Glas istra�uje: Da li i posle 5. oktobra 2000. istim tempom odlaze mladi i obrazovani iz Srbije?
Diplomiraj, pa emigriraj
U poslednjoj deceniji oti�lo 200.000 mozgova i u tome smo prvaci sveta. Da li ta pamet vredi 20 milijardi dolara
Marijana �ivkovi� iz Beograda oti�la je jo� pre dve godine u Australiju da zavr�i studije. Vratila se pro�le godine, ali je pre nekoliko meseci ponovo spakovala kofere put Melburna: "Ovde i dalje nema �ivota".
Tempo odlaska mladih, stru�nih ljudi iz Jugoslavije se nastavio, istim intenzitetom kao i pre 5. oktobra 2000. godine. Procene stru�njaka su da �e ovaj fenomen nastaviti da se javlja u istoj meri idu�ih tri do pet godina, jer se ljudi jo� ne ose�aju dovoljno politi�ki, ekonomski sigurnim u zemlji. Tako, mo�emo da o�ekujemo da �e desetine hiljada Jugoslovena oti�i u svet da rade i �ive.
Odliv mozgova
|
Belja "bela kuga" - �to se ti�e povratka u zemlju, veliki uticaj ima
porodi�no stanje �oveka. Ako je, na primer, o�enjen strankinjom, �ansa da
se vrati je zanemarljiva. Trenutak povratka �esto je vezan za uzrast dece
- da li kre�e u �kolu ili kada razmi�lja da zasnuje porodicu... Ipak, za
to bi uslovi �ivota ovde trebalo da budu polunormalni, a to nije bio
slu�aj. |
||||
Samim tim �to je i osamdesetih godina, kad je dr�ava omogu�avala pristojne uslove za �ivot, odlazilo oko dva odsto stanovni�tva, pokazuje se da je to prirodan "odliv mozgova", pravi resurs ove zemlje.
Devedesetih, zbog ratova, besparice, ovaj se broj utrostru�io, uz oscilacije 1993. i 2000. godine, pre izbora, kada je procenat popeo na fantasti�nih 19 odsto. Iako je masovan odlazak mladih pre 5. oktobra bio prevashodno be�anje iz zemlje, koja nije mogla ni�ta da im pru�i, ljudi i dalje tra�e sre�u po svetu, isto kao i pre deset godina.
Ministarstvo prosvete Srbije, a i Rektorat Beogradskog univerziteta nemaju podatak o tome koliko je ljudi zaista napustilo zemlju. Iako ne postoji neka precizna statistika, nevladina organizacija Obrazovni forum i Unesko procenili su da je devedesetih oti�lo bar 400.000 ljudi. Jugoslavija je po ovakvom izvozu svojih stru�njaka prva u svetu.
Iako �itav region jugoisto�nih zemalja ima isti fenomen, za na�u dr�avu je karakteristi�no da je izvezla najvi�e stru�nih, kvalifikovanih ljudi.
- Odlazak za vreme starog re�ima, devedesetih godina, druga�iji je po karakteru od migracija posle Drugog rata. Ovoga puta su u pitanju ve�inom mladi, obrazovaniji ljudi, stru�ni, dok se ranije odlazilo u druge zemlje ili iz politi�kih razloga ili su to bili nekvalifikovani, koji su i�li da rade bilo �ta u inostranstvu. Devedesetih godina su ljudi bukvalno "be�ali iz zatvora" - ka�e za "Glas" dr Aleksandar Bogojevi� iz Obrazovnog foruma i Instituta za fiziku.
Jedan od razloga zbog kojih ljudi i dalje odlaze, isti�e Kristina Vuji�i�, donedavno predsednica Saveza studenata Beograda i �lan Otpora, jeste i �to se i dalje, za odre�ene polo�aje, ljudi biraju prema politi�koj podobnosti, a ne prema stru�nosti.
- Sve u �ta smo verovali, nije se ostvarilo. Pre svega smo nezadovoljni institucijama, jer svaki student �eli da zavr�i fakultet i da radi. To je bilo i ostalo nemogu�e, pogotovu kad mlad �ovek vidi da neko "dobro stoji", a da to nije stekao svojim radom. Vlast nije obezbedila elementarni izbor, kako mladima, tako i drugima da njih biraju, jer su sposobni.
Zato se i de�ava da su predstavnici omladine DS-a, na primer, dobro situirani, dok drugi ostaju na cedilu. Profesori na fakultetima, koji nisu mogli da dobiju potreban broj glasova od svojih kolega, postali su �lanovi saveta Vlade, �to je nonsens. Ko se brine o studentima �iji je prosek preko devet?
|
Izgubljenih ve� 40.000 Danas je najvi�e na�ih ljudi izme�u 26 i 30 godina u
inostranstvu, oko 33 odsto od ukupnog broja, i izme�u 31 i 35 godina - oko
22 odsto - ukupno oko 200.000. To su ljudi, koji ve� imaju spoj fizi�ke i
psihi�ke snage i ovladali su nekim znanjima. Devedesetih godina su
odlazili i ljudi sa vi�e od 40 godina, koji su ovde imali neku karijeru,
ali, isto tako, danas u inostranstvu ima oko osam odsto na�ih ljudi sa 21
do 25 godina. |
||||
U drugim dr�avama bi se firme ve� otimale o tog sposobnog mladog �oveka, a on ovde mo�e samo da ma�ta da ode u inostranstvo. Kako neko ovde da se doka�e, kad ve� postoje podobni kadrovi - izri�ita je Vuji�i�eva.
Doma�i studenti su se pokazali kao veoma uspe�ni u svetu, a mi, ka�e Vui�i�eva, nemamo mogu�nosti da zadr�imo jednog diplomiranog japanologa ili matemati�ara.
- Studenti su bitni samo kad im treba ugu�iti �trajk. �eda Jovanovi�, koji je nekada bio u na�im redovima, nije pokazao interesovanje da, kada je do�ao na polo�aj, u�ini ne�to za svoje kolege. A svi su nas dizali u nebo pre 5. oktobra - ka�e Vuji�i�eva.
Ve�inom, �ak 60 odsto na�ih ljudi, nastanili su se u Severnoj Americi. Broj�ano ih je najvi�e u SAD-u, ali u odnosu na broj stanovnika zemlje u koju su oti�li ljudi s ovih prostora, onda je Kanada �etiri puta ispred svih drugih, jer je u to vreme bila najotvorenija. Ljudi s ovih prostora tamo sada �ine veliku manjinu, �to izaziva i odre�ene promene u dru�tvu.
Preko okeana
Ne�to vi�e od 30 odsto nalazi se u zemljama Evrope, dok su
svi drugi raspore�eni na Australiju, Novi Zeland, Afriku, Aziju i Ju�nu
Ameriku.
- Kad se pogledaju stru�ni profili ljudi koji su oti�li, dominantna
je nauka. To ne zna�i da se svi oni i danas bave naukom tamo, ve� su prosto
pre�li na primenu znanja, jer to i donosi vi�e novca.
Tehnologija je druga struka, s kojom su odlazili magistri ili diplomci. Kompjuterske, tehnolo�ke nauke su ujedno i najtra�eniji profili sada u Evropi. Sve ostale kategorije - umetnost, pravo, finansije, medicina, zastupljene su u manjoj meri, i to sa po otprilike dva do �est odsto - navodi dr Bogojevi�.
Materijalno-socijalni polo�aj zaposlenih u nau�nim institucijama je vi�e nego lo�. Iz Instituta Vin�a u poslednje dve godine oti�lo je 35 istra�iva�a, uglavnom magistara i doktora. Od 1990. oti�lo je 90 istra�iva�a iz Instituta za biolo�ka istra�ivanja, od kojih 40 sa doktorskom diplomom.
Sindikat zaposlenih u nau�no-istra�iva�koj delatnosti Srbije navodi da je prose�na neto zarada po zaposlenom za prvih �est meseci ove godine u Istorijskom institutu SANU bila 6.736 dinara, Etnografskom 8.676, Institutu za knji�evnost i umetnost 10.652.
U Institutu za politehni�ke studije, prose�na zarada je tek 5.938 dinara. Iz bud�eta Srbije za nauku se izdvaja 0,30 odsto, dok, pore�enja radi, susedna Albanija za ove namene izdvaja duplo vi�e novca, isti�u u Sindikatu.
Zato nije ni �udno �to za Srbiju mo�e da se ka�e da je za deset godina svaki dvadeseti stanovnik oti�ao! �to se ti�e susednih zemalja, Bosna i Hercegovina prema broju stanovnika ima ve�u dijasporu, ali nju ne karakteri�e samo odlazak stru�njaka, ve�, kao �to je to karakteristi�no za zemlje zahva�ene ratovima, ljudi su prvenstveno be�ali da bi pre�iveli. Hrvatska ima oko 140.000 migranata u zemlje sveta.
- Prema nekim procenama, imamo oko dva miliona ljudi u inostranstvu, koji su odlazili jo� od Drugog svetskog rata, �to je prili�no veliki broj, ako se uzme u obzir da zemlja ima �etiri puta vi�e stanovnika.
Ovo je masovan fenomen, gde na�a zemlja le�i na jednom gigantskom resursu, a da li �e ga iskoristiti zavisi od nje same. Svi vole da pri�aju o uspostavljanju veze s dijasporom, posebno pred izbore, ali niko ne radi ni�ta po tom pitanju na nivou dr�ave. Tako je Obrazovni forum pokrenuo projekat "Brejndrejn" pro�le godine.
Posle nekoliko meseci mogli smo da formuli�emo i odre�ene rezultate. Ovaj projekat je progla�en za jedan od pet prioritetnih programa Uneska, jer je u jugoisto�noj Evropi fenomen odlaska iz zemlje izuzetno izra�en, a s druge strane u zapadnim zemljama postoji glad za stru�njacima - obja�njava dr Bogojevi�.
Ipak, najvi�e se, i danas, odlazi za vreme studiranja, posle diplome ili magistrature. Ti ljudi su postali bolji stru�njaci i onda ova zemlja raspola�e ogromnim blagom u inostranstvu.
- Osamdesete godine su pokazale da postoji prirodni odliv ljudi i u normalnim uslovima �ivota. Ovo je ipak mali sistem, u kome ne mogu svi da do�u do izra�aja, te je sasvim prirodno �to je tih godina oko dva odsto stanovni�tva oti�lo iz zemlje. To je i na�a velika prednost u odnosu na druge jugoisto�ne zemlje - stanovni�tvo je bilo vi�e integrisano u Evropu.
Ali, kad je devedesetih situacija postala politi�ki i �ivotno nestabilna, broj odlazaka je odmah sko�io, i to tri puta. To je ve� pokazatelj da se odavde be�alo. Odliv nije, sam po sebi, lo�, ako je kontrolisan. Ali, tri puta se pove�ao, a da je zemlja ostala ista. Naro�ito je bila izra�ena 1993. godina, kad je oti�lo �ak 12 odsto ljudi.
Ali, 2000. godine, pre 5. oktobra, ovaj broj ska�e na oko 19 odsto, �to je tri puta vi�e nego tempo odlazaka devedesetih. Posle demonstracija 1996/7. i jo� dve godine bez ikakvih promena, narod je verovatno pomislio "ovi nikad ne�e oti�i s vlasti". Onda se desilo ovih 19 odsto - obja�njava dr Bogojevi�.
Posle 5. oktobra 2000. ovaj procenat se vratio na karakteristi�nih �est odsto iz devedesetih godina. Do�lo je do promene vlasti, ne�to je po�elo da se menja, ali ljudi, posle svega, nemaju toliko poverenja da �e ovde uskoro zaista mo�i normalno da se �ivi, i odlaze i dalje.
I dalje �e i�i
|
Jedan kao stotina Nedavno se u medijima pojavila ra�unica da je na�a
zemlja, ako je oti�lo 200.000 obrazovanih ljudi u zemlje razvijenog
zapada, kroz izvoz inteligencije, otplatila kredit od 20 milijardi dolara.
Jer, "godi�nje svaki privatni univerzitet naplati od studenta oko 20.000
evra, a studira se u proseku pet godina, plus magistrature i doktorati, pa
neka svaki od tih ljudi "iznese" 140.000 dolara, koje su ova zemlja i
narod ulo�ili u njih". |
||||
- Ni�ta se bitno ne�e promeniti u ovom smislu ni slede�e tri do pet godina. Tek, dakle, kad se broj odlazaka smiri na nivo osamdesetih, mo�i �e da se ka�e da se odliv stabilizovao. To, s druge strane, ide paralelno sa politi�kom, ekonomskom stabilno��u u zemlji.
Ne verujem da �e biti nekih velikih, negativnih poteza vlasti, tako da ovaj broj opet poraste, pa dostigne 2000. godinu. Ali, ipak je u pitanju inercija odla�enja, koja ne mo�e tek tako da se suzbije. To zna�i da �e u tom periodu oti�i desetine hiljada ljudi - ka�e dr Bogojevi�.
Dobro je �to ljudi odlaze sa 25 godina u sredine, koje �e ih nau�iti da rade, gde �e biti u takmi�arskom svetu, da na�u sebi neku poziciju, ka�e dr Bogojevi�, ali je lo�e �to je odliv nekontrolisan i �to nema mnogo nagove�taja da �e se ovi ljudi vratiti u zemlju. Ni nivo odlaska iz osamdesetih godina nije dobar, ako se niko nikad ne vrati.
- Na kraju bi se zemlja ispraznila. Kad smo pitali na�e ljude u svetu da li planiraju da se vrate, 60 odsto je odgovorilo sa "da", 24 sa "mo�da" i 16 sa "ne, nikad", s tim �to svi podrazumevaju neke uslove, koji bi prethodno trebalo da se zadovolje, da bi se oni vratili. Ako biste imali idealan povratak, bili biste najbogatija zemlja na svetu - isti�e dr Bogojevi�.
Dr�ava mora da zna, ka�u stru�njaci, da nauka mo�e da pobolj�a ekonomsku situaciju u zemlji. Ako je zemlja siroma�na, ne sme da dozvoli da nema nauku, jer bi�e jo� siroma�nija.
DANIJELA �IROVI�
<<spacer.gif>>
<<black.gif>>
