Title: Message

Vesti dana

 

Stani�i� odbacio �e�eljeve optu�be

BEOGRAD, 9. oktobra 2002. (Beta) - Biv�i �ef dr�avne bezbednosti Srbije Jovica Stani�i� odbacio je danas optu�be predsednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava �e�elja da je naru�io njegovu likvidaciju.

On je agenciji Beta rekao da je zabrinjavaju�e to �to "ovla��eni dr�avni organi i slu�be pasivno posmatraju ovakav �e�eljev verbalni teror, prepu�taju�i pojedincima da se sami brane od jednog, u su�tini gledano, neofa�izma".

"Odgovorno tvrdim da slu�ba dr�avne bezbednosti kojom sam rukovodio od 1992. do 1998. godine nije u�estvovala ni u jednom incidentu koji bi naru�io javnu bezbednost niti ugrozio bezbednost i �ivot bilo kojeg gradjanina Srbije. Niko iz ove slu�be nije imao podr�ku da stane iza kriminalnog �ina ili �oveka van zakona", naglasio je Stani�i�.

�e�elj je ju�e izjavio da je Stani�i� od nekada�njeg komandanta Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije Franka Simatovi�a Frenkija naru�io njegovu likvidaciju.

On je naveo da je to naredenje izdato u �etvrtak uve�e i dodao da svoje tvrdnje mo�e da potkrepi tonskim dokazima.

(Beta) 14.10


Povratak na vrh strane
 

Mali�i: Iluzija je u�e��e Albanaca u Ustavnoj komisiji

BEOGRAD, 9. novembra 2002. (Beta) - Kosovski analiti�ar �keljzen Mali�i smatra neostvarivim u�e��e albanskih politi�kih predstavnika sa Kosova u Ustavnoj komisiji za izradu povelje budu�e srpsko-crnogorske zajednice, dodaju�i da je prepreka tome i to �to je Kosovo pod protektoratom Ujedinjenih nacija.

"Ako bi bilo ko sa Kosova u�estvovao u radu Ustavne komisije to bi bila neka vrsta prejudiciranja statusa Kosova. Iluzija je da neko sa Kosova mo�e da u�estvuju u takvim pegovorima. To treba re�avati kasnije, na drugim osnovama. Savet bezbednosti i velike sile �e re�iti status Kosova kada za to sazru uslovi", rekao je Mali�i agenciji Beta.

On tvrdi da "ni Srbija ni Kosovo nisu dovr�ili svoje doma�e poslove a prejudiciranje koje se sada name�e je zauzimanje pregovara�kih i drugih pozicija za ubudu�e".

Mali�i ka�e da pre uspostavljanja dijaloga Pri�tine i Beograda UNMIK treba da prenese ovla��enja na kosovske institucije, koje treba da se u�vrste i stabilizuju.

"Pre dijaloga potrebno je osigurati i teritorijalno jedinstvo Kosova, kako bi se spre�ili poku�aji opstrukcije, a o�ekuje nas i decentralizacija vlasti koja �e u institucije uklju�iti i kosovske Srbe", rekao je Mali�i, osvr�u�i se inicijativu predsednika Vlade Srbije Zorana Djindji�a za uspostavljanje dijaloga vlasti u Pri�tini i Beogradu.

Djindji� je u Brislu inicirao razgovor sa kosovskim Albancima o prakti�nim problemima, a da se kasnije dodje do razmatranja statusa Kosova.

"Sigurno je da ima prakti�nih stvari koje bi mogle i sada da budu re�avane", rekao je Mali�i.

(Beta)


Povratak na vrh strane
 

Studenti prava nastavili �trajk gladju

BEOGRAD, 9. oktobra 2002. (Beta) - Oko 100 studenata beogradskog Pravnog fakulteta nastavilo je i danas �trajk gladu tra�e�i, izmedju ostalog, smanjenje �kolarina i uslova za upis.

Jedan od predstavnika studenata Dragoslav Ljubi�anovi� rekao je agenciji Beta da studenti poku�avaju da stupe u kontak sa upravom fakulteta i dekanom Vladimirom Mili�em ali da do sada nisu imali uspeha.

On je rekao i da se �trajk studenata nastavlja i da sve pri�e o obustavi �trajka "treba uzimati sa rezervom" jer ih, kako je rekao, "pu�ta Savez studenata koji nema veze sa protestom i koji nije na� predstavnik".

Studenti Pravnog fakulteta, koji su ju�e u 15 �asova, posle dva dana spavanja na fakultetu, stupili u �trajk gladju, tra�e smanjenje �kolarine sa 32.000 na 18.000 dinara, smanjenje cene obnove sa 16.000 na 5.400 dinara, smanjenje uslova za upis godine, prelazak svih sufinansiraju�ih studenata koji su dali uslov na bud�et kao i publikovanje tro�kova Pravnog fakulteta.

(Beta)


Povratak na vrh strane
 

Jugoslavija i Italija organizatori EP 2005. godine

BEOGRAD, 8. novembra 2002. (Beta) - Evropska odbojka�ka konfederacija (CEV) dodelila je danas organizaciju Evropskog prvenstva 2005. godine Jugoslaviji i Italiji, saop�teno je danas iz Odbojka�kog saveza Jugoslavije (OSJ).

Ovo je prvi put u istoriji da �e dve zemlje zajedno organizovati �ampionat Evrope. Obe zemlje organizovale su i ranije ovo takmi�enje: Italija 1970. a Jugoslavija 1975. godine, kada je u Beogradu odr�ano i Evropsko prvenstvo za ko�arka�e.

Zanimljivo je da �e Beograd 2005. godine organizovati i evropski �ampionat u ko�arci.

Zvani�ni organizatori odbojka�kog �ampionata su Rim i Beograd. Detalji organizacije bi�e kasnije ugovoreni, ali i sada je poznato da �e se �reb i otvaranje �ampionata odr�ati u Beogradu, a kongres CEV i finale EP u Rimu.

Predsednik OSJ Aleksandar Bori�i� rekao je da mu je drago �to je Jugoslavija dobila organizaciju i ocenio da je to i veliki izazov za odbojka�ku organizaciju.

"Drago mi je i da �emo, kao i 1975. godine, imati dva velika sportska dogadjaja u gradu. Nadam se da �emo, kao i tada, i mi i na�i ko�arka�ki prijatelji osvojiti medalje na tim takmi�enjima", rekao je Bori�i�.

(Beta) 20.27


Povratak na vrh strane
 

Tu�ila�tvo tra�i istragu protiv Maksimovi�a i grupe

BEOGRAD, 8. novembra 2002. (Beta) - Okru�no javno tu�ila�tvo u Beogradu podnelo je danas zahtev za sprovodjenje istrage protiv �eljka Maksimovi�a Make i jo� pet osoba osumnji�enih za ubistvo policijskog generala Bo�ka Buhe, terorizam i udru�ivanje radi neprijateljske delatnosti.

Tu�ila�tvo je zatra�ilo pritvor za sve osumnji�ene.

Pored Maksimovi�a, zahtev za sprovodjenje istrage podnet je protiv Nikole Maljkovi�a, Dragana Ili�a, Slobodana Kostovskog, Vladimira Jak�i�a i Bojana Mileti�a.

U saop�tenju tu�ila�tva navodi se da je Maksimovi� 1992. godine "organizovao bandu" radi vr�enja najte�ih krivi�nih dela, kradje skupocenih automobila u koju je uklju�io i ostalu �etvoricu.

U toj organizaciji bili su jo� i pokojni Milan Djordjevi� i Aca Mari�i�.

Dodaje se da je Maksimovi� sredinom 2000. godine iskoristio postojanje "zlo�ina�kog udru�enja" i po�eo realizaciju "novog kriminalnog plana koji se sastojao u li�avanju �ivota visokih dr�avnih funkcionera i va�nih politi�kih li�nosti".

Motiv za takve planove bilo je "stvaranje atmosfere sveop�te nesigurnosti i utiska nadmo�i podzemlja nad dr�avom...".

Prva �rtva bio je general policije Bo�ko Buha, koga su 10. juna "svirepo ubili" Nikola Maljkovi� i Vladimir Jak�i�, navodi se u saop�tenju Okru�nog javnog tu�ila�tva u Beogradu.

(kraj) 16:20


Povratak na vrh strane
 
 
www.beta.co.yu/

Reply via email to