Samit o odr�ivom razvoju u Johanesburgu udarna je tema u jutro�njim izdanjima britanske �tampe.
Listovi svoje sumorne prognoze potkrepljuju �injenicom da najve�i skup u istoriji po�inje bez saglasnosti o 14 klju�nih pitanja, medju kojima su voda, energija, otpis dugova, pomo� nerazvijenima i posledice globalizacije.
Tajms pi�e da je malo verovatno da �e globalni lideri, okupljeni na najsiroma�nijem kontinentu da bi razgovarali o suzbijanju bede, imati priliku da se li�no sretnu sa siroma�nima.
Oni �e, naime, biti sme�teni u katedrali afri�kog kapitalizma - blje�tavoj poslovnoj �etvrti Johanesburga, a vi�e od 22.000 policajaca stara�e se da siroma�ni iz koji kilometar udaljenih stra�ara ne vide u kakvim uslovima rade njihovi dobrotvori.
Kada se delegati umore od debate o manama zapadnog potro�a�kog dru�tva, mogu da skoknu do obli�njih butika najpoznatijih svetskih kreatora.
Samit je, dodaje Tajms, i pre nego �to je po�eo ostvario svojevrstan uspeh.
Jedan od njegovih ciljeva je pobolj�anje zdravstvene za�tite u Africi, a to je ostvareno.
Delegatima su na raspolaganju 32 medicinska centra, 28 vozila hitne pomo�i i tri medicinska helikoptera.
Ako im i ne podje za rukom da globalizaciju okrenu u prilog siroma�nih, bar su se postarali da njima bude od koristi, zaklju�uje Tajms.
Produbljivanje podela u ameri�kom establi�mentu povodom nagove�tene vojne akcije protiv Iraka privla�i pa�nju nekoliko listova.
Gardijan pozdravlja odlu�no javno protivljenje biv�eg ameri�kog dr�avnog sekretara D�ejmsa Bejkera tom ratu, ocenjuju�i da je vreme da se neko suprotstavi, kako navodi, Bu�ovim opasnim ideolozima �ejniju, Rajsovoj i Ramsfeldu.
Bejkerovo upozorenje je znak da administracija mora da promeni politiku i to ne samo po pitanju Iraka, smatra Gardijan.
Tajms prenosi izjavu budu�eg nadbiskupa Kanterberijskog Roana Vilijemsa da napade na Njujork i Va�ington ne smatra �inom rata, niti veruje da su promenili svet.
Vilijems, koji je bio u Njujorku, u neposrednoj blizini Svetskog trgovinskog centra u vreme udara aviona u kule, ka�e da je u trenutku dok je be�ao od ru�evina pomislio da �irom sveta mnogi ljudi u takvim uslovima �ive svaki dan.
Tada sam, dodaje Vilijems, shvatio kako se �ovek ose�a kad ga bombarduju, kada �ivi pod pretnjom smr�u.
Budu�i poglavar Anglikanske crkve smatra, prenosi Tajms, da su tragedije poput 11. septembra prilika da pogodjena zajednica preispita svoje postupke i svoje gre�ke.
Listovi bele�e i pojavljivanje najuglednijeg britanskog dramskog pisca Harolda Pintera na Medjunarodnom festivalu knjige u Edinburgu, samo nekoliko meseci po�to je operisan od raka jednjaka.
Pinter je brojnim po�tovaocima rekao da ga je bolest odvela u jedan mra�an i nerazumljiv svet, ali da je uspeo da se vrati i da �e i dalje biti politi�ki anga�ovan.
Iako je, kako navodi Indipendent, najavio da �e podjednako strasno, ali objektivnije zastupati svoje stavove, nije odoleo a da ne uputi o�tre re�i na ra�un premijera Blera i biv�eg ameri�kog predsednika Klintona, zahtevaju�i da im se, zbog bombardovanja Jugoslavije, sudi kao ratnim zlo�incima.
Pinter, koji se javno usprotivio sudjenju Slobodanu Milo�evi�u pred Ha�kim tribunalom, takodje je ocenio da je 11. septembar bio dramati�na osveta za, kako je rekao, ameri�ku dominaciju u svetu.
Pomenimo, na kraju, rezultate ankete koju je naru�io Dejli Telegraf, a koji pokazuju da �ak 54 odsto Britanaca �eli da se iseli iz zemlje.
Ni u vreme Suecke krize, pedesetih godina, kada su se, u strahu od novog svetskog rata, dugi redovi protezali ispred ambasada zemalja Komonvelta, procenat Britanaca koji bi �eleo da �ivi negde drugde, nije bio tako visok.
Britanci su se donedavno iseljavali uglavnom u Australiju, Kanadu, Novi Zeland i Ameriku.
Te zemlje su i dalje privla�ne, ali sve ve�i broj Ostrvljana spreman je da, uprkos jezi�koj barijeri, novi �ivot zapo�ne u �paniji i Francuskoj, pi�e Dejli Telegraf.
