NOVINE U UDŽBENICIMA IZ GEOGRAFIJE Jugoslavija kao prošlost U školskim knjigama već se govori o državi Srbiji i Crnoj Gori U našim udžbenicima iz geografije Jugoslavija se spominje samo kao prošlost. U sadašnjosti to je država Srbija i Crna Gora. Ali, kada se daju podaci koji datiraju iz vremena kada se naša država drugačije zvala onda se navodi tadašnje ime zemlje. Tačnije, u takvim slučajevima se pominje Jugoslavija. - U knjigama nije prejudicirano šta će biti, ali se naša država sada pominje kao Srbija i Crna Gora, pošto je udžbenik pravljen posle Beogradskog sporazuma o redefinisanju odnosa u Federaciji. Pribegli smo tom rešenju jer, zbog dece, nismo mogli više da čekamo da padne konačna odluka. Đacima je potreban udžbenik, a sa druge strane nije se moglo ostati ni pri imenu SRJ, pošto bi verovatno taj naziv uskoro bio prevaziđen - objašnjava za "Politiku" Marko Stevanović, urednik za geografiju u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva. Prema njegovim rečima, ništa u knjigama nije unapred iskonstruisano. Autori su se držali činjenica. Tako, na primer, za Kosovo piše da je privremeno pod upravom UN, po Rezoluciji 1244. Najviši vrh Đeravica O svojoj zemlji učenici uče u osmom razredu osnovne škole i u prvom razredu srednjih stručnih škola, odnosno u trećem gimnazije. Dok je udžbenik za osmake izašao, onaj za srednje škole, najavljuje naš sagovornik, u knjižare će stići tokom sedmice, a za Sajam će izaći i tematski atlas za srednje škole, koji do sada nije postojao. Đaci u prvom razredu stručnih škola, veli Stevanović, rade po istim knjigama kao i gimnazijalci u trećem razredu. Tako je, obrazlaže, predviđeno planom i programom. Zemlja turizma, raznolikosti, prirodnih lepota i tradicija, bogate kulturne baštine - tekst za razglednicu nekadašnje Jugoslavije Ove jeseni se udžbenici za osmi razred razlikuju od prethodnih samo po nazivu naše države. Tako će, kaže urednik u Zavodu, sadašnji osmaci učiti gotovo isto što i prošlogodišnji. Đeravica je najviši vrh (2.656 metara) u državi Srbiji i Crnoj Gori, a do sada je bio u SRJ. Najveća nacionalna reka je Morava, a Tara je najbrža. Srbija i Crna Gora je, piše, balkanska, srednjoevropska (panonska), podunavska, a malim delom i jadranskomediteranska i planinska zemlja. Ukupna dužina granica te države (Jugoslavije u lanjskom udžbeniku) iznosi 2.880 kilometara. Najduža granica je prema BiH (599 kilometara), zatim prema Rumuniji (544 kilometra) i Bugarskoj (371 kilometar), a najkraća je prema moru - 153,5 kilometara. Dužina morske obale iznosi 294 kilometara. U udžbeniku za osmaka može se pročitati i da je za vreme stvaranja Albanije kao nezavisne države, 1912. godine, u njoj bilo više od sto hiljada Srba. Danas, navodi se u knjizi, albanske vlasti tvrde da u njihovoj zemlji više nema Srba. - Teškoće u industrijskom razvoju naše zemlje obrazlažu se sankcijama, ratom, izbeglicama, bombardovanjem. Date su i fotografije izbegličkih kolona. I, uopšte, novi udžbenici obiluju fotografijama, slikama, kartama... Istaknuto je da su poljoprivredna, prehrambena i industrija građevinskog materijala u usponu, a da je u najgoroj situaciji tekstilna industrija, gde su mnoge fabrike zatvorene, ne rade, ili rade sa minimalnim kapacitetom - obrazlaže Stevanović. Popis iz 1991. U sadašnjem udžbeniku podaci su dati prema popisu stanovništva iz 1991, a ovaj poslednji popis će, veli naš sagovornik, biti unet u sledeće izdanje, pošto obrada podataka iz popisa nije bila završena za ovaj udžbenik. Na kraju knjige za osmi razred je deo posvećen Srbima van granica naše zemlje. Tu se kaže da u svetu ima oko 11,5 miliona Srba. U prethodnoj Jugoslaviji, prema popisu stanovništva 1991, živelo je više od devet miliona, a u oko 90 zemalja na svim kontinentima više od dva miliona Srba i Jugoslovena srpskog porekla. Godine 2000. u SRJ bilo je oko milion izbeglica i prognanika iz Republike Hrvatske i BiH. U toku Drugog svetskog rata i u periodu 1991-1995. godine u Hrvatskoj je, naglašava se u udžbeniku, najvećim delom ostvareno etničko čišćenje Srba. Iz udžbenika za šesti razred osnovci uče o Evropi. I tu se naša zemlja pominje kao država Srbija i Crna Gora. Dati su osnovni podaci o svim evropskim zemljama. Tako se za Hrvatsku, uz ostalo, kaže da se kao samostalna država odvojila od SFRJ u građanskom ratu 1992. godine. Navodi se da je tamo službeni jezik hrvatski. Naglašava se i da su pre rata Srbi činili 12 odsto tamošnjeg stanovništva, ali da je većina njih tokom rata izbegla u Srbiju i da njihov povratak kućama predstavlja veliki problem za obe zemlje. Kao najrazvijenija zemlja od svih nekadašnjih jugoslovenskih republika predstavljena je Slovenija. Ali se ističe da je ona bila i najrazvijenija u okviru nekadašnje Jugoslavije. Navodi se da je postala samostalna 1992. i da je nije zahvatio građanski rat, jer je skoro jednonacionalna. Udžbenici za šesti razred su prepuni fotografija, slika, karti. Tako da su, naglašavaju u Zavodu, vizuelno mnogo privlačniji za učenike nego nekadašnji. ------------------------------------------------------------------------ -------- Zbrka Ljudi koji su, recimo, rođeni u Ljubljani, Zagrebu, Skoplju, Beogradu, Novom Sadu između 1941. i 1945. godine iz novih udžbenika iz geografije za šesti i osmi razred ne mogu da saznaju u kojoj su državi rođeni. Autori ovih đačkih knjiga jednostavno su, navodeći istorijski razvitak Jugoslavije, preskočili taj period. Tako se, recimo, u geografiji za osmi razred ističe da je prva Jugoslavija formirana 1918. i da je trajala do 1941. godine. A druga Jugoslavija je, kaže se, postojala od 1945. do 1992, dok je treća Jugoslavija napravljena donošenjem Ustava 27. aprila 1992, kada je proglašena SRJ. Zatim se pominje država Srbije i Crne Gore, odnosno 17. mart ove godine kada je potpisan dogovor o preuređenju odnosa u okviru zajedničke države. Nisu dati ni tačni nazivi Jugoslavije po periodima. Tako se ne može pročitati od kada do kada se država zvala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a od kada Kraljevina Jugoslavija. Nije naznačeno ni od kada se naša zemlja zvala, recimo, SFRJ, a od kada do kada FNRJ. Slično je i kad je reč o udžbeniku za šesti razred. Aleksandra Brkić Foto: S. Džambić http://www.politika.co.yu/ Serbian News Network - SNN [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/
