ZORAN DRAGI�I�, VOJNO-POLITI�KI ANALITI�AR SA FAKULTETA ZA CIVILNU ODBRANU
Mnogo je opasno kad ni�ta ne znate
"Ne�e nam uvesti sankcije, ovo je samo politi�ka pri�a koja je slu�ila za pla�enje, da nas malo nau�e pameti. Svi koji su tu pri�u lansirali imaju svoje jasne politi�ke ciljeve. Da su hteli da nam uvedu sankcije, o tome bi se do sada mnogo ozbiljnije pri�alo. Bi�e to kao neka mrlja iz biografije na koju �e vas stalno podse�ati. Pri�a sa Irakom u du�em vremenskom periodu slu�i�e u te svrhe. Bi�e po sistemu: vi ste oni koji ste prodavali oru�je Iraku, dobi�ete pare, samo morate da uradite ovo i ovo".
Mirjana KALINI�
Ba� u trenutku kada je SRJ na pragu ulaska u Savet Evrope i Partnerstva za mir izbila je afera me�unarodnih razmera oko prodaje jugoslovenskog oru�ja Iraku. Za�to ba� sada kada predstavnici ameri�ke administracije ka�u da su o trgovini oru�jem znali jo� pre dve godine? Kome najvi�e odgovara ovaj skandal?
Nekome je odgovaralo da to bude ba� sada. Ameri�ke i druge obave�tajne slu�be znale su za aran�mane koje su imale na�e firme sa Irakom, Liberijom, verovatno i sa Libijom. Zato pretpostavljam da je afera u ovom trenutku plasirana kao sredstvo politi�kog pritiska, po�to se saradnja na�e zemlje sa Ha�kim tribunalom - zaglavila. Predstavnici Ha�kog tribunala su nezadovoljni saradnjom, pa su nas tu�ili Savetu bezbednosti, Ujedinjenim nacijama... Karla del Ponte ne propu�ta priliku da ka�e kako je nezadovoljna tom saradnjom, kako na�a zemlja �titi lica koja su okrivljena za ratne zlo�ine i protiv kojih je potignuta optu�nica. Druga va�na pri�a vezana je za na� ulazak u Savet Evrope, �to je opet povezano sa Ha�kim tribunalom koji se ne mo�e zaobi�i pa se u vezi sa tim postavljaju odre�eni uslovi. Pritisci oko usvajanja Ustavne povelje su sve izra�eniji i sve ja�i i zaista je te�ko razumeti i doku�iti za�to im je toliko stalo da se usvoji nekakva Ustavna povelja. Bojim se da iza ovoga sledi gotov tekst povelje kojim �e da primoraju i jednu i drugu stranu da ga prihvate. Tako je mogu�e da �e pri�a u vezi sa trgovinom s Irakom da poslu�i kao �tap, dok je �argarepa Savet Evrope. Oni �e re�i: OK, ukoliko ne poslu�ate uve��emo vam sankcije zbog prodaje oru�ja Iraku. To je jedan aspekt ove pri�e. Drugi deo odnosi se na neozbiljnost ljudi koji su se upustili u takav posao, potom neozbiljnost onih koji su morali takav posao da kontroli�u, pa je i vlada priznala da je bilo kr�enje embarga. Zaista je politi�ki neodgovorno da se zemlja koja ima ovakve probleme upu�ta jo� i u takve poslove. Ne mogu to da razumem, ne znam ni koliki je novac u pitanju, samo znam da je rizik veliki. Po�to je rizik zaista veliki mogu samo da ka�em da je sve to oko Iraka neodgovorno i neozbiljno.
NI�TA NISU ZNALI!
Da li je mogu�e da predsednika SRJ Vojislava Ko�tunicu o trgovini "Jugoimporta SDPR" sa Irakom nije obavestio Aca Tomi�, na�elnik slu�be bezbednosti VJ?
|
SMENA ACE TOMI�A Da li �e se Ko�tunica re�iti Ace Tomi�a, na�elnika sslu�be bezbednosti VJ? Jako je te�ko to proceniti, po�to su Ko�tuni�ini potezi politi�ki potezi, uradi�e kada za njega bude najpovoljniji trenutak. �to su ve�i pritisci da se Aca Tomi� smeni, ve�e su �anse da Aca Tomi� ostane na tom polo�aju. Primer za to je Neboj�a Pavkovi�, biv�i na�elnika General�taba VJ. Dok su ga pritiskivali da ga smeni, nije ga smenjivao. Ko�tunica je politi�ki veoma jak, ima podr�ku naroda, dobio je na predsedni�kim izborima dva miliona glasova. �to se to meni ne dopada to je druga pri�a, to su �injenice. Dobio je dva miliona glasova i, kako stvari stoje u ovom trenutku, ukoliko se raspi�u izbori ponovo pobe�uje. On se ne nalazi u nekoj stisci da bi morao da donese neku odluku... obavezno legalnu. Zato ne o�ekujem da �e brzo smeniti Tomi�a. Smena Tomi�a donela bi mu samo probleme. Budite sigurni da Aca Tomi� ne bi samo pokupio svoje stvari iz fioke i oti�ao... Verovatno bi na povr�inu isplivala neka nova afera, a afere Ko�tunici ne trebaju". |
Mogu�e je. Vidite, kada su po�ele sve ove afere, svi ne�to peru ruke, svi zatvaraju o�i, svi se prave neve�ti. Zato je mogu�e da predstavnici najvi�ih dr�avnih funkcija u ovako delikatnoj situaciji - ne budu obave�teni. Stvari stoje ovako, zakon je vrlo jasan i izri�it: sav promet naoru�anja i drugih predmeta, roba i usluga koji su namenjeni odbrani i bezbednosti ide preko Savezne vlade i Ministarstva odbrane koji treba da se bavi tim pitanjima. Bojim se, me�utim, da je se sve to ura�eno mimo pravila, ali je bolje i ako su radili tako, nego da nisu ni�ta znali o tome. Mnogo je opasno kada ka�ete da niste ni�ta znali, jer tada preti opasnost da se zaljulja ceo politi�ki sistem. Odnosno, dovodi se u pitanje normalno fukcionisanje politi�kog sistema. Treba u stvari postaviti pitanje: da li neko ko ima odre�ena ustavna ovla��enja mo�e zaista ta ustavna ovla��enja i da koristi ili mo�da vlast vr�i neka druga grupa.
Za sada je samo Jovan �ekovi�, direktor "Jugoimporta SDPR" podneo ostavku, verovatno �e i ministar odbrane, i pri�a �e se, po svemu sude�i, tu i zavr�iti. �ta bi se, recimo, desilo na zapadu u sli�noj situaciji?
Mislim da bi tamo plju�tale ostavke. Vidite �ta se de�ava u Republici Srpskoj, ostavku je odmah podneo ministar odbrane, na�elnik general�taba... shvatili su da je to veoma ozbiljna afera koja mo�e �to-�ta da uzdrma. Nadam se da �emo iz ove afere da izvu�emo pouke i da zapad ne�e biti previ�e strog prema nama, po�to ni�ta �to je ura�eno nije ura�eno - bez njihovog znanja. Znali su za sve, ali to sada koriste kao sredstvo pritiska. Nadam se da �e biti blagonakloni prema nama i da dr�ava ne�e trpeti neke ozbiljnije konsekvence. Jer, treba re�i da bi, ukoliko bi se igrali legalista, posledice bile katastrofalne. Mogu nam, recimo, ponovo uvesti sankcije, mada ne verujem u to. Mislim da iza svega toga postoje neki drugi odnosi...
Izgleda da su previ�e olako shvatili vlast koju su dobili petog oktobra. Nisu shvatili da legalni dr�avni organi moraju da vr�e svoja zakonska i ustavna ovla��enja i da dr�e pod strogom kontrolom sve segmente dru�tva, posebno kada je u pitanju odbrana i bezbednost zemlje, po�to je to veoma osetljiva stvar. Ako se istrgne kontroli bilo koji segment odbrambenog sistema to mo�e biti veoma opasno za zemlju.
IZ AFERE U AFERU
Da li verujete u pri�u da je afera namerno lansirana kako bi se kompromitovao predsednik SRJ?
I to je mogu�e. Ova pri�a ima i unutra�njo-politi�ku dimenziju. Ne treba zaboraviti da od petog oktobra do danas idemo iz jedne u drugu aferu, a poslednja u nizu afera je rasplet oko ubistva generala policije Bo�ka Buhe. Tek sada ubistvo policijskog generala dobija neki epilog, mislim da je to dobro i nadam se da �e biti zavr�ena do kraja... DS i DSS nastavi�e i dalje da se optu�uju ko je kriv za ovu i za sve ostale afere. Sve ovda�nje afere lansirane su u pogodnom trenutku, ve�ina ih je montirana, svaka je zemlju uvla�ila u sve dublju i dublju krizu. Zato je jako va�no da se stvar potpuno ra��isti, da iza�e na videlo �ta je ko radio i da svako snosi kosekvence za ono �to je radio. To je va�no jer su iza svake afere ostajali repovi, po�to nijedna nije do kraja ra��i��ena. A ono �to je ra��i��eno vrlo brzo je zaboravljeno. Bojim se da �e ova afera trajati sve dok se ne pojavi neka nova afera.
Da li �e nedavno formirana komisija Savezne vlade za slu�aj "Jugoimport SDPR" pomo�i da se ra��iste neke stveri ili �e se pri�a zata�kati i gurnuti pod tepih, u �ta ina�e mnogi veruju?
Postoji jedno staro pravilo koje su smislili komunisti: kada se ne�to desi a ne �elite da se to do kraja ra��isti onda formirate komisiju. Ne znam �ta bi tu komisija radila.. Formira se komisija, pa anketni odbor, pa neka tre�a stvar i tako u nedogled. Dobro, ako se ve� formira komisija neka se onda potrudi da se ustanovi �injeni�no stanje. Mislim da u ovoj zemlji postoji organi koji treba da se bave utvr�ivanjem �injeni�nog stanja, a ne neka komisija. Komisija bi bila dobra radi ustanovljavanja �injeni�nog stanja i izvla�enja pouka iz te pri�e. Vlada je ve� ustanovila �ta se dogodilo, po�to je rekla da je kr�en embargo. �ini mi se da vlada zna �ta je u pitanju, a po�to zna nadam se da je preduzela sve neophodne korake. �to se ti�e toga ko �e biti u komisiji, bojim se da ima previ�e zainteresovanih!
Javnosti je poznato da je �lan te komisije i Zoran �ivkovi�, savezni ministar policije, a on je i �lan Upravnog odbora "Jugoimport SDPR"!?
Rekao sam da ima previ�e zainteresovanih. Tako ne treba da se radi. Postoje istra�ni organi koji treba da se bave utvr�ivanjem �injenica i na osnovu utvr�enog �injeni�nog stanja se preduzimaju ili ne preduzimaju mere. Ukoliko je vlada ustanovila �ta je ko radio, nadam se da �e u okviru svoje nadle�nosti te ljude pozvati na odgovornoist.
CILJ AFERE
Da li je ova afera ipak postigla neki cilj? Da li je ve� do�lo do preraspodele uticaja na unosnom tr�i�tu oru�ja?
Tek kada se zavr�i ameri�ka operacija nad Irakom, koja je neminovna, sazna�emo mnogo toga. O nekim stvarima te�ko je sada donositi zaklju�ke, oni se donose tek kada se dese neke posledice. Sigurno je da Amerikanci �ele ira�ko tr�i�te i naftu, uostalom to je i cilj ove operacije. Ne treba zaboraviti da je Sadam Husein �ovek kojeg su Amerikanci dugo podr�avali, finansirali i naoru�avali. �to se nas ti�e, nije dobro da se petljamo u poslove velikih zemalja. Previ�e smo bili na vetrometini, previ�e smo bili "ne�to izme�u" i zato nas je i sna�la ovakva sudbina. Bolje da se okanemo velikih fiksacija, kako �emo mi tu ne�to da posredujemo izme�u Amerike i Iraka i da se tu negde uglavimo. Bolje je za nas da se malo primirimo, najbolje je da nas nema na Si-En-Enu i u udarnim vestima. Bolje je da se bavimo svojim poslovima, da vidimo kako �emo da isplatimo penzije, kako najbolja da privatizujemo preduze�a, ne�to i izgradimo. Ne traba da razmi�ljamo o tome da li �e Huseinovi "skadovi" mo�i da lete, bolje je da se time ne bavimo.
Drugi tvrde da na�i vojni stru�njaci uveliko obu�avaju Ira�ane?
Prosto ne mogu da verujem u te pri�e. Znam da su se ranije ira�ki stru�njaci �kolovali kod nas, ima ih dosta. Ali, to se de�avalo u vreme Josipa Broza Tita, tada smo moglo to da radimo i to je bio veoma unosan posao. Vremena su se promenila, ne verujem da danas ima na�ih stru�njaka u Iraku. Mo�da je eventualno neko oti�ao kao legionar, na svoju ruku. Ali, kakve to veze ima sa vladom. Oni su na�i stru�njaci ukoliko ih �alje vlada, a ukoliko ne oni su po me�unarodnom pravu pla�enici. Zna�i, imaju potpuno druga�iji pravni status. Ima Srba koji su u Iraku, ne verujem da ih je poslala na�a vlada. Ne mogu da verujem da na�a vlada mo�e da bude toliko neozbiljana. To su pri�e koje se lansiraju iz razli�itih spoljnih i unutra�njih politi�kih krugova i koje slu�e u najprizemnije dnevno-politi�ke svrhe. Na �alost, takve su prirode da celokupna dr�ava mo�e da ima �tete.
U takve pri�e spada i nedavna izjava Miroslava Lazanskog, vojnog komentatora, da se SAD pla�e da �e ponovo do�i do reintegracije vojske bivi�ih repubika SFRJ, pa zato preventivno lansiraju afere kako bi to bilo spre�eno?
Vrlo te�ko bi se reintegrisala vojska biv�e dr�ave. Te�ko se mo�e reintegrisati vojska koja se do ju�e tukla. Pa vidite samo kako izgledaju fudbalske utakmice. Mi ne mo�emo da se reintegri�emo oko fudbalskih i ko�arka�kih liga, a kamoli oko vojske. Vojska je ipak mnogo ozbiljnija stvar. Vidite �ta se de�ava u ko�arka�koj ligi, ne mo�e " Zvezda " da odigra me� u Zagrebu, pitanje je �ta �e sa njima biti kada do�u ovamo. Prijateljsku utakmicu su igrali Jugoslavija i Bosna pa je bilo izbijenih o�iju, pretu�enih ljudi, ranjenih pune bolnice, a takve dr�ave vrlo te�ko mogu da se reintegri�u i naprave zajedni�ku vojsku. Postoji druga stvar koja bi se mogla reintegrisati, a to je vojno industrijski kompleks. Prakti�no je jedan proizvod ra�en u svim republikama biv�e dr�ave. Recimo tenk M-84, najpoznatiji i najbolji proizvod na�e vojne industrije. U izradi tenka u�estvovale su sve biv�e socijalisti�ke republike, sklapan je na kraju u fabrici "�uro �akovi�". �elja da se svi delovi vojno-industrijskog kompleksa ponovo ujedine i da se ponovo proizvode neki proizvodi koji bi na�li svoje mesto na svetskom tr�i�tu naoru�anja, nekako je realnija. Mada ni ona nije previ�e realna, ne treba zaboraviti da je vojno-industrijski kompleks bio deo odbrambenog sistema, deo onoga �to se zove vojska.
Te�ko je o�ekivati da se to ostvari. Ali, postojale su te�nje izme�u Bosne i Hrvatske da se ne�to po tom pitanju uradi. Razmi�ljali su o razvoju nekog tenka, �ak su napravljeni i neki prototipovi. Mogu�e je da se razmi�ljalo o saradnji u toj oblasti, po�to je reintegracija kompletnih oru�anih snaga gotovo nemogu�a. Mo�da u nekom budu�em vremenu, ali mi koji sada �ivimo to ne�emo do�ekati.
http://www.srpska-rec.co.yu/arhiva/308/dajstranu.php?a=14