – Pre svega specijalni tu�ilac nije jedna osoba kako se to obi�no misli. Po�to nijedan pojedinac nije iznad organizacije tako je i ovde re� o timu koji �e biti osposobljen da se upusti u borbu protiv organizovanog kriminala. Ideja o ustanovljavanju specijalnog tu�ioca je, prema Krsti�evim re�ima, rezultat podele du�nosti u okviru dr�avnog tu�ila�tva. On dodaje da je najbitnije da se borba protiv organizovanog kriminala mo�e i mora voditi zakonitim sredstvima. Dakle, to nije nikakva kampanja ve� jedan promi�ljen zakonski postupak. Krsti� napominje da postoje i protivnici formiranja posebne institucije. Oni to obrazla�u �injenicom da je dr�avno tu�ila�tvo, samo po sebi, ve� organizaciono pripremljeno za borbu protiv mafije i da ga je potrebno samo malo kadrovski oja�ati. – U svakom slu�aju devedeset odsto posla specijalnog tu�ioca bi�e neka vrsta k njigovodstvenog razmatranja i prou�avanja raznih vidova kriminala – dodaje tu�ilac Krsti�. – Posebno �e predmet interesovanja biti kriminal "belih okovratnika", odnosno spre�avanje novih oblika krivi�nih dela kao �to su pranje novca ili kriminal nastao zajedno sa napretkom tehnologije (kompjuteri, poslovni sistemi...). Naravno da i ubistva mogu biti vezana za organizovani kriminial ali tu je potrebno utvrditi da li pojedina�ni akti imaju veze sa grupama ili uticajnim pojedincima. Tu�ilac Krsti� podvla�i da kriminalci treba da shvate da specijalni tu�ilac nije jedna osoba ve� grupa iza koje stoji jo� ve�a grupa a to je dr�avno tu�ila�tvo Srbije. Kako �e biti sastvljena institucija specijalnog tu�ila�tva? To �e prema Krsti�evim re�ima, biti spoj mladosti i iskustva, hrabrosti i znanja i volje da se ne�to uradi. Podrazumeva se da �e ti ljudi biti i pla�eni kako treba. – Specijalni tu�ilac nije nekakva mra�na i tajanstvena organizacija – ka�e Jovan Krsti�. – Svakako da �e u okviru te ustanove postojati i �ovek zadu�en za �tmapu kako bi se javnost upoznavala sa rezultatima rada. Transnacionalni kriminal Institucija specijalnog tu�ioca je odavno ve� poznata u svetu. Zbog ve� poznatih razloga ona je formirana u Italiji, a i u Americi, dakle u dr�avama u kojima mafija ima izrazito jaka upori�ta. Specijalni tu�ioci postoje i u nekim zemljama biv�eg isto�noevropskog bloka. – Primera radi, u Rumuniji je rukovodilac odeljenja dr�avnog tu�ila�tva sa specijalnim ovla��enjima gospo�a Violeta Sekelji. U tom odeljenju radi 150 ljudi. Najvi�e se bave onim problemima koji im zadaju i najvi�e muke: trgovina belim robljljem i narkoticima – pri�a Krsti�. Kada je re� o na�im ljudima koji �e u�i u sastav institucije specijalnog tu�ioca sigurno je da �e svi oni morati da pro�u kroz edukaciju i u zemlji i u inostranstvu. Oni �e, osim sa doma�om mafijom, morati da se uhvate u ko�tac i sa trans nacionalnim organizovanim kriminalom (terorizam, trgovina narkoticima i belim robljem, piraterija nad intelektualnom svojinom, pranje novca kroz razna legalna ulaganja...). Da je stvar veoma ozbiljna potvr�uju i re�i Tima Edmundsa, stru�njaka londonskog Me�unarodnog instituta za strate�ke studije, �oveka koji prati reformu vojske i policije u Jugoslaviji i Hrvatskoj: – U slu�aju Srbije postoji i negativno istorijsko nasle�e – ka�e on. – Policija je tokom ratova shvatila da organizovane kriminalne grupe mogu da joj budu od koristi jer su ponekad bile u stanju da urade stvari koje sama policija nije mogla... Nove specijalne institucije za borbu protiv organizovanog kriminala moraju prvo da steknu kredibilitet tako �to �e re�iti ubistva nekih poznatih li�nosti i dokazati javnosti da nisu uprljane. Reklo bi se da Edmundsovo razmi�ljanje i "ne otkriva rupu na saksiji". S druge strane, ipak, poslednjih meseci je sa veoma odgovornih mesta najavljivano da �e veoma brzo neka misteriozna ubistva biti razotkrivena. I – ni�ta. Poslednji slu�aj hap�enja Sretena Joci�a u Bugarskoj neki u tako�e prokomentarisali kao veliku �ansu za rasvetljavanje mnogih krivi�nih dela u koja je on, navodno, bio ume�an. Treba li ipak ova napa�ena javnost da sa�eka da specijalni tu�ilac pokrene sa mrtve ta�ke istrage oko misterija iz akojih, sasvim sigurno, stoji organizovano srpsko podzemlje. Ako treba, onda se na to ne�e dugo �ekati. Jedni ka�u da je mafija u panici, drugi se tome podsmevaju. Vreme �e pokazati ko je u pravi, ali jedno je sigurno: kona�ni obra�un samo �to nije po�eo! "Ilustrovana" otkriva: Marko Nicovi� sepcijalni tu�ilac? Bi�e to krvavi obra�un! Iz politi�kih krugova koji odlu�uju o tome ko �e biti postavljen na koju funkciju saznajemo da je jedan od ozbiljnijih kandidata za specijalnog tu�ioca beogradski advokat Marko Nicovi�. Dugogodi�nji policajac i ekspert iz oblasti me�unarodnog kriminaliteta mogao bi, prema mi�ljenju pomenutih politi�kih krugova, da se upusti u obara�un sa mafijom. – Do sada jo� niko sa mnom nije zvani�no razgovarao, ali ima tih pri�a – uz zagonetan osmeh ka�e Marko Nicovi�. – Me�utim, tog posle bih se prihvatio samo uz odre�ene uslove. Pre svega, politi�ki establi�ment ne bi smeo da se me�a u posao specijalnog tu�ioca. Tako�e, izvr�na vlast ne bi trebalo da bude zainteresovana za akcije koje se pripremaju, sredstva borbe koja �e se koristiti i identitet dou�nika. Sepcijalni tu�ilac bi, po Nicovi�evim re�ima, morao da ima i sepcijalna ovla��enja. Izme�u ostalog, trebalo bi da mu se omogu�i da ima uticaj na visinu izre�ene kazne osobama koje bi svojim svedo�enjem mogleda pomognu u borbi protiv organizovanog kriminala. – Specijalni tu�ilac i njegov tim �e biti sme�teni u posebnu zgradu – otkriva Nicovi�. – U toj zgrad �e biti i pripadnici specijalne policije. Naravno, ova lokacija ne�e dugo biti tajna i ba� zbog toga je neophodno postaviti sna�no obezbe�enje. Za�to? Mafija ne�e sedeti skr�tenih ruku. Bi�e to krvavi rat i nije isklju�eno da �e biti �rtava. Pripadnici organizovanog kriminala, na primer, mogu da do�u na ideju da raketiraju pomenutu zgradu kako bi zapla�ili one koji ho�e da im stanu na put. Mogu�i su napadi na slu�bena vozila specijalnog tu�ioca ili specijalne policije... Prema Nicovi�evim re�ima, praksa je pokazala da su �efovi mafije u nekim zemljama anga�ovali strane pla�enike za akcije protiv specijalnog tu�ioca i policije. Poznato je da su u takvim zlo�inima u�estvovali pripadnici nekada�nje tajne rumunske policije Sekuritatee ili ruske mafije. – Ja sam jo� 1993. godine zagovarao formiranje institucije specijalnog tu�ioca. Me�utim, Milo�evi� nije hteo ni da �uje za to jer je njegov sistem vlasti bio povezan sa organizovanim kriminalom. Ali, do�ao je trenutak da se i to ostvari i to treba podr�ati – ka�e prekaljeni policajac. Marko Nicovi� je optimista kada je re� o borbi protiv mafija. On podse�a da je Vlada Srbije samom inicijativom o izboru specijalnog tu�ioca pokazala da nije u sprezi sa organizovanim kriminalom. ali, to nije dovoljno. – Spreman sam da se upustim u svaki visokorizi�an posao. Celog �ivota sam to radio... – zaklju�uje Nicovi�. |
Milan JANKOVI�
http://www.politika.co.yu/ilustro/
