Osam predloga o statusu Kosova
PRI�TINA, BEOGRAD - Grupa eksperata va�ingtonskog Instituta za mir iznela je nakon vi�emese�nih analiza i posmatranja situacije na Kosovu, u Srbiji i Crnoj Gori, osam mogu�ih opcija za re�avanje kona�nog statusa Kosova.
U "Izve�taju o Kosovu" koji je uradila "Balkanska inicijativa" Instituta za mir, koji je objavila pri�tinska �tampa a prenosi agencija Beta, navedene su opcije koje bi, prema oceni ameri�kih eksperata, mogle biti prakti�no re�enje za budu�nost Kosova. Kako se navodi, o tome je va�no na vreme razmi�ljati, pogotovo u trenutku kada mogu�nosti da sada�nja SR Jugoslavija postane �lanica Evropske unije postaju realne i kada je sve neophodniji pragmati�an odnos izme�u Pri�tine i Beograda.
U izve�taju su za sada isklju�ene mogu�nosti da Kosovo postane potpuno nezavisna dr�ava, kao i da vlasti u Srbiji, ma koliko se demokratizovale, ponovo upravljaju Kosovom. Ameri�ki eksperti navode da je va�no da Kosovo bude sposobno da raznim sporazumima reguli�e odnose sa svojim susedima. Oni pritom smatraju da se rasprava o kona�nom statusu Kosova ne mo�e dugo odlagati.
Prva opcija koju navode stru�njaci "Balkanske inicijative" jeste da Kosovo ostane stalni me�unarodni protektorat, druga da bude kantonizovano i decentralizovano, tre�a je da postane �lanica labave federacije, �etvrta da postane �lanica zajednice tipa komonvelta, a peta da u odre�enom roku odluku o tome donese grupa predstavnika me�unarodne zajednice.
Kao �esti predlog navedena je "uslovna nezavisnost", kao sedma "nezavisnost unutar postoje�ih granica", a kao osma nezavisnost sa podelom Kosova.
"Ni Srbi ni Albanci izgleda nisu spremni da du�e vreme odr�avaju kolebanja koja postoje oko otvaranja pitanja kona�nog statusa Kosova", smatraju eksperti Instituta za mir. Oni navode da su mnogi u Beogradu po�eli da veruju da Srbija mo�e da se re�i Kosova kao "te�kog tereta" koji nosi, ili barem dela Kosova ve�inski nastanjenog albanskim stanovni�tvom. U izve�taju se upozorava i da �e pitanje kona�nog statusa uskoro postati glavna tema, po�to Jugoslavija �eli da se do 2004. godine pridru�i EU.
�ef poslani�ke grupe "Povratka" Rada Trajkovi� ocenila je za "Blic" da ovaj izve�taj pokazuje da Kosovo i Metohija "nisu samo problem Srba i Albanaca".
- Sve ponu�ene opcije su ne�to o �emu mo�e da se razgovara. Me�utim, sigurno je da se odluka o budu�em, kona�nom statusu Kosova i Metohije, ne mo�e doneti bez saglasnosti Srbije i SRJ. Mora biti jasno i to da, kada se postavi pitanje statusa Kosova i Metohije, odmah imamo rovovski ukopane dve strane. Nezavisnost Kosova je sigurno ne�to �to ni u kom slu�aju ne�e biti prihva�eno od srpske strane, a tako�e je realno i to da Srbi ne�e �eleti da �ive na Kosovu ukoliko ono postane nezavisno. To mora da zna i me�unarodna zajednica - rekla je Rada Trajkovi� i napomenula da sada ne mo�e da oceni kada bi zvani�ni Beograd i Pri�tina mogli da po�nu pregovore o kona�nom statusu ove pokrajine. Ona je naglasila da smatra da "nije dobro da pojedini srpski dr�avni funkcioneri izlaze u javnost sa pri�ama o podeli Kosova".
- Ako su ve� Albanci maksimizirali njihove zahteve, mi bar olako ne bi trebalo da odustajemo od bilo kog dela Kosova i Metohije - smatra Rada Trajkovi�.
