Title: Message


DOKUMENTI



Ustavna Povelja dr�avne zajednice Srbija i Crna Gora


I
NAZIV

Stvara se dr�avna zajednica sa nazivom Srbija i Crna Gora, (u daljem tekstu: Srbija i Crna Gora), zasnovana na ravnopravnosti dve dr�avne �lanice, dr�ave Srbije i dr�ave Crne Gore.

II
SIMBOLI SRBIJE I CRNE GORE

Srbija i Crna Gora ima zastavu koja je trobojna sa vodoravno postavljenim crvenim gornjim poljem, srednjim poljem plave boje koja se preliva u plavetnu i belim donjim poljem sa apliciranim grbom Srbije i grbom Crne Gore u crvenom polju.

Srbija i Crna Gora ima himnu �iji je notni sadr�aj odgovaraju�a sublimacija himni dr�ava �lanica.

Srbija i Crna Gora ima grb koji �ine grb Srbije i grb Crne Gore u zajedni�kom polju.

III
TERITORIJA SRBIJE I CRNE GORE

Teritoriju Srbije i Crne Gore �ine teritorije dr�ava �lanica Srbije i Crne Gore.

Granica Srbije i Crne Gore je nepovrediva.

IV
FUNKCIONISANJE ZAJEDNI�KOG TR�I�TA
I SLOBODE KRETANJA

Ekonomski odnosi u Srbiji i Crnoj Gori zasnivaju se na tr�i�noj ekonomiji utemeljenoj na slobodnom preduzetni�tvu, konkurenciji i za�titi svojine.

U Srbiji i Crnoj Gori slobodno je kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala.

Za nesmetano funkcionisanje zajedni�kog tr�i�ta odgovorne su dr�ave �lanice. Srbija i Crna Gora koordinira i sa dr�avama �lanica harmonizuje ekonomske sisteme.

Ako dr�ava �lanica smatra da druga dr�ava �lanica ne ispunjava obaveze i odgovornosti u funkcionisanju zajedni�kog tr�i�ta i harmonizaciji trgovinske i carinske politike, ima pravo da, radi preduzimanja odgovaraju�ih mera, pokrene to pitanje kod Evropske unije u okviru procesa stabilizacije i asocijacije.

V
SEDI�TE INSTITUCIJA SRBIJE I CRNE GORE

Administrativni centar Srbije i Crne Gore je u Beogradu.

Sedi�te Skup�tine Srbije i Crne Gore i Saveta ministara je u Beogradu, a sedi�te Suda Srbije i Crne Gore je u Podgorici.

VI
DR�AVLJANSTVO

Dr�avljanstvo je u nadle�nosti dr�ava �lanica.

Dr�avljanin dr�ave �lanice je i dr�avljanin Srbije i Crne Gore.

Dr�avljanin dr�ave �lanice ima jednaka prava i obaveze u drugoj dr�avi �lanici kao i njen dr�avljanin, izuzev izbornog prava.

VII
LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

Prava i slobode predvi�eni Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama sa njenim protokolima neposredno se primenjuju.

Po�tuju�i ljudska i manjinska prava i osnovne slobode iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, u saglasnosti sa drugim najvi�im standardima me�unarodne zajednice dr�ave �lanice ure�uju, obezbe�uju i �tite prava i slobode �oveka i gra�anina i odgovorne su za to.

Na nivou Srbije i Crne Gore obezbe�uju se i �tite ljudska i manjinska prava i osnovne slobode i njihova supsidijarna za�tita, u slu�aju kada ta za�tita nije obezbe�ena u dr�avama �lanicama.

Dostignuti nivo prava manjinskih naroda, odnosno nacionalnih manjina utvr�en pozitivnim propisima SRJ ne mo�e se smanjivati.

VIII
ME�UNARODNA PRAVA I ODNOSI

Me�unarodno pravo ima primat nad pravom Srbije i Crne Gore i dr�ava �lanica.

Srbija i Crna Gora je subjekt me�unarodnog prava i �lan me�unarodnih globalnih i regionalnih organizacija za �ije �lanstvo je uslov me�unarodni subjektivitet.

Dr�ave �lanice mogu zaklju�ivati me�unarodne sporazume iz svoje nadle�nosti ako to nije u suprotnosti sa nadle�nostima Srbije i Crne Gore i mogu biti �lanice me�unarodnih globalnih i regionalnih organizacija za �ije �lanstvo nije uslov me�unarodni subjektivitet.

IX
NADLE�NOSTI SRBIJE I CRNE GORE

Srbija i Crna Gora ima one nadle�nosti koje su joj poverene ovom Ustavnom poveljom.

Dr�ave �lanice mogu zajedni�ki poveriti Srbiji i Crnoj Gori dodatne nadle�nosti.

Poslovi iz nadle�nosti Srbije i Crne Gore finansiraju se izdvajanjem iz bud�eta dr�ava �lanica, srazmerno u�e��u u bruto nacionalnom proizvodu na predlog vlada dr�ava �lanica.

X
SKUP�TINA SRBIJE I CRNE GORE

Skup�tina Srbije i Crne Gore (u daljem tekstu Skup�tina) odlu�uje o Ustavnoj povelji kao najvi�em pravnom aktu Srbije i Crne Gore na na�in utvr�en ovom Ustavnom poveljom i donosi zakone o:

• institucijama osnovanim u skladu sa ovom Ustavnom poveljom i njihovom funkcionisanju,

• primeni me�unarodnog prava i konvencija koje konstitui�u obavezu saradnje Srbije i Crne Gore sa me�unarodnim sudovima,

• vojnim pitanjima i odbrani,

• pitanjima koja proizlaze iz �lanstva Srbije i Crne Gore kao subjekta me�unarodnog prava u me�unarodnim globalnim i regionalnim organizacijama,

• utvr�ivanju granica Srbije i Crne Gore, uz prethodnu saglasnost Skup�tine dr�ave �lanice na �ijoj teritoriji je ta granica,

• pitanjima koja se odnose na standardizaciju, intelektualnu svojinu, mere i dragocene metale i statistiku,

• politici useljavanja, davanja azila, viznog sistema, i pravilima kontrole prelaska dr�avne granice,

• ratifikovanju me�unarodnih sporazuma Srbije i Crne Gore uz prethodnu saglasnost skup�tina dr�ava �lanica,

• usvaja obim sredstava koja se izdvajaju iz bud�eta dr�ava �lanica za finansiranje poverenih poslova,

• i vr�i druge poslove iz nadle�nosti Srbije i Crne Gore utvr�ene ovom Ustavnom poveljom.

Skup�tina je jednodomna i �ini je 81 poslanik, od kojih su 59 iz Srbije i 22 iz Crne Gore. Mandat poslanika je 4 godine.

Poslanici se biraju na na�in utvr�en zakonima dr�ava �lanica.

Skup�tina iz reda poslanika bira predsednika i potpredsednika Skup�tine koji ne mogu biti iz iste dr�ave �lanice.

Predsednik Skup�tine i predsednik Srbije i Crne Gore ne mogu biti iz iste dr�ave �lanice.

Skup�tina odluke donosi ve�inom glasova od ukupnog broja poslanika, s tim da je za odluku glasalo najmanje po 12 poslanika iz obe dr�ave �lanice.

Predlog zakona Skup�tini mo�e podneti Savet ministara, poslanik i skup�tina dr�ave �lanice.

Poslanik ima slobodu govora u Skup�tini i u�iva imunitet za izgovorene re�i i druga dela izvr�ena u svojstvu poslanika. Ne mo�e biti pozvan na odgovornost, pritvoren ili ka�njavan bez odobrenja Skup�tine, osim ako je zate�en u vr�enju krivi�nog dela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju du�em od pet godina.

Imunitet, kao i poslanik, u�ivaju i predsednik Srbije i Crne Gore, �lanovi Saveta ministara i sudije Suda Srbije i Crne Gore.

Skup�tina donosi poslovnik o svom radu.

XI
PREDSEDNIK SRBIJE I CRNE GORE

Predsednik i potpredsednik Skup�tine zajedni�ki predla�u Skup�tini kandidata za predsednika Srbije i Crne Gore.

Ukoliko predlo�eni kandidat ne dobije potrebnu ve�inu glasova predsednik i potpredsednik Skup�tine, u roku od 10 dana, predla�u novog kandidata. Ukoliko i taj kandidat ne dobije potrebnu ve�inu glasova, Skup�tina se raspu�ta i raspisuju se izbori.

Ukoliko je izabrani predsednik iz iste dr�ave �lanice kao i predsednik Skup�tine, tada predsednik i potpredsednik Skup�tine zamenjuju funkcije.

Predsednik Srbije i Crne Gore ne mo�e dva puta uzastopno biti iz iste dr�ave �lanice.

Predsednik Srbije i Crne Gore:

• �titi i po�tuje ovu Ustavnu povelju,

• predstavlja Srbiju i Crnu Goru u zemlji i inostranstvu,

• predsedava Savetom ministara i rukovodi njegovim radom,

• predla�e sastav Saveta ministara i razre�enje njegovih �lanova,

• �lan je Vrhovnog saveta odbrane,

• prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika,

• dodeljuje odlikovanja i druge po�asti,

• progla�ava zakone koje donosi Skup�tina Srbije i Crne Gore i propise koje donosi Savet ministara,

• raspisuje izbore za Skup�tinu Srbije i Crne Gore, osim izbora za prvi saziv skup�tine, koje zajedni�ki raspisuju predsednici dr�ava �lanica,

• obavlja i druge poslove odre�ene ovom Ustavnom poveljom.

XII
SAVET MINISTARA

Predsednik Srbije i Crne Gore predla�e Skup�tini kandidate za ministre Saveta ministara i kandidate za zamenika ministra spoljnih poslova i zamenika ministra odbrane.

Dva kandidata za ministra su iz iste dr�ave �lanice kao i predsednik, a tri iz druge dr�ave �lanice.

Kandidati za ministra spoljnih poslova i ministra odbrane su iz razli�itih dr�ava �lanica, kao i njihovi zamenici.

U me�unarodnim organizacijama (OUN, OEBS, EU, Savet Evrope) dr�ave �lanice su predstavljene paritetno putem rotacije.

Na�in predstavljanja dr�ava �lanica u me�unarodnim finansijskim organizacijama utvr�uje Savet ministara u saglasnosti sa vladama dr�ava �lanica.

Zastupljenost dr�ava �lanica u diplomatsko konzularnim predstavni�tvima Srbije i Crne Gore odre�uje se saglasno dogovoru dr�ava �lanica.

Skup�tina glasa za listu kandidata. Ukoliko lista ne dobije potrebnu ve�inu glasova predsednik mo�e predlo�iti jo� dva puta liste kandidata. Ukoliko ni tada lista kandidata ne dobije potrebnu ve�inu glasova, Skup�tina se raspu�ta i raspisuju se izbori.

Savet ministara:

• utvr�uje i sprovodi politiku Srbije i Crne Gore, saglasno utvr�enoj zajedni�koj politici i interesima dr�ava �lanica,

• koordinira rad ministarstava,

• predla�e Skup�tini zakone iz svoje nadle�nosti,

• imenuje i razre�ava �efove DKP Srbije i Crne Gore i druge funkcionere u skladu sa zakonom,

• vr�i i druge izvr�ne funkcije u skladu sa ovom Ustavnom poveljom.

Savet ministara odluke donosi ve�inom glasova. U slu�aju jednakog broja glasova odlu�uju�i je glas predsednika, ukoliko je za odluku glasao bar jedan ministar iz druge dr�ave �lanice.

XIII
IZVR�NA ODGOVORNOST I POVERENJE

Predsednik Srbije i Crne Gore odgovoran je Skup�tini za vr�enje svoje funkcije.

�lanovi Saveta ministara zajedno i pojedina�no su odgovorni Skup�tini za vr�enje svoje funkcije.

Predsedniku prestaje mandat pre isteka vremena na koji je biran izborom novog. Ministru prestaje mandat pre isteka vremena na koji je biran izborom novog.

Predsedniku Srbije i Crne Gore prestaje mandat konstituisanjem novoizabrane Skup�tine. Ministru prestaje mandat prestankom mandata predsednika Srbije i Crne Gore.

U slu�aju podno�enja ostavke ministar nastavlja da vr�i svoju funkciju do izbora novog.

U skladu sa posebnim pravilima za rotaciju ministara spoljnih poslova i odbrane, pojedine ministre mo�e zameniti samo lice iz iste dr�ave �lanice.

XIV
MINISTRI SAVETA MINISTARA

Ministar spoljnih poslova sprovodi spoljnu politiku Srbije i Crne Gore, pregovara o me�unarodnim sporazumima koji nisu u nadle�nosti ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom i predla�e Savetu ministara kandidate za ambasadore Srbije i Crne Gore.

Ministar odbrane je nadle�an za vojsku u skladu sa zakonom i ovla��enjem Vrhovnog saveta odbrane. Predla�e Vrhovnom savetu odbrane kandidate za imenovanje i postavlja, unapre�uje i razre�ava du�nosti oficire u skladu sa zakonom.

Nakon perioda od dve godine, ministri spoljnih poslova i odbrane zamenjuju funkcije sa svojim zamenicima.

Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom obavlja poslove koji se odnose na koordinisanje odnosa sa me�unarodnim ekonomskim i finansijskim institucijama kao i procesa asocijacije i stabilizacije sa EU.

Ministar za unutra�nje ekonomske odnose obavlja poslove koordinacije i harmonizacije ekonomskih sistema dr�ava �lanica u cilju neometanog funkcionisanja zajedni�kog tr�i�ta, uklju�uju�i slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala.

Ministar za ljudska i manjinska prava obavlja poslove koordinacije rada organa dr�avne uprave dr�ava �lanica u sprovo�enju i po�tovanju me�unarodnih konvencija o za�titi ljudskih i manjinskih prava.

XV
VOJSKA SRBIJE I CRNE GORE

Srbija i Crna Gora ima vojsku koja je pod demokratskom i civilnom kontrolom.

Zadatak vojske je odbrana Srbije i Crne Gore, u skladu sa ovom Ustavnom poveljom i principima me�unarodnog prava koji reguli�u upotrebu sile.

Vojskom komanduje Vrhovni savet odbrane.

Vrhovni savet odbrane �ine predsednik Srbije i Crne Gore i predsednici dr�ava �lanica.

Vrhovni savet odbrane odluke donosi konsenzusom.

Regruti vojni rok slu�e na teritoriji dr�ave �lanice �iji su dr�avljani, uz mogu�nost slu�enja na teritoriji druge dr�ave �lanice po svojoj slobodnoj volji.

Regrutu se garantuje pravo na prigovor savesti.

Sudovanje u vojsci vr�i se u redovnim sudovima.

XVI
SUD SRBIJE I CRNE GORE

Sud Srbije i Crne Gore �ini jednak broj sudija iz obe dr�ave �lanice.

Sudije Suda Srbije i Crne Gore bira Skup�tina Srbije i Crne Gore na predlog Saveta ministara na period od 6 godina.

Sudije su diplomirani pravnici nezavisnog opredeljenja i sa najmanje 15 godina prakse. Sudije mogu biti samo jednom birane. Nezavisne u svom radu i ne mogu biti razre�eni du�nosti pre isteka vremena na koje su birani, izuzev u slu�ajevima propisanim zakonom i uz saglasnost Suda.

Sud je nadle�an da re�ava:

• sporove izme�u institucija Srbije i Crne Gore po pitanjima njihove nadle�nosti iz Ustavne povelje.

• sporove izme�u Srbije i Crne Gore i jedne ili obe dr�ave �lanice ili izme�u dve dr�ave �lanice po pitanjima iz njihove nadle�nosti,

• �albe gra�ana nakon �to su iscrpljeni svi drugi pravni lekovi, ukoliko im je neka institucija Srbije i Crne Gore ugrozila prava i slobode koje im garantuje Ustavna povelja.

• uskla�enost zakona Srbije i Crne Gore sa Ustavnom poveljom

• administrativne �albe na odluke institucija Srbije i Crne Gore.

Sud zauzima pravne stavove i mi�ljenja koji se odnose na ujedna�avanje sudske prakse.

Odluke Suda Srbije i Crne Gore su obavezuju�e i bez prava �albe. Sud je ovla��en da stavi van snage zakone druge propise i akta institucija Srbije i Crne Gore koji su u suprotnosti sa Ustavnom poveljom i zakonima Srbije i Crne Gore.

Organizacija i funkcionisanje Suda Srbije i Crne Gore utvr�uje se zakonom. Do dono�enja zakona Sud �e raditi na osnovu pravilnika koji sam donosi.

Sud dostavlja godi�nji nacrt svog tro�kovnika Savetu ministara, kako bi se blagovremeno obezbedilo finansiranje iz bud�eta dr�ava �lanica.

XVII
ODNOSI ZAKONA I NADLE�NOSTI
SRBIJE I CRNE GORE I DR�AVA �LANICA

Zakoni i nadle�nosti Srbije i Crne Gore i dr�ava �lanica moraju biti uskla�eni.

Kada se ocenjuje uskla�enost zakona ili nadle�nosti Srbije i Crne Gore sa zakonima ili nadle�nostima dr�ava �lanica ili dr�ava �lanica me�usobno, u radu sednice Suda Srbije i Crne Gore u�estvuju i odlu�uju i sudije ustavnih sudova dr�ava �lanica.

Kada se ocenjuje uskla�enost zakona i nadle�nosti Srbije i Crne Gore sa zakonima i nadle�nostima jedne od dr�ava �lanica, u radu sednice Suda Srbije i Crne Gore u�estvuju i odlu�uju i sudije ustavnog suda te dr�ave �lanice.

XVIII
PRELAZNE ODREDBE

Ova Ustavna povelja, ura�ena na osnovu Polaznih osnova za preure�enje odnosa Srbije i Crne Gore od 14. marta 2002. godine, usvaja se u Narodnoj skup�tini Srbije i Skup�tini Crne Gore u istovetnom tekstu i stupa na snagu kada se, u tom tekstu, usvoji i proglasi u Skup�tini SRJ.

Nakon stupanja na snagu ove Ustavne povelje, sva prava i obaveze SRJ prelaze na Srbiju i Crnu Goru, u skladu sa ovom Ustavnom poveljom.

Zakoni SRJ u poslovima Srbije i Crne Gore primenjiva�e se kao zakoni Srbije i Crne Gore.

Zakoni SRJ izvan poslova Srbije i Crne Gore primenjiva�e se kao zakoni dr�ava �lanica do dono�enja novih propisa od strane dr�ava �lanica, osim zakona za koje skup�tina dr�ave �lanice odlu�i da se ne primenjuje.

Dr�ave �lanice �e izvr�iti izmenu svojih ustava radi usagla�avanja sa ovom Ustavnom poveljom.

XIX
IMOVINA SRBIJE I CRNE GORE

Imovina Savezne Republike Jugoslavije u inostranstvu imovina je Srbije i Crne Gore.

Imovina SRJ na teritoriji dr�ava �lanica, imovina je dr�ava �lanica po teritorijalnom principu.

Imovina SRJ potrebna za rad institucija Srbije i Crne Gore, koje nastavljaju da funkcioni�u imovina je Srbije i Crne Gore.

XX
ISTUPANJE IZ SRBIJE I CRNE GORE

Po isteku perioda od tri godine, dr�ave �lanice imaju pravo da pokrenu postupak za promenu dr�avnog statusa, odnosno za istupanje iz Srbije i Crne Gore.

Odluka o istupanju iz Srbije i Crne Gore donosi se nakon referenduma. Zakon o referendumu donosi dr�ava �lanica vode�i ra�una o me�unarodno priznatim demokratskim standardima.

U slu�aju istupanja Crne Gore iz Srbije i Crne Gore me�unarodni dokumenti koji se odnose na SRJ, posebno Rezolucija 1244 SB UN, odnosili bi se i u celosti va�ili za Srbiju, kao sukcesora.

Dr�ava �lanica koja to pravo iskoristi ne nasle�uje pravo na me�unarodno-pravni subjektivitet, a sva sporna pitanja posebno se reguli�u izme�u dr�ave-sukcesora i novonastale dr�ave.

U slu�aju da se obe dr�ave �lanice u referendumskom postupku izjasne za promenu dr�avnog statusa , odnosno nezavisnost, u postupku sukcesije reguli�u se sva sporna pitanja, kao �to je postupljeno u slu�aju prethodne Jugoslavije.

XXI
AMANDMANI

Amandmane na ovu Ustavnu povelju moraju usvojiti skup�tine obe dr�ave �lanice pre nego �to ih usvoji Skup�tina Srbije i Crne Gore.

Back

Attachment: vrati.gif
Description: GIF image

Reply via email to