PROF. DR �IVOJIN ALEKSI�, DOAJEN JUGOSLOVENSKE KRIMINALISTIKE
Ma kakvi heroji
asfalta!? Sve su to puke novinarske mistifikacije. �im ih uhvate kle�e, pla�u,
nude saradnju bez granica. Kriminal se ne mo�e pobediti ako se kriminalcu ne
uzme finansijska mo�. Nema vi�e brzih kola, ni brze pucnjave. Savremena
kriminologija je davno elaborirala za�to je va�nije od bosova prona�i njihove
knjigovo�e
Razgovarao: Mi�ko Lazovi�
Prema
izve�tajima „Transparency international“ za 1999. Jugoslavija je bila na drugom
mestu planetarne lestvice po stepenu korumpiranosti. Samo dve godine kasnije
na�la se na potpuno suprotnom delu klatna: progla�ena je tre�om dr�avom po
uspe�nosti u borbi sa korupcijom. Novoste�enu popularnost u me�unarodnim
razmerama nisu sa istim odu�evljenjem delili i njeni gra�ani, pa prema majskim
istra�ivanjima Centra za izu�avanje alternative �ak 51 odsto populacije smatra
da je i dalje tla�e podmitljivi dr�avni �inovnici.
O tim i drugim krimogenim
osobenostima tranzicijske Jugoslavije za nedeljni “Dnevnik” govori profesor dr
�ivojin Aleksi�, decenijama �ef katedre za krivi�ne nauke beogradskog Pravnog
fakulteta i sa 29 knjiga iz najrazli�itijih oblasti (terorizam, velike havarije,
narkomanija, maloletni�ka delikvencija, grafoskopije, ratni zlo�ini…) jedan je
od utemeljitelja na�e savremene kriminologije. Vode�i policajci ili resorni
ministri u gotovo svim eksjugoslovenskim republikama su njegovi biv�i
�aci.
Nakon filma Du�ana Makavejeva “LJubavni slu�aj ili tragedija slu�benice
PTT”, u kome dr Aleksi� glumi samog sebe, svojevremeno dr�avnog prvaka u
plivanju i karatistu nosioca crnog pojasa drugog dana, Bora �osi� ga je u
nadahnutom eseju uvr�tenom u knjigu “Sodoma i gomora” proglasio ekskluzivnim -
princem tame.
Kao jedan od vode�ih svetskih stru�njaka za grafoskopiju
poslednjih godina �est je i uva�en gost Haga. Od jeseni �e na novoustanovljenoj
Poslovnoj akademiji polaznicima predavati finese privrednog kriminala i kako ga
izbe�i, naravno.
I predstoje�i predsedni�ki izbori su prilika da kandidati
uberu poneki poen obe�avaju�i “beskompromisnu borbu protiv kriminala”. Mada su
gotovo svi tokom 12 godina vi�estrana�ja bili u vladaju�im koalicijama, te�ko se
mogu pohvaliti da su odmakli dalje od napada na kapilarnu korupciju i “uspeha”
poput nedavnog su�enja nesre�nom profesoru hemije iz Aleksinca koji je prelaznu
ocenu naplatio - 1.000 dinara.
|
Samo u Tasinom kvartu ne biju Da li se pod
politikantsku demagogiju mogu podvesti neka strana�ka zalaganja za
temeljnu depolitizaciju policije? Ne verujem ni da je Tasa Milenkovi�,
prvi �kolovani policajac Kraljevine Srbije, bio potpuno nezavisan od
resornih ministara postavljenih od partija, koje su pobedile na izborima.
|
-
Kriminalitet je op�ti svetski i civilizacijski problem, pa je i za njegovo
suzbijanje potreban op�ti front. Ideja o samoza�titi je obrukana nesavesnim
radom i ispraznim, uvek politi�ki obojenim pri�ama. Mogu obave�tajne slu�be da
za neke svoje poslove koriste i kriminalce, ali lopov je lopov, prema njemu ne
mo�e biti milosti. Vi�e od 40 godina u�im svoje studente da je kriminalistika
poslednja nada povre�enih i o�te�enih. Najbolji motiv da se predupredi bilo
kakvo krivi�no delo jeste svest kod potencijalnog po�inioca da �e najkasnije
sutra ujutru biti li�en slobode. U idealnim uslovima, izvr�ioci krivi�nih dela
bili bi jo� jedino du�evni bolesnici. Razuman niko. Me�utim, do daljeg
kriminalci laskaju sebi da su pametniji od drugih, pa ih niko ne mo�e otkriti.
Nekima to podmi�ivanjem “tamo gde treba” i uspeva, ali ne mo�e se dopustiti da
neko u�iva na slobodi samo zbog “nedostatka dokaza”. Nakon vi�edecenijskog
nau�nog iskustva, siguran sam da je ideja o savr�enom zlo�inu pogre�na, kao i
perpetuum mobile.
Obi�nog kriminalca nije te�ko otkriti jer se i sam otkriva
po na�inu pona�anja i koli�inama potro�enog novca. Do onih iz zone tzv.
organizovanog kriminala dopire se ubacivanjem svojih ljudi ili �ekanjem da se
izme�u sebe posva�aju. Najte�e je razbiti visoko- organizovani kriminal, u
narodu poznat kao mafija, koja se tesno povezala sa vla��u.
Dante je u osmi
krug pakla, izme�u la�nih proroka i licemera, smestio podmitljivce. Kako se
boriti protiv korupcije koja je postala sastavni deo na�e
„plemensko-bratstveni�ke“ mentalitetske strukture?
- Tu�no je �to Srbi imaju
ekskluzivno mesto u Danteovom paklu, gde je smestio jednog od Nemanji�a zbog
kovanja la�nog novca, ali nema samo na� mentalitet tapiju na korupciju. Nemojte
biti tako strogi prema ljudima koji su primorani da se dovijaju kako ne bi
ordinarno snimanje pokvarenog zuba �ekali tri meseca. Ozbiljnije bolesti da i ne
pominjem. U principu, korupcije ima koliko je vlast dopusti. �im se �estoko
udari sitne ribe se povla�e, a ostaju samo krupni hazarderi.
Kriminal se ne
mo�e pobediti ako se kriminalcu ne uzme finansijska mo�. Nema vi�e ni brzih
kola, ni brze pucnjave. Savremena kriminologija je davno elaborirala razlog
za�to je va�nije od bosova prona�i njihove knjigovo�e. Na�a policija gre�i �to
hvalisavo brzo saop�tava prve rezultate istrage, zatim je �esto primorana da
reterira i vi�e joj niko zbog tanu�nog u�inka ne veruje.
Nezaobilazna
komponenta u borbi protiv kriminala je prozirnost - treba obavezati sudije da
evidentiraju pozive svih koji se interesuju za neki predmet, iako on nije u
domenu njihove nadle�nosti. Jedan ministar pravde Kraljevine Srbije je pred Prvi
svetski rat zbog toga smenjen mada nije tra�io nikakvu intervenciju. Bilo je
dovoljno to �to njegovo interesovanje ipak ima malo ve�u specifi�nu te�inu.
Dalje, najavljenom super tu�iocu preporu�ujem da narednih bar �est ili dvanaest
meseci bude potpuno anoniman.
Moramo aktivno uklju�iti parlament i
ustanoviti specijalizovan i, �to je jo� va�nije, kompetentan odbor kakav je,
recimo, Kifauerov u Senatu SAD. Biznismen �ije poslovanje nije ba� najjasnije
mo�e da se ne odazove pozivu na razgovor za koji tu�ilac nema dovoljno dokaza,
ali �e to svoje odbijanje u javnosti te�ko objasniti. Bojim se samo da kod nas
trenutno aktuelno uterivanje poreza ne bude kratkog daha, jer osnovane
interventne jedinice slu�e pre svega za uterivanje straha i pokazivanje mo�i.
Jedino gde odobravam drasti�nu upotrebu sile (�ak i fizi�ko uni�tavanje) jesu
otmice, koje su postale najprofitabilniji kriminalni biznis. Treba kriminalcima
pokazati da im ni na pamet ne padne da se suprotstavljaju vlasti. Robija�i iz
ameri�kih zatvora su mi pri�ali da se najvi�e boje da prilikom hap�enja, dok
izlaze iz automobila, ne kinu ili ne u�ine neki nekontrolisan pokret jer znaju
da �e istog trena biti izre�etani. Zato policajcima kao papagaji ponavljaju
“Easy boys!”.
|
�ikaga ne�e biti! Tokom prethodne decenije ubijeni su �efovi maltene svih relevantnih
klanova, koji su izme�u ostalog odr�avali kakav-takav red u svom
paralelnom sistemu. Preti li nam sindrom eksplozivnih �ika�kih tridesetih
dok „mladi lavovi“ ne uspostave novi poredak mo�i? |
Ako se
zanemare romansirani novinarski feljtoni posve�eni „�estokim momcima” i
“herojima sa asfalta“, na�i najpoznatiji kriminalci su „slavu“ i po�etni imetak
naj�e��e sticali u inostranstvu sitnim d�eparenjem, makroisanjem ili
reketiranjem zemljaka. Da li su se, bar teoretski, mogli tako ekspresno enormno
obogatiti bez logisti�ke podr�ke vlasti?
- Ma kakvi afaltni heroji!? Sve su
to puke novinarske mistifikacije. Mi bismo zbog svoje vi�egodi�nje kolektivne
iskompleksiranosti bili sre�ni da �itamo kako su bar na�i kriminalci vode�i u
svetu. Me�utim, oni su, verujte mi, obi�ne jajare! �im ih uhvati policija,
kle�e, pla�u, nudu saradnju bez granica. �estok imid�, prekopiran iz jeftinih
filmova, mogu da gaje samo po kafi�ima.
Milo�evi�evo doba je svojom
osorno��u dovelo do toga da nas ceo svet izoluje, a pre toga su sve policije
ve�ih evropskih zemalja imale specijalizovano jugoslovensko odeljenje. �im su
uvedene sankcije, iskori��ena je prilika da eksportuju na�e kriminalce. Odjednom
se stiglo do situacije poznate kao sindrom „mala bara sa mnogo krokodila“.
Kriminalci vi�e nisu imali �ta da rade i kradu, pa im je dobro do�la okolnost
op�te izolacije, kad je krijum�arenje postalo patriotski �in. A svima nam je
tada odgovaralo da kako-tako nabavimo benzin, cigarete i sve ostalo �ega nije
bilo. Kad ti kriminalcu da� politi�ki ki�obran da radi ono �to je u svim
normalnim sistemima nedozvoljeno, ne mo�e� o�ekivati toliki patriotizam da �e
raditi samo za dr�avu. Kako su radili i za sebe, nagomilali su abnormalan
kapital i postali privilegovan sloj u dru�tvu, koje je fakti�ki zavisilo od
njih. Po kafi�ima su sedeli ljudi za koje se manje ili vi�e znalo da su bili
eksponenti obave�tajne slu�be, a pri�alo se, ne previ�e diskretno, da su
kori��eni za pojedine likvidacije u inostranstvu.
No ni�ta nije jednostrano.
Kad sam u ime na�e vlade, kao “prijatelj suda”, prisustvovao su�enjima usta�ama
koji su napadali na�e ljude, imovinu i dr�avni poredak, konstatovao sam da su
kriminalci bili i patrioti, koji su se vrlo hrabro nosili sa usta�kom, a ponekad
i �etni�kom emigracijom. Bili su oni jedna vrsta na�eg upori�ta u inostranstvu,
naravno nereprezentativnog. Na po�etku procesa ubicama ambasadora Rolovi�a,
Jugosloveni u �vedskoj su se bojali da dolaze u sudnicu - pla�ili su se se da �e
ih usta�e napasti. S vremenom je taj strah splasnuo, ali u dvorani nisu sedeli
lekari ili in�enjeri, ve� na�i kriminalci, koji su dr�ali sumnjive lokale u
Berlinu ili Stokholmu.
Smatrate li da je kriminal ostao najvitalnija
kohezivna spona �lanica SRJ?
- Pitajte to politi�are. Nauka kojom se toliko
dugo bavim je ipak ozbiljna i egzaktna!
