Pravilo da ratovi podsti�u razvoj vojne industrije ne va�i i u na�em
slu�aju. Raspad Jugoslavije desetkovao je proizvodnju oru�ja toliko da tri
i po hiljade radnika u "Zastavi - namenski proizvodi" ve� godinama sanja
da uposli bar �etvrtinu tamo�njih kapaciteta dok su u Kompaniji "Prva
iskra - namenska" jo� pre nekoliko godina otpo�eli sa civilnim programima.
Eksplozivi odavno vi�e nisu oslonac fabrike iz Bari�a ve� LAB, antifriz,
dezinfekciona i sredstva za ku�nu higijenu i sirovine za farmaciju.
Stru�njaci su jo� sredinom devedesetih poku�ali da upozore nadle�ne da
je neophodno preorijentisati na civilnu proizvodnju ne�to vi�e od 75 odsto
kapaciteta uz finansijsku podr�ku dr�ave, ali sem u slu�aju "Prve iskre"
nije bilo jasnih strate�kih opredeljenja.
Sada afera sa izvozom oru�ja u Irak i blokada izvoznih poslova preti da
upropasti i ono �to je preostalo od nekada sedme vojne industrije sveta sa
profitom od �etiri milijarde dolara (podaci s po�etka osamdesetih za celu
SFRJ). Posle sastanka sa direktorima �est najve�ih vojnih fabrika,
premijer �in�i� je obe�ao pomo� vlade u deblokadi srpske vojne industrije,
a savezna vlada je osnovala komisiju koja �e kontrolisati izvoz, sve u
cilju da uveri me�unarodne faktore da se skandal sa Irakom ne�e ponoviti.
Poslovne banke �e kratkoro�no finansirati ugovorene izvoze do deblokade
izvoza za Indoneziju, Burmu, Indiju, Siriju, Al�ir, Angolu i druge,
uglavnom "nesvrstane" zemlje.
Ameriko, otvori se
- Ukoliko se problem brzo ne razre�i to mo�e biti pogubno za "Zastavu"
jer 90 odsto prihoda ostvarujemo od izvoza, ka�e Jugoslav Risti�,
predsednik Sindikata "Zastava-namenski proizvodi".
SDPR "Jugoimport" duguje, po njegovim re�ima, kragujeva�koj fabrici 60
miliona dolara. Taj novac bi bio sasvim dovoljan da se modernizuje
proizvodnja i prave konkurentniji proizvodi, ali dr�ava, ka�e vo�a
sindikalaca, vi�e vodi ra�una da vrati Dafinine i Jezdine kockarske dugove
nego da pomogne namensku.
Nekada omiljeno ameri�ko tr�i�te za �umadijske oru�are sada je
prakti�no zatvoreno zbog visokih carina od �ak 65 odsto. Kada bismo imali
normalne trgovinske odnose sa ovom zemljom procenat bi se spustio na svega
tri �to bi na�e sportsko i lova�ko oru�je uz pi�tolje i karabine opet
u�inilo konkurentnim na dalekom Zapadu. Ali, odnose sa Sjedinjenim
Dr�avama najvi�e kvari Hag, ne�to manje Ustavna povelja, odnosi u DOS-u
(politi�ka nestabilnost) i tako u krug - sve do Iraka.
Odmah iza ameri�kih carina su na Arsi�evoj listi �e�eljeve takse na
oru�je, uvedene pre nekoliko godina, koje su smanjile prodaju za pet i po
puta, tako da doma�e tr�i�te takore�i i nemamo. Pone�to kupi policija,
ne�to Vojska, ali je sve to sitno i jedini respektibilni kupci su biv�e
nesvrstane zemlje, od kojih su neke pod unilateralnim (Libija), a neke pod
sankcijama OUN. Naravno, po tim me�unarodnim standardima, oni koji su
prodavali oru�je OVK na Kosmetu i Hrvatskoj do�u mu kao pomaga�i
oslobodila�kih pokreta, ali to je ve� ne�to �to spada pod stavku
"preispitivanje pro�losti".
Dr�ava je obezbedila nedavno posao "Zastavi" ugovorom sa Vojskom
Jugoslavije vrednim sto miliona dinara, ali po Arsi�evim re�ima samo je
platni fond 60 miliona dinara a za normalno mese�no funkcionisanje
(pre�ivljavanje) fabrike potrebno je sto deset miliona dinara.
- Na�a vojna industrija je prilago�ena nekada�njoj velikoj Jugoslaviji
koja je imala ambicije da bude nezavisna dr�ava izme�u zapadnog i isto�nog
bloka sa jakim oru�anim snagama. Sa tom dr�avom nestalo je i potrebe za
tolikom vojnom proizvodnjom, a preduze�a su zapala u krizu jer su pogoni
bili razbacani po biv�im republikama - ka�e Stanoje Bio�anin, generalni
direktor Kompanije "Prva iskra - namenska".
Ova fabrika za proizvodnju brizantnih (razornih) eksploziva sa 450
radnika u "sretnim" osamdesetim godinama samo od poslovanja sa
bosanskohercegova�kim "Vitezom" zara�ivala je pet miliona dolara godi�nje.
Osim "Viteza", eksplozive su kupovali i bosanski "Kamnik", valjevski
"Kru�ik" za proizvodnju minskoeksplozivnih sredstava, "Pretis" iz Sarajeva
za municiju.
- Nekoliko desetina miliona dolara zara�ivali smo godi�nje od izvoza.
Bili smo svetski renomirana fabrika. Nema�ki "Dinamit Nobel" je kupovao od
nas oktogen, heksogen, TNT-DNT. Imali smo najsavremeniju tehnologiju,
zaokru�en proces - od epruvete do najsavremenijih komandnih centara.
Kamerama se pratio proces proizvodnje, jer se radilo sa najagresivnijim
materijalom, ali nikada iz tehnolo�kih razloga nije do�lo do incidenta.
Radnicima je garantovan najvi�i stepen bezbednosti kakvim je moglo da se
pohvali samo jo� nekoliko zemalja - isti�e Bio�anin. On navodi podatke da
su kapaciteti bili neiskori��eni samo u vreme dr�avnih praznika, a da je
od proizvodnje 70 do 80 odsto bilo namenjeno doma�em tr�i�tu a ostatak
izvozu. Nevolja je u tome da se tako sofisticirana tehnologija (hrom,
nikl, molibden) amortizuje za samo desetak godina, a upravo toliko se nije
ozbiljnije ulagalo u fabriku iz dobro znanih razloga.
Taktika bez strategije
Krajem pro�le decenije sledilo je preispitivanje i prestrukturiranje na
civilne programe. - Radimo sve �to mo�e na ovoj opremi da se radi, da
bismo pre�iveli, kompanija i 160 zaposlenih. Pogoni su nam bili
bombardovani, �teta je procenjena na 25 miliona maraka, i tada sam
pomislio da je do�ao kraj. Ali, uspeli smo da sa�uvamo ma�ine i ve� krajem
te 1999. godine proizveli 400 tona antifriza - ka�e Bio�anin.
Danas u Obrenova�koj fabrici razmi�ljaju o unapre�enju civilnog
programa, razvijanju sredstava za industrijsko pranje i sredstava za
dezinfekciju, privrednog eksploziva, o te�njoj povezanosti sa
farmaceutskom industrijom i razvijanju programa biodizela.
Osvojili su, po re�ima generalnog direktora, hladni postupak
proizvodnje ovog pogonskog goriva iz uljane repice i u stanju su da
godi�nje naprave 20 hiljada tona. Pore�enja radi, u Nema�koj se proizvede
600 hiljada tona, u �vedskoj i �e�koj po upola manje, a u Evropi, gde
biodizel ulazi u trend, ukupno tri miliona tona. Rado bi da vojnu
proizvodnju prepuste dr�avi u vlasni�tvo, a da ostatak firme privatizuju
tako da ona postane vlasni�tvo radnika.
U fabrikama u Kragujevcu, �a�ku ("Sloboda-namenska"), Lu�anima ("Milan
Blagojevi�"), U�icu ("Prvi partizan") i Valjevu ("Kru�ik-namenska"), sa
oko petnaest hiljada radnika, situacija je jo� te�a. U njima se proizvode
rakete, zolje, municija, pe�adijsko oru�je, a takvu proizvodnju je mnogo
te�e prestrukturirati u civilnu.
U �a�ku procenjuju da �est fabrika namenske mo�e da izveze artikle u
vrednosti od dvesta miliona dolara. U Kragujevcu tra�e da deo od taksi na
oru�je koje ubira dr�ava pripadne njima i da dobiju isti status kao i
"Zastava-automobili". Ako se dr�ava opredelila da bude ve�inski vlasnik
fabrika namenske industrije onda mora da promeni svoj ma�ehinski odnos i
da izna�e profitabilne programe, bili oni vojni ili civilni.
Re�enje mo�e da bude u evropskoj vojnoj integraciji. Recimo, u
remontnim poslovima i sitnijim proizvodima, koji �e po standardima biti
prilago�eni bezbednosnoj politici Evropske unije.
Dr Sreten �upi�, direktor projekta "Konverzija vojne industrije zemalja
jugoisto�ne Evrope" ka�e da i sada imamo vrhunske in�enjere i tehni�ki
kadar u istra�iva�ko-razvojnim sektorima.
- Zastavini radnici se bore da obezbede uposlenost kapaciteta od 25
odsto, ali mo�e li na taj na�in opstati fabrika? �ta uraditi sa preostalih
75 odsto? Na�a istra�ivanja su pokazala da u tom delu treba pre�i na
civilne programe i jasno smo rekli �ta. Ali, od istra�ivanja Ekonomskog
instituta pro�lo je vi�e godina i ti civilni programi koje smo predlagali
u me�uvremenu su zastareli i sada bi trebalo obaviti nova istra�ivanja.
Ali, osnovno je da dr�ava ima jasno strate�ko opredeljenje - zaklju�uje dr
�upi�. Petnaest fabrika Osim �est namenskih fabrika �iji su direktori bili prethodnih dana na
razgovorima u vladi i u "Jugoimportu", u na�oj zemlji postoji jo� devet
manjih preduze�a vojne industrije i jedna privatna firma. Ukupno u
petnaest fabrika radi trideset hiljada zaposlenih. U biv�im
socijalisti�kim zemljama vojna industrija se prebacuje na civilni kolosek,
a za prestrukturisanje na�ih preduze�a prema jednoj studiji Ujedinjenih
nacija potrebno je investirati trista do �etiristo miliona dolara.
Dragoljub Stevanovi�
CRNI DANI ZA VOJNU
INDUSTRIJU
"Zolju" nema ko da kupi
<<vrati.gif>>
