PATRIOT (Republika Srpska), broj 41, 11.novembar, 2002. http://www.patriotmagazin.com/media/001.htm Bogdan Tirnanic, clan biblioteke, u seriji tekstova za Patriot Spoljni poslovi: Kostunica i Dindic, tango argentino Poslednje iskusenje Nekada bliski saradnici, predsednik Jugoslavije i premijer Srbije ponovo su uspostavili kratkotrajnu saradnju 2000. godine. Zbog 5. oktobra. Pa su se opet posvadali. Cinilo se da je to definitivno. Ali, u Srbiji nicemu kraja nema. Ponovo su se Voja i Kiza pomirili da bi se ponovo posvadali Izvinite, da li se ja to mozda ponavljam? Verovatno je tako. Jer, na nesrecu, zivim u krugu vecnog vracanja istog. O onome sto su marksisti zvali "losom beskonacnoscu". Srbija je i dalje kao neki perpetuum mobile: ne zna se ko ga je pokrenuo, ko je taj genije, ali svi znaju da "masina" stati nece. Takva joj priroda. Otuda smo uvek iznova na pocetku tako sto smo, prividno, sve dalje od njega. Ostalo je da se vidi hoce li se to zavrsiti kao farsa ili - kao tragedija. Ono prvo vec imamo. Sva je prilika da nas ovo drugo ceka. Elem, od svih burnih dogadaja koji ovog trenutka potresaju Srbiju (i o kojima ce kasnije neminovno biti reci) vrh top-liste bez konkurencije zauzima neocekivano (?) pomirenje predsednika Kostunice i premijera Dindica. I oni su, dakle, opet na pocetku. Ali, to nije pocetak one bune na dahije od 5. oktobra, kada su se Dindic i Kostunica, nekada bliski saradnici, opet zblizili u borbi protiv velikog cilja. Uspeli su uz malu pomoc 1.000.000 sugradana, od koji su neki ispoljili poriv za pljacku: ako moze fotelja - uzmi fotelju, ako ne moze - drpi bar tasnu. Razlika u karakteru Vec sam jednom rekao da je ideja o Kostunici kao Milosevicevom protivkandidatu bila genijalna Dindiceva zamisao. On je od toga ocekivao nekakav profit, mnogo veci od rasporeda svojih ljudi na ambasadorska mesta. Tako je Kostunica neplanirano stekao izvesnu prednost i bese dodatno podrzan cinjenicom da je njegova do tada poslovicno marginalna (i donekle sizofrenicna) partija postala vodeca politicka snaga u Srbiji, delimicno zahvaljujuci i mnogobrojnim "prebezima": Tako su se, u najkracom, stvorili uslovi za onaj pocetak o kome zelimo da govorimo. To je bio pocetak 6. oktobra, u danu kada je revolucija vec pocela da jede svoju decu. Rec je o dugom rastajanju, kao u istomenom romanu Rejmonda Cendlera. Sukob izmedu sefa i gazde uslovljen je njihovim karakterima, koji su (ti karakteri) s vremenom uticali na formiranje razlicitih, gotovo u svemu oprecnih politickih koncepcija. Dindic je, kao propali filozof, covek slabe koncentracije. Ali prevelike tenzije. On je pragmatican do granice sumnjivog, drzava je za njega isto sto i voda za ribu, nije odvec sklon postovanju zakonitosti, mile su mu precice, danas prica jedno, sutra drugo, vreme polazi, a on i dalje na vlasti. Bavi se, kao, reformama. Kostunica je pak po karakteru mlitavko, no njegova opasnost vise proistice iz prevelike, gotovo fanaticne odanosti legalitetu. Otuda su za njega nova ustavna resenja pitanja svih pitanja, jer bi, u tom slucaju, moralo doci do prevremenih parlamentarnih izbora koji ce povratiti legitimitet drzavnim institucijama i, tako, posredno, okoncati Dindicevu "reformsku" vlast. Da bi to sprecio, Dindic je, u potaji, sa Dukanovicem radio na miniranju Ustavne povelje, dok je, na uzem srpskom planu, pod izgovorom da su "opozicija", oduzeo poslanicke mandate svim clanovima DSS-a. Mali drzavni udar, nista vise. Savezni Ustavni sud ponistio je tu odluku, stekavsi time epitet "Kostunicine frakcije": Definitivni razlaz se, nakon ovoga, odigrao u vreme predizborne kampanje, koja nije bez razloga u jednom delu javnosti stvarala utisak da ce predstojeci izbor predsednika Srbije biti jos jedan opstenarodni referendum. Dindicu je, u toj projekciji, dodeljena uloga mikro-Slobe. Kostunica ga je direktno optuzio da od Srbije hoce da napravi novu Kolumbiju. Ili Boliviju? Ni Dindic nije sedeo skrstenih ruku. Otisao je na podsisavanje. Njegov DS toboze nije imao svog kandidata, ali je, osim tihog bojkota izbora, snazno "iz potaje" podrzao kandidata "grupe G17 plus gradana" Miroljuba Labusa, koji je, mada u principu bez sanse protiv Voje, okupio oko sebe gubitnicku ekipu brbljivaca, senilaca i profitera. Oni su, videvsi sta im se sprema, na kraju otvoreno prigrlili "govor mrznje". U toj disciplini licno je prednjacio dezorijentisani Dindic, kada je, na zavrsnom Labusovom mitingu u Beogradu, promovisao Kostunicu u truta koji nista ne radi osim sto opanjkava pcele-radilice, koje izginuse za ove reforme. Koje reforme? Bilo je onako kako je sudeno: Kostunica je ubedljivo (sa milionskom razlikom) pobedio Labusa. Orao nisko leti Ali su izbori, svejedno, propali. Padala kisa. Ta se cinjenica dvojako tumacila: s jedne strane, uzimajuci u obzir brojcanu razliku izmedu dvojice kandidata, kao uspeh referenduma protiv vlade i njenih surcinskih sponzora, dok je, s druge strane, koristeci fakat da su izbori propali, Dindic trijumfalisticki izjavljivao da, eto, referendum nije uspeo, ali da haosa nece biti i da je njegova vlada stabilnija nego ikada. U tome je premijeru, bez da ga je iko tukao po usima, pomogao americki ambasador Montgomeri, izjavivsi da je Jugoslavija prvak istocne Evrope u tranziciji. Montogomeri nije ovde da izigrava Dindicevog portparola. On je predstavnik jedine svetske velesile i, samim tim, citave medunarodne zajednice. Tom globalistickom lobiju nikako nije odgovaralo da ova zemlja opet propadne. Jer, gdje ce onda prodavati svoju skart robu? Otuda se medunarodna zajednica svih naroda i SAD potrudila da lansira niz afera koje ce nas, toboze, destabilizovati. Pravi cilj je bio nesto drugo: pacifikacija. Iskoristili su navalentnu Karlu del Ponte sa kratkim fitiljem i onog Zordu, predsednika Haskog suda, da pred UN-om optuze Jugoslaviju zbog nedovoljne saradnje. O sankcijama jos nije bilo reci. Onda su agenti inostranih obavestajnih sluzbi, koji ovde deluju kao humanitarni radnici, lansirali skandal krsenja rezolucija Saveta bezbednosti, koje zabranjuju svaku prodaju oruzja Iraku i drugim teroristickim drzavama. Nama je do toga bilo koliko i do lanjskog snega. Zato je afera pazljivo konstruisana da bi u nju stale sve "srpske zemlje": oruzje koje je prodavano Sadamu (za klikere) proizvedeno je u Republici Srpskoj, izvezeno je posredstvom beogradske drzavno-vojne firme (toboznjeg "javnog preduzeca"), a ekspedovano crnogorskim brodovima. Jedini propust bio je u tome kako to da bas Jugoslavija, koja je inace prepuna zastarelog americkog oruzja iz II svetskog rata i svakojake ruske gvozdurije ogranicenog dometa, prooizvodi smrtonosne "pametne" rakete? Sto ih onda nije koristila protiv NATO-a? To nije moglo zabrinuti svetske prvake. Poslali su u Beograd engleskog ministra spoljnih dela, gospodina Snoua, koji je od ovdasnjih vlasti zahtevao punu saradnju sa Hagom (sto je replika koju je, istog dana, preuzeo Savet Evrope i nije nas primio u svoje clanstvo) i potpunu istragu, sa smenjivanjem i hapsenjem odgovornih, citave "iracke afere". Nije to bila prazna puska. Snou, koji odlicno govori svoj maternji jezik, prosuo je niz blagoglagoljivih fraza o tome kako Britanija zeli da pomogne zemlji tako visoke kulture kao sto je nasa, ali je, onako uzgred, zapretio i "puzajucim sankcijama", to jest obustavljanjem svih donacija i investicija. A jos se cuje da ovde vlada mafija! Ova vlast je promptno reagovala: smenila je odgovorne za izvoz oruzja u Irak, a velikom policijskom akcijom, u kojoj je ucestvovalo vise stotina specijalaca, plus nekoliko helikoptera, uhapsene su ubica generala Boska Buhe, uz izvinjenje sto im je glavni egzekutor Maka izmakao da slavi rodendan na Kipru. Uhapseni nista ne priznaju. Materijalnih dokaza nema. Ima jedino nesto "policijske obrade". Jedan umro na saslusanju. No, premijer Dindic, koji je zapravo inicirao ovu akciju, oseca da moze preseci ranu na kojoj sedi, tim pre sto je, svojim preteranim mahinacijama, ostao bez stvarne podrske u Parlamentu. Iznenada je pun dobrih obecanja (koja, ovih dana, ponavlja u Brislu). Pre toga je pokusao da, onako samostalno, u zemlji sredi ono sto se srediti moze. Otpustio je Bebu Popovica. Pozvao je poslanike DSS-a da se vrate u Skupstinu - ali da budu dobri! - a njegov poslanicki klub ("ostatak DOS-a") predlozio je izmene Zakona o izboru predsednika, koji je, bez obzira na uverljive argumente opozicije, usvojen i glasovima rehabilitovanih deputata DSS-a. Pomirenje, happy end. Ambasador i njegove misije Osim Dindicu, najvece zasluge za ovaj ishod pripisuju se Dragoljubu Micunovicu, duhovnom ocu obojice posvadanih srpskih politicara, koji je sa njima pregovarao do rane zore posljednjeg dana minulog vikenda. Je li, medutim, bio sam? Nije li ga, sto licnim prisustvom, sto telefonom, savetovao Montgomeri? Uloga americkog ambasadora se u citavom ovom kolopletu olako - ali smisljeno - gura pod tepih. Saznaje se da je bas on lansirao aferu "Orao" pismom srpskim rukovodiocima, iz koga se moze naslutiti da jos nije rekao sve sto zna. Cuje se da je putovao u Crnu Goru da bi ubedio Dukanovica da se ne kandiduje ponovo za predsednika drzave. Ovaj je to jedva docekao. Bice predsednik vlade. Konacno, Montgomeri je vodio operaciju pomirenja Dindica i Kostunice. Jeste da su poslanici DSS-a podrzali izmenjeni Zakon o izboru predsednika, jer im unete ispravke idu u korist, ali je, odmah zatim, njihov sef Vojislav Kostunica izjavio da mu obecana podrska Dindicevog DS-a na izborima 8. decembra malo znaci. Ono sto ga trenutno brine jeste hoce li svoje neslaganje sa "beogradskim dogovorom 2" Dragan Marsicanin javno obelodaniti, odustajuci tako od mesta predsednika vlade u senci i, u perspektivi, clanstva u DSS-u. S druge strane. Ceda Jovanovic, zvani Krcun, pao je u tesku depresiju, sve ovo dozivljava kao licni poraz, preti ostavkom. Dindic jedva ceka. Jednog se vec otarasio. Na kraju ce ostati sam. Bice to stabilna vlast jednog coveka. Kao sto je to vec bilo u nasoj skorijoj istoriji. Dva puta. Ili sva tri puta? Igranka se nastavlja. ********* http://www.patriotmagazin.com/media/016.htm Dindic i Kostunica potpisali privremeno primirje Zatisje pred buru? Ukupno 45 poslanika DSS-a, kao da im DOS i Administrativni odbor srpskog parlamenta nikada nisu ni oduzeli mandate, vratili su se u svoje poslanicke klupe i uzeli ucesce u raspravi o izmenama Zakona o izboru predsednika republike. DSS po sporazumu nije obavezan da podrzava zakonske predloge Vlade Srbije, rekao je Marsicanin i naglasio da ostaje predsednik Vlade u senci. Na pitanje da li postizanje sporazuma znaci da u narednih godinu dana nece biti izbora, Dindic je rekao da je to "izvesno" pise: Nenad M. Stevanovic Posle cetvoromesecne pauze, prva sednica Skupstine Srbije u utorak je nastavljena sa istim sastavom poslanika koji je imala i pre 12. juna, kada su poslanicima Demokratske stranke Srbije, zbog neredovnog ucesca u radu, oduzeti poslanicki mandati. Ukupno 45 poslanika DSS-a, kao da im DOS i Administrativni odbor srpskog parlamenta nikada nisu ni oduzeli mandate, vratili su se u svoje poslanicke klupe i uzeli ucesce u raspravi o izmenama Zakona o izboru predsednika republike. Spor oko mandata poslanika DSS-a resen je na sastanku lidera Vojislava Kostunice i Zorana Dindica odrzanom kasno u ponedeljak, a posredovali su Dragoljub Micunovic, Goran Svilanovic i Dusan Mihajlovic. Svi se prave ludi Odluka Administrativnog odbora o oduzimanju mandata, posle tog sastanka, bila je povucena, a svi ucesnici u njenom donosenju, pa i predsednik Odbora Bosko Ristic, uspeli su da ubede sve prisutne da odluka o oduzimanju mandata DSS-a nikada nije ni doneta. Tu svoju tvrdnju Ristic je obrazlozio "nepostojanjem pismenog izvestaja" sa sednice Odbora 12. juna. "Za ovu sednicu Odbor nije poslao izvestaj, uvazavajuci cinjenicu da je postignut politicki dogovor koji ide u pravcu ocuvanja drzavnih i nacionalnih interesa", rekao je on. S druge strane, poslanici DSS-a smatraju da njima mandati nikada nisu ni bili oduzeti i da je potpuno normalno da nastave rad tamo gde su i stali sredinom juna. Potpredsednik DSS-a Dragan Marsicanin, koji je ucestvovao u pregovorima o novim odnosima DSS-a i vladajuce koalicije, kaze da tema tih pregovora nisu ni bili mandati, vec omogucavanje funkcionisanja Skupstine. On je rekao da DSS po sporazumu nije obavezan da podrzava zakonske predloge Vlade Srbije i naglasio da ostaje predsednik Vlade u senci. "Dogovoren je nastavak zajednickog rada na Ustavnoj povelji, da se odmah pristupi donosenju novog ustava, da ce biti podrzavano donosenje zakona koji proisticu iz programa DSS-a i DOS-a i biti unapredivan rad Parlamenta. To je pokusaj da u red bude doveden Parlament", kaze Marsicanin. O tome sta je, u stvari, dogovoreno na sastanku Kostunice i Dindica, i o kakvoj politickoj trgovini je rec, kada vec nije rec o mandatima DSS-a, niko nije zeleo da govori. Po principu "puj, pike, ne vazi" sednica je nastavljena, a da, cak ni celnim ljudima vladajuce koalicije, nije bilo jasno sta podrazumeva sporazum. Naprasna ljubav Sef Poslanickog kluba "DOS - reforme" Cedomir Jovanovic kaze da "treba ceniti i ponudu DOS-a i nasu spremnost da predemo preko svega sto je ucinjeno u poslednjih nekoliko meseci, problematicne odluke Saveznog ustavnog suda i da kazemo da smo spremni da DSS pruzimo sansu". "Ako ovo stabilizuje Parlament, nama ce biti drago, a ako je ovo jos jedan uzaludan pokusaj, mislim da niko u javnosti nece u nama videti ljude koji ruse institucije i ljude koji nekome uzimaju nesto na sta nemaju pravo, vec ljude koji pokusavaju da spasu ono sto se spasti moze", rekao je Jovanovic. Kostunica i Dindic su osim dogovora o nacinu na koji bi nastavili rad Skupstine i doneli izmenjen Zakon o izboru predsednika republike sa smanjenim cenzusom u drugom krugu, postigli dogovor i o odrzavanju izbora i podrsci jednom predsednickom kandidatu. Naprasna ljubav dojucerasnjih ljutih neprijatelja ide dotle da bi DOS na predstojecim izborima mogao da podrzi kandidata DSS-a Vojislava Kostunicu. Medutim, Jovanovic tu mogucnost prihvata s rezervom. "U ovom trenutku ne mogu da vam kazem ko ce biti kandidat DOS-a. Nesto takvo nije bila tema nasih razgovora. Dogovorili smo se da do sledeceg sastanka izanaliziramo politicke prilike u zemlji, da li postoji dovoljno dobar kandidat za DOS. Vazan nam je program, nisu nam vazni pojedinci. Jasno je da niko ne moze biti izabran za predsednika Srbije, a da je njegov program program konflikta i sukoba. Ukoliko Kostunica zeli nasu podrsku, on mora reci koji je njegov program", rekao je Jovanovic. Potpredsednik DSS-a Dragan Marsicanin rekao je da se sporazum, koji su, osim Kostunice i Dindica, potpisali i Dragoljub Micunovic, Goran Svilanovic, Dusan Mihajlovic i on, odnosi samo na povratak poslanika u Skupstinu. DSS nece bezuslovno podrzavati Vladu i i dalje ce imati Vladu u senci, rekao je Marsicanin. Prioritet ustavna povelja Predstavnici DOS-a i DSS-a postigli su dogovor o "unapredenju rada" Skupstine i usaglasili politicke prioritete. U zajednickoj izjavi potpisanoj 4. novembra predstavnici DOS-a DSS-a izrazavaju spremnost da "doprinesu unapredenju rada Skupstine kako bi se zakonodavna aktivnost Parlamenta odvijala nesmetano i u skladu s potrebama zemlje". Dogovoreno je da DOS i DSS saraduju na Ustavnoj povelji kako bi zajednici Srbije i Crne Gore bila omogucena evropska perspektiva, kaze se u zajednickoj izjavi. U tekstu se naglasava da su se dve strane slozile da su prioriteti izborni zakoni, zavrsetak postupka izbora za predsednika Srbije, ali i pocetak rada na Ustavu Srbije u roku i po postupku koji ce biti unapred dogovoreni, rad na sistemskim zakonima koji proisticu iz izbornog programa, uz aktivno ucesce u njihovom predlaganju, pripremi i skupstinskoj raspravi. Dragan Marsicanin je izjavio da je ta stranka s DOS-om postigla samo dogovor o omogucavanju normalnog skupstinskog zivota, odnosno saradnji poslanickih grupa u zakonodavnoj aktivnosti. Uoci sednice Skupstine Marsicanin je rekao da na sastanku predstavnika DOS-a i DSS-a "uopste nisu pominjani mandati DSS-a" u Parlamentu. On je rekao da su poslanici DSS-a dosli na sednicu Parlamenta na osnovu privremene mere Saveznog ustavnog suda kojom je stavljena van snage odluka skupstinskog Administrativnog odbora o oduzimanju mandata DSS-a. Premijer Srbije Zoran Dindic izjavio je da u narednih godinu dana ne ocekuje "vece teskoce" u radu Skupstine Srbije i da ce u tom periodu biti usvojeno 50 zakona koje je Vlada Srbije vec pripremila. Dindic, koji je jedan od potpisnika dogovora, rekao je da je sustina sporazuma u tome da Skupstina Srbije radi efikasnije, navodeci da su zakonski predlozi Vlade i do sada imali vecinsku podrsku u Parlamentu, ali da su zakoni donoseni sporo. "Mi smo i do sada izglasavali zakone koje smo predlozili, ali to je dugo trajalo. Ako bismo isli tim tempom, bilo bi nam potrebno sedam ili osam godina da usvojimo samo one zakone koji su neophodni i sistemski. Nadam se da ce sporazum s DSS-om ubrzati taj postupak. Nama nije neophodno da DSS glasa u pojedinostima za zakone. Dovoljno je da glasa u nacelu", rekao je Dindic. Na pitanje da li postizanje sporazuma znaci da u narednih godinu dana nece biti parlamentarnih izbora, Dindic je rekao da je to "izvesno" jer ce u narednih godinu dana biti radeno na Ustavnoj povelji Srbije i Crne Gore i na Ustavu Srbije i sistemskim zakonima. Sporazumno pomirenje Premijer Srbije je rekao da u pregovorima DOS-a i DSS-a nije bilo reci o predstojecim predsednickim izborima u Srbiji, odnosno o kandidatima. "Prerano je za to. Treba doneti zakon i u DOS-u treba videti kakva je nasa pozicija i naravno postoji mogucnost dogovora, kao i ranije. Ta mogucnost dogovora podrazumeva da taj eventualni kandidat kog mi treba da podrzimo ima lepo misljenje o Vladi i o DOS-a i da uvazava nase napore i rezultate. Mi tesko mozemo da podrzimo kandidata koji ce svoju kampanju bazirati na kritici i nasi biraci nece za takvog kandidata glasati", rekao je Dindic. Dogovor DOS-a i Demokratske stranke Srbije, koji je posle dugih pregovora potpisan u utorak, u stvari je sporazum o tome da se pocne sa sporazumevanjem, izjavio je glavni pregovarac DOS-a Dragoljub Micunovic. "Ocekujem da ce sporazum potrajati dok ne budu usvojeni Ustavna povelja, sistemski zakoni i Ustav Srbije, a tim dogovorom obe strane su mnogo dobile. DSS je dobio dosta, rekao bih. On je dobio mogucnost da kao jedna vrlo znacajna partija utice na odluke i rad u Parlamentu. Drugo, on dobija sansu da koriguje politiku Vlade; u suprotnom bi bio izvan institucija i ne bi imao nikakvog uticaja na ono sto se dogada. Dobija sansu da kroz institucije priprema svoju poziciju za sledece izbore", kaze Micunovic. Na pitanje da li ce na osnovu tog sporazuma DOS podrzati kandidaturu Vojislava Kostunice za predsednika Srbije, Micunovic odgovara da je sve moguce, da jos nista nije dogovoreno, ali da, ukoliko DOS ne pronade pravog kandidata, treba razmisljati i o podrsci Kostunici. Micunovic kaze da, iako je bilo predloga, on predsednicku kandidaturu sigurno nece prihvatiti. U svakom slucaju, dok se oba aktera politickog obracuna u Srbiji osecaju pobednicima, svi se slazu u oceni da je sporazum samo predah i ta odsudna bitka Dindica i Kostunice tek predstoji. Zatisje pred buru trajace vrlo kratko jer ce predsednicki izbori, raspisani za 8. decembar, ponovo izneti na povrsinu prljav ves. Premijer ima vecu korist Urednik casopisa Nova srpska politicka misao Dorde Vukadinovic ocenjuje za da ce dugorocnu dobit od sporazuma Kostunica - Dindic imati republicki premijer. "Mandati DSS su predstavljali kamen oko vrata i jedan nepodnosljiv teret Vladi i mislim da se na taj nacin oslobodila tog balasta. U tom smislu, bez obzira na to sto je njihov ustupak ocigledniji i sto ce pokusati da to predstave tako da to nije to, u perspektivi bi mogli imati vise koristi od tog sporazuma. Sto se tice DSS-a, to je ionako bilo njihovo po svim principima i nemaju previse razloga za euforiju, tim pre sto se pitanje o mestu predsednika Skupstine ne pokrece", kaze Vukadinovic. On istice da zavrsetak te afere pokazuje da su vladajuce politicke strukture jos jednom prevarile gradane Srbije. "Ponovo je politicka elita DOS-a u poslednjih sest meseci zamajavala i citavu javnost i samu sebe isforsiranom, besmislenom, nepotrebnom aferom oko mandata, i sada se zavrsila. Ali to ne znaci 'puj, pike, ne vazi'. Na drugom nivou, to je jedan velik poraz, blam pre svega za DOS. Aferama, prepucavanjima, ignorisanjem odluka suda, izjavama kako ne postuju odluke tog suda, nego odluke onog suda, svime sto smo mogli da cujemo prethodnih meseci dodatno je doprinelo slabljenju i razaranju demokratskih institucija i dodatno odlozilo stvaranje pravne drzave Srbije", kaze on. Serbian News Network - SNN [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/
